I vi ovako 'perete kosu'? Evo zašto ćete dvaput promisliti prije nego što to opet napravite

"Ako tvoj suhi šampon izgleda ovako, postoji mogućnost da stavljaš toksični aerosol na svoje vlasište", govori mi kroz ekran djevojka koja mi je iskočila na TikToku. 

"Još uvijek se sjećam opoziva suhih šampona kada su pronašli benzen - kemikaliju koja uzrokuje rak - u suhim šamponima poznatih brendova", nastavlja ona i pokazuje, navodno, bolju opciju - praškasti proizvod. 

Zastajem na trenutak. 

U istoj rečenici rak i proizvod za kosu koji imam u svom kupaonskom ormariću. 

Jesam li sve ove godine sama sebi radila medvjeđu uslugu, kada sam posezala za brzim pomoćnikom na dan kada kosa nije bila skroz prljava (žene će znati o čemu pričam), ali ni dovoljno čista da ju ostavim puštenu?

Uzrokuje li šampon za suho pranje rak i jesu li stvarno ti proizvodi toksični, kao što se spominje na društvenim mrežama?Treba li ih prestati koristiti, ima li bolje alternative?

RTL Detektor istražili smo koliko ova priča drži vodu. Jesu li zaista suhi šamponi opasni, kakve nuspojave mogu izazvati i jesu li u Hrvatskoj povučeni zbog opasnih kemikalija? Istražili smo i što je zapravo benzen te gdje ga susrećemo u svakodnevnom životu i koje su količine opasne po zdravlje. 

Povlačenje s tržišta

Brojna videa na koje sam naletjela na društvenim mrežama imaju nešto zajedničko - tvrde da su suhi šamponi toksični, opasni, i pozivaju ljude na ih prestanu koristiti. 

Međutim, ova priča nije nova. 

Mnogi se u objavama pozivaju na slučaj iz 2022. kada su neki suhi šamponi povučeni s tržišta jer je u njima otkriven benzen - kemikalija poznata kao kancerogen.

Istina - brojni svjetski mediji tada su prenijeli vijest kako je Unilever dobrovoljno povukao popularne marke aerosolnih suhih šampona, uključujući Dove, Nexxus, Suave, TIGI i TRESemmé, nakon što su u njima pronađene visoke razine benzena. U izvješću neovisnog istraživačkog laboratorija Valisure spominje se da jedan od sedam testiranih proizvoda ima "visoke razine benzena - poznatog kancerogena". Povlačenje se odnosilo na proizvode koji su proizvedeni prije listopada 2021. 

Valisure je tada pisao peticiju američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) u kojoj se navodi da je među 148 serija od 34 različite marke proizvoda za suho pranje kose, čak 70 posto testiranih uzoraka pokazalo mjerljive razine benzena. Prema izvješću, 11 uzoraka je imalo preko 10 puta veće razine tog spoja od 2 dijela na milijun, što je granica koju je FDA propisao za lijekove. 

"Podaci iz analize benzena izravnim uzorkovanjem kontaminiranog zraka nakon raspršivanja proizvoda suhog šampona ukazuju na mogućnost kratkotrajne i dugotrajne inhalacijske izloženosti visokim razinama benzena. Posebno zabrinjava što je prisutnost ovog kancerogenog spoja otkrivena u suhim šamponima koji se redovito koriste u zatvorenim prostorima i u velikim količinama", stajalo je u izvješću. 

Kako funkcionira suhi šampon?

Ali to nije bio prvi put da se zbog suhih šampona pali alarm za uzbunu. P&G je testirao cijeli svoj portfelj aerosolnih proizvoda nakon što je Valisure objavio rezultate. Tvrtka je potom u prosincu povukla svoje suhe šampone Pantene i Herbal Essences, navodeći kao razlog kontaminaciju benzenom.

Vratimo se na početak. 

Kako uopće "radi" šampon za suho pranje?

Kao što im naziv govori, za osvježavanje kose ne treba voda i šampon, nego bočica koja sadrži sitne čestice poput škroba koje na sebe vežu masnoću kose i vlasišta. Kosa onda više nije slijepljena, već dobiva na volumenu i svježini. Obično se koristi između dva pranja pa kosa nije teška nego postaje mirisna, lepršava i može se oblikovati u frizuru, pojašnjava za Detektor doktorica Klaudija Šebetić, specijalistica dermatovenerologije.

Foto: Shutterstock/ilustracija

Suhi šamponi koriste se već stoljećima, iako u drugačijim oblicima. Još u 15. stoljeću u Aziji koristio se glineni prah za čišćenje kose, a slične metode primjenjivale su se i u elizabetsko doba te kasnije među američkom elitom za osvježavanje perika. Prvi komercijalni suhi šampon pojavio se 1940-ih, a moderni proizvodi kakve danas poznajemo razvijeni su tijekom 1970-ih - kada je svjetlo dana ugledao i Batisteov suhi šampon u spreju. 

"Suhi šamponi u kojima je bio sastojak benzen bili su štetni za ljudsko zdravlje jer je benzen kancerogena supstanca, to kako je on maknut, oni sada nemaju u sebi kancerogene tvari. Sastojci poput alkohola mogu isušiti vlasište i učiniti kosu lomljivom što može smetati. Mirisi ne moraju svima odgovarati jer su često uzroci kontaktnih alergija", pojašnjava liječnica. Napominje, ipak, kako za sada nema dugogodišnjih istraživanja koja bi pokazala koliko često smijete koristiti suhi šampon da bi imao negativne posljedice po zdravlje. 

Liječnica pritom skreće pažnju na sastav - neki suhi šamponi imaju oznaku 10free, što znači da ne sadrže gluten, sulfate, paraben, natrijev klorid, etanolamin, ftalat, talk, plastične mikrokuglice, spojeve aluminija, formaldehid i da nisu testirani na životinjama.

Foto: Poliklinika Šebetić

Pitanje sigurnosti 

Kod povlačenja suhih šampona zapravo je problematičan bio aerosol iz potisnih plinova koji se koriste za prskanje proizvoda za osobnu njegu iz limenki. Unilever je upravo to naveo kao razlog za povlačenje njihovih suhih šampona. Tvrtka nije otkrila količinu benzena pronađenu u proizvodima, te su naveli da to čine iz predostrožnosti. No, slučaj je ponovno otvorio pitanje sigurnosti aerosola u proizvodima za osobnu njegu. 

Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) pokušala je umiriti građane poručivši kako se "ne očekuje da će svakodnevna izloženost benzenu u opozvanim proizvodima na razinama otkrivenim testiranjem uzrokovati štete zdravstvene posljedice". No, upozorili su da izloženost benzenu može dovesti do leukemije i drugih vrsta raka krvi.

Valisure je svojedobno skretao pozornost na prisutnost benzena u sredstvu za dezinfekciju ruku, kremama za sunčanje i dezodoransima. No, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) izrazila je sumnje u znanstvene metode tog laboratorija te istaknula kako "nije pružila potkrepljujuće dokaze ili izvješća da su njihove metode (istraživanja, op.a.) verificirane ili prikladne". FDA je također napisala recenzirani rad u kojem tvrdi da je Valisure koristio manjkavu metodu ispitivanja koja je "dovela do prekomjernog izvješćivanja", nakon što je laboratorij pronašao kancerogen u lijeku za dijabetes metforminu. 

REPORTERKA I NOVINARKA /

Ljepota i njega iza kulisa RTL-ovih kamera: Ivana Ivanda Rožić progovorila o svojoj beauty rutini

Što je otkrila inspekcija u Hrvatskoj?

Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za RTL Detektor pojašnjavaju - prema Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o kozmetičkim proizvodima, benzen je zabranjen tvar te se ne smije nalaziti kao sastojak u kozmetičkim proizvodima. Dopuštena je njegova eventualna prisutnost u tragovima kao tehnički neizbježan sastojak kada tijekom tehnološkog procesa proizvodnje zaostane kao rezidualno otapalo, nečistoća ili kontaminant. 

Foto: UREDBA (EZ) br. 1223/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA/EUR LEX

Potaknuta medijskim napisima o mogućim štetnim sastojcima, Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata je 2024. provela ciljanu kontrolu kozmetičkih proizvoda na hrvatskom tržištu. U nadzoru su se fokusirali na deklariranje sastojaka ukupno 24 proizvoda, dok je dodatnih 10 proizvoda odneseno na laboratorijsku analizu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Među njima je bilo i šest šampona za suho pranje kose.  

U tri analizirana uzorka utvrđena je prisutnost benzena, ali u vrlo niskim koncentracijama, u rasponu od 0,1 do 0,59 mg/kg. Iz DIRH-a pojašnjavaju da se sukladno članku 17. Uredbe EU, takve količine smatraju tehničkom nečistoćom, odnosno dopuštenim tragovima zabranjene tvari. Kod jednog proizvoda pronađeni su nedostaci u deklariranju što je rezultiralo pokretanjem prekršajnog postupka. 

Voditeljica Odjela za sigurnost i kvalitetu predmeta opće uporabe Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar Lidija Barušić pojašnjava da prema toj Uredbi, kozmetički proizvodi, pa i suhi šamponi, prije stavljanja na tržište moraju proći procjenu sigurnosti. Ne izrađuje ju proizvođač, već stručna osoba koja analizira sastav, sirovine, moguće nečistoće i ukupnu kvalitetu te svojim potpisom jamči sigurnost proizvoda.

Kod aerosola, gdje se koriste plinovi naftnog podrijetla – ako nisu dovoljno pročišćeni, benzen može zaostati u tragovima. Ipak, zakonodavstvo propisuje obvezna testiranja na prisutnost teških metala i potencijalno toksičnih tvari prije stavljanja na tržište. Benzen je pritom na popisu zabranjenih tvari i ne smije se namjerno dodavati, no Uredba dopušta da se u tragovima pojavi kao tehnička nečistoća, pod uvjetom da ne predstavlja rizik za zdravlje. Međutim, ne postoji jasno propisana granična vrijednost, što otvara prostor različitim tumačenjima u procjeni sigurnosti.

Foto: UREDBA (EZ) br. 1223/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA/EUR LEX

Nedoumice kod procjene sigurnosti

Upravo to izaziva nedoumice jer, kako ističe Barušić, procjenjivači sigurnosti mogu se pozivati na različite studije i kriterije, što može dovesti do procjene koje su sklonije interesima proizvođača

"To često zbunjuje potrošače, slično kao i pitanje olova u ruževima za usne. Iako je olovo zabranjeno kao sastojak, u praksi se u vrlo malim količinama ipak tolerira kao neizbježna nečistoća u ruževima i drugoj dekorativnoj kozmetici, pa se takvi proizvodi i dalje smatraju sukladnima. Razlog tome leži u podrijetlu sirovina, osobito pigmenata, u kojima se tragovi metala ne mogu u potpunosti izbjeći. Kao prihvatljiva vrijednost za takve nečistoće bez posljedica na zdravlje često se navodi granica od 10 mg/kg. Međutim, novija istraživanja i procjene sigurnosti ukazuju na potrebu za strožim pristupom te predlažu niže vrijednosti, u rasponu od dva do pet mg/kg. Ako se to pojednostavi, informacija da ruž sadrži 10 mg/kg olova, dok novije spoznaje govore o najviše pet mg/kg, lako može zvučati zabrinjavajuće jer se radi o duplo većoj vrijednosti. Takva reakcija je razumljiva, osobito uzme li se u obzir da se ruž za usne djelomično unosi u organizam te da smo olovu ionako izloženi iz različitih izvora u svakodnevnom životu. Upravo zato, iz perspektive procjene sigurnosti, opravdano je zagovarati što niže koncentracije kontaminanata kako bi se dodatno zaštitilo zdravlje potrošača", napominje stručnjakinja iz Štampara.

Važno je naglasiti da je benzen, prema međunarodnim zdravstvenim institucijama, klasificiran kao kancerogen za ljude i s njim se kao posljedice povezuju neke vrste leukemija. "Ako se nađe u gotovom kozmetičkom proizvodu kao onečišćenje, u procjeni sigurnosti nikako ne bismo smjeli uzeti veću vrijednost od 1 mg/kg  (1ppm) kao prihvatljivu", dodaje Barušić.

Napominje i da suhi šamponi imaju svoju svrhu, ali nisu zamjena za klasično pranje kose. Njihova česta upotreba može dovesti do začepljenja vlasišta, iritacija ili respiratornih problema zbog udisanja sitnih čestica.

"Ipak nanosite puder na vlasište, folikule se mogu začepiti i može se stvoriti prhut i druge iritacije, pogotovo kod osoba s respiratornim problemima", ističe stručnjakinja.

I zato savjetuje - kod nanošenju suhog šampona po kosi pazite da ne udišete raspršene čestice, a nakon toga obavezno prozračite prostoriju.

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Prema Američkom društvu za borbu protiv raka, benzen je bezbojna, zapaljiva tekuća slatkog mirisa. Brzo isparava kada je izložen zraku. Sastavni je dio sirove nafte i benzina, a time i ispušnih plinova motornih vozila kao i dima cigareta. Kemikalija se prirodno nalazi u sirovoj nafti i koristi se za proizvodnju kemikalija poput boja, deterdženata, boja i plastike. Može završiti u proizvodima za osobnu njegu kada kemikalije u njima nisu dovoljno pročišćene ili kada određeni aktivni sastojci u proizvodima međusobno reagiraju ili se razgrađuju.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), klasificira benzen "kancerogenim za ljude". Međutim, sam rizik karcinogenosti benzena kada je u tragovima iz kozmetičkih proizvoda je relativno malen, napominju iz NZJZ-a. Kod redovite i  doživotne primjene ovih proizvoda taj rizik može iznositi  1 na 100 000 ljudi, kako navodi  ESR Risk Assessment and Social Systems Group, u publikaciji iz 2022. godine.  

Sud frizera

Na tom tragu je i frizerka Amela Pejković, inače pročelnica Sekcije Frizera Udruženja obrtnika grada Zagreba. Iako ona sama u svakodnevnom životu ne koristi suhi šampon, smatra da je eventualni rizik povremenog korištenja malen i da dugoročno ne može izazvati ozbiljne posljedice poput raka. "Količina koju ćeš ti staviti recimo svaki treći dan, iako sumnjam da ga se tako često koristi, i dalje mislim da nije toliko štetna. Mislim da je malo vjerojatno da bi to izazvalo rak", kaže frizerka. 

Napominje kako se ljudi u svakodnevnom životu susreću s benzenom, primjerice kod točenja goriva na benzinskim crpkama. "Sigurno nije dovoljno da osoba dobije rak ako se pošprica suhim šamponom jednom u mjesec dana ili jednom u dva tjedna", navodi. 

Krajem prošle godine znanstvenici Abhishek Gautam i Peter J. Cressey s Novozelandskog instituta za javno zdravstvo i forenzičke znanosti istraživali su koliko je benzen zaista opasan u kozmetičkim proizvodima. Iako se nisu fokusirali na suhe šampone, nego slične proizvode s aerosolom - poput krema za sunčanje i dezodoransa, procijenili su da količina benzena u njima predstavlja "malu zabrinutost za javno zdravlje". 

Rezultati su pokazali da bi izloženost benzenu iz kreme za sunčanje i dezodoransa tijekom životnog vijeka dovela do manjeg dodatnog rizika od raka (manje od jednog slučaja na 100.000 ljudi), čime je stvari rizik mali. 

Foto: Shutterstock/Ilustracija

Suhi šampon ne može zamijeniti pranje kose

Ipak, kao i s drugim kozmetičkim proizvodima, treba paziti kako se koristi jer svako su tijelo i koža drugačija te mogu različito reagirati. "Imam vrlo često pacijente koji se tuže na svrbež vlasišta i osjećaj nelagode. No, to ne mora uvijek biti uzrokovano suhim šamponom već i primjenom dugih preparata kao što su to boje za kosu, lakovi pjene i slično. Svaki preparat koji se s kose ne opere i ostaje na vlasištu potencijalno može dovesti do dermatitisa, alergije i iritacije vlasišta", ističe dermatologica Šebetić. 

Tako se suhi šampon, primjerice, može nakupljati na tjemenu ako se kosa ne pere redovno i time slabiti korijen kose.

"Teoretski gledano pretjerana primjena suhih šampona može rezultirati upalnim procesima na tjemenu i začepljenjem folikula što može oslabiti korijen kose, pa on postaje tanka i slaba. Uporno grebanje vlasišta koje je potaknuto iritacijom suhim šamponom može oštetiti korijen kose i potaknuti ispadanje", detaljnije pojašnjava stručnjakinja. 

I zaključuje - suhi šampon se može koristiti povremeno, kada se nema dovoljno vremena za pranje kose, no nikako ne može biti zamjena za klasično pranje kose vodom i šamponom - što je i dalje jedini ispravan način za održavanje kose i vlasišta. 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora". 

Foto: RTL