Stručnjak iz Kijeva analizirao stanje na istoku Europe: 'Putin bi se mogao ponovno spremiti za bijeg'

U posljednjim danima intenzivirali su se udari s obje strane – Ukrajina pojačava napade na ključnu rusku infrastrukturu, dok Rusija istodobno nastavlja vojne operacije i udare na ukrajinsku energetsku mrežu.

Kremlj i dalje odbacuje mogućnost ustupaka u pregovorima te inzistira na svojim teritorijalnim zahtjevima, dok paralelno pokušava učvrstiti političke i vojne pozicije na međunarodnoj sceni, bez naznaka spremnosti na prekid rata.

U isto vrijeme europske države dodatno jačaju obrambene kapacitete, a unutar NATO-a i dalje traje rasprava o spremnosti i brzini reakcije u slučaju šire eskalacije.

Cjelokupnu situaciju na terenu, njezin utjecaj na svakodnevni život, sigurnosnu arhitekturu Europe i odnose velikih sila za Net.hr analizirao je profesor s kijevskog Instituta za međunarodne odnose Maksim Kamenjecki.

UZNEMIRUJUĆE /

Objavili slike izgladnjelih ukrajinskih vojnika, navodno su pili kišnicu: Zapovjednici smijenjeni

Život u Kijevu

Iako se na prvi pogled čini da se život u Kijevu vratio u normalu, stvarnost je i dalje znatno složenija te obilježena ratnim okolnostima. Kako ističe Kamenjecki, svakodnevica građana danas se često svodi na uobičajene probleme poput obnove cesta, mostova i gradske infrastrukture, dok su opskrba električnom energijom i osnovne komunalne usluge u velikoj mjeri stabilizirane.

Ipak, znakovi nesigurnosti prisutni su na svakom koraku – generatori postavljeni uz trgovine, poslovne i stambene zgrade stalno podsjećaju da su moguće redukcije električne energije i dalje realna prijetnja, osobito u slučaju novih napada na energetski sustav.

Posebno osjetljivo pitanje ostaje energetska infrastruktura grada. Od tri ključna postrojenja koja opskrbljuju Kijev strujom, grijanjem i toplom vodom, jedno je uništeno, dok su preostala dva teško oštećena. Njihova obnova već je u tijeku i planira se dovršiti uoči nadolazeće zime. Međutim, gotovo svakodnevni napadi dronovima dodatno pojačavaju neizvjesnost, jer postoji realan strah da bi i preostali energetski kapaciteti ponovno mogli postati meta.

Unatoč prividnoj normalnosti, svakodnevni život i dalje prekidaju zračne uzbune koje u potpunosti paraliziraju grad. U tim trenucima zaustavlja se promet, posebno preko rijeke Dnjepar, metro prestaje s radom, a građani se zadržavaju na stanicama i u skloništima dok opasnost ne prođe. Upravo taj kontrast između prividno normalnog života i stalne prijetnje najbolje opisuje svakodnevicu u ukrajinskoj prijestolnici.

POGLEDAJTE SNIMKE /

Noćna mora u Rusiji, Putinovi ljudi u nevjerici: 'Monstruozno, ovo je nova Hirošima!'

Stanje na bojištu: Rat bez jasne fronte

Rat u Ukrajini danas izgleda bitno drukčije od sukoba kakve poznajemo iz nedavne povijesti, upozorava profesor Maksim Kamenjecki. Prema njegovim riječima, klasična slika bojišnice s jasno definiranom linijom razdvajanja i stabilnim rasporedom snaga praktički više ne postoji.

"To nije kao bitke kakve pamtimo iz ranijih ratova, gdje se točno znalo gdje je fronta. Danas se ta linija stalno pomiče i često uopće nije vidljiva", objašnjava Kamenjecki. Upravo zbog toga, dodaje, dolazi i do većih gubitaka, osobito na strani Rusije, jer su vojnici prisiljeni izlaziti iz zaklona i kretati se po otvorenom prostoru, gdje su znatno izloženiji.

Ključnu ulogu u takvoj dinamici imaju dronovi, koji su u potpunosti promijenili način ratovanja. "U ovom ratu čak 80 posto gubitaka uzrokovano je djelovanjem dronova. To više nije kao u konvencionalnim ratovima, gdje je topništvo bilo glavni uzrok stradanja", ističe. Dronovi omogućuju precizne udare na udaljenostima od desetak pa i više kilometara, čime vojnici postaju izuzetno ranjivi čim napuste zaklon.

Kamenjecki naglašava kako zbog toga više ne postoje jasna pravila vođenja rata kakva su vrijedila ranije. "Ne postoji vojni udžbenik koji bi mogao objasniti kako voditi rat u ovakvim uvjetima", kaže, dodajući da se taktike neprestano prilagođavaju novim tehnologijama i promjenjivim okolnostima na terenu.

Poseban fokus obje strane stavlja se na logistiku i pozadinske ciljeve. Napadi dronovima usmjereni su na opskrbne linije i vojne položaje, a svaki prodor na teren može rezultirati gubitkom kontrole nad određenim područjem. Upravo zato, zaključuje Kamenjecki, današnje bojište nije statično – ono je prostor koji se stalno mijenja, bez jasnih granica i s izrazito nepredvidivim ishodima.

POGLEDAJTE VIDEO /

Rusi napali ukrajinski grad: Dvoje mrtvih, niz požara na stambenoj zgradi

Problemi s naoružanjem: Ključna slabost obrane

Jedan od najvećih izazova za ukrajinsku obranu danas nije manjak klasičnog naoružanja, već nedostatak sofisticiranih sustava proturaketne obrane, upozorava Kamenjecki. Posebno ističe problem presretačkih raketa namijenjenih obaranju balističkih projektila, kojih kronično nedostaje.

"Koliko znam, najveći problem su upravo te skupe rakete presretači. Za ostalo oružje nisam čuo da postoje veći problemi, ali kada je riječ o zaštiti gradova, tu je situacija vrlo ozbiljna", objašnjava.

Upravo ti sustavi ključni su za obranu urbanih područja od sve češćih i tehnološki naprednijih napada. Kamenjecki pritom podsjeća i na usporedbu koja najbolje ilustrira razmjere problema: tijekom rata u Zaljevu, Sjedinjene Američke Države potrošile su više raketa sustava Patriot u svega nekoliko tjedana nego Ukrajina u tri godine rata.

Takve zalihe danas je izuzetno teško nadoknaditi, upozorava. Poseban problem je i činjenica da ne postoji adekvatna zamjena na globalnom tržištu. "Nitko drugi ne proizvodi takve rakete. One su iznimno precizne – mogu pogoditi drugu raketu izravnim udarom, bez eksplozije. Takvu razinu preciznosti nema nijedna druga zemlja", ističe.

'BUDIMO POŠTENI' /

Zelenski o članstvu Ukrajine u EU: 'Ja to ne podržavam, narod to ne podržava'

Pritisak na Rusiju: Ekonomija i društvo

Napadi na rusku energetsku infrastrukturu, posebno na luke preko kojih se izvozi nafta, izravno utječu na sposobnost Rusije da financira i vodi rat, upozorava profesor Maksim Kamenjecki. Takvi udari prvenstveno pogađaju proizvodne i logističke kapacitete, smanjujući prihode i posredno ograničavajući vojnu industriju.

"Ti napadi ograničavaju mogućnost Rusije da izvozi naftu, što je ključno za financiranje rata i ukupnu vojnu proizvodnju", objašnjava. Ipak, naglašava kako takve akcije imaju manji izravan utjecaj na svakodnevni život građana.

Mnogo snažniji učinak imaju unutarnje mjere povezane s ratom – ograničenja sloboda i kontrola informacija. "Zabrane društvenih mreža, ograničenja komunikacije i poslovanja – to je ono što građani najviše osjećaju", ističe Kamenjecki.

Dodaje kako su ljudi navikli na digitalne platforme i slobodnu komunikaciju, a njihovo ukidanje stvara dodatno nezadovoljstvo i frustraciju.

U kombinaciji s dugotrajnim ratom, takve mjere postupno nagrizaju podršku vlastima. Kamenjecki upozorava da se promjene mogu primijetiti i među javnim osobama koje su ranije otvoreno podržavale Vladimira Putina, a danas postaju suzdržanije ili kritične.

"To je jasan znak zamora društva. Bez obzira na službene brojke, sve više ljudi se pita što slijedi i kakva je budućnost nakon Putina", zaključuje.

KAKVE SU TO IGRE? /

Putin stiže u Miami? Trump nema ništa protiv, iz Kremlja kažu: 'Bog zna što će biti'

Promjene unutar Rusije: Sustav pod pritiskom

Rusija je, prema riječima profesora Maksima Kamenjeckog, izrazito nepredvidiv politički sustav u kojem su nagli i neočekivani preokreti uvijek mogući. Kao primjer navodi događaje iz ljeta 2023. godine, kada je pobuna paravojnih snaga predvođenih Jevgenijem Prigožinom pokazala koliko brzo situacija može eskalirati.

"Ta pobuna, koja je proizašla iz sukoba s vojnim vrhom, u jednom je trenutku dobila značajnu podršku među građanima. Snage su stigle na oko 180 kilometara od Moskve i postalo je jasno da bi, da su nastavile napredovati, mogle doći do glavnog grada bez ozbiljnijeg otpora, a Putin se već spremio za bijeg iz Rusije", podsjeća Kamenjecki, napominjući da je takav scenarij ponovno mogući. "Postoji svijest unutar vlasti da bi se slični scenariji mogli ponoviti", zaključuje Kamenjecki.

Iako tada cilj nije bio izravno rušenje vlasti, situacija je pokazala krhkost sustava. Posebno ističe paradoks - u trenutku pobune službeni podaci govorili su o vrlo visokoj podršci Vladimiru Putinu, no istodobno se na terenu vidjelo da postoji prostor za ozbiljan izazov vlasti.

Dodatne znakove nestabilnosti vidi i u ranijim lokalnim prosvjedima, primjerice u Vladivostoku, što potvrđuje potencijal za unutarnje nemire.

Zbog takvih iskustava, ruske vlasti posljednjih godina dodatno pojačavaju kontrolu nad društvom, posebno u digitalnom prostoru. Ograničavanje društvenih mreža i komunikacijskih kanala ima za cilj spriječiti organiziranje prosvjeda i koordinaciju nezadovoljstva.

'JAKO ZAHVALNI' /

Prvi veliki potez Europe nakon Orbanova pada: 'Ovo je veliki dan'

Rusija i G20: Politički signal

Profesor Maksim Kamenjecki s dozom skepse gleda na mogućnost da Vladimir Putin doista sudjeluje na predstojećem G20 samitu u SAD-u. Prema njegovoj procjeni, sam poziv više je politički signal nego realna najava dolaska.

"Osobno ne vjerujem da će Putin doći, i to iz više razloga – uključujući moguće reakcije drugih sudionika", ističe Kamenjecki. Smatra kako bi se, čak i ako poziv formalno ostane na snazi, lako mogao pronaći izgovor za izostanak.

Istodobno, taj potez vidi kao dio šire strategije Sjedinjenih Američkih Država. "To je pokušaj održavanja komunikacijskog kanala s Rusijom, kao možda jedine sile koja još može posredovati", objašnjava.

Prema njegovu tumačenju, riječ je manje o stvarnom susretu, a više o političkom manevru kojim se testiraju odnosi između Zapada i Rusije, koja je u velikoj mjeri izolirana od većine zapadnih država.

OPASNA KAZNA /

Procurila 'bomba' iz Pentagona: Trump ovu državu želi izbaciti iz NATO-a?

Istočno krilo NATO-a: Spremnost i rizici

Poljski premijer Donald Tusk doveo je u pitanje spremnost Washingtona da brani Europu. Našeg sugovornika to ne iznenađuje. Naime, Poljska, više od bilo koje druge članice NATO-a, iz vlastitog povijesnog iskustva najbolje razumije prirodu odnosa s Rusijom, upozorava Kamenjecki. Upravo zbog tog nasljeđa, Poljska danas najjasnije percipira sigurnosne prijetnje koje dolaze iz Rusije.

Kamenjecki pritom izražava skepsu prema stvarnoj snazi NATO-a, uspoređujući ga s jamstvima koja je Ukrajina dobila nakon odricanja od nuklearnog oružja. "Ta jamstva su na papiru djelovala čvrsto, ali u praksi su se pokazala ograničenima", objašnjava.

U slučaju ozbiljne eskalacije, upozorava, jedinstvo saveza moglo bi doći na kušnju. Pojedine države, poput Mađarske i Slovačke, mogle bi oklijevati s konkretnom pomoći, dok bi druge vagale vlastite interese prije donošenja odluka.

Posebnu pozornost skreće na strateški osjetljivo područje ruske enklave Kalinjingrad. Dugoročno bi, prema njegovoj procjeni, Moskva mogla razmatrati osiguravanje kopnenog koridora preko Bjelorusije, što bi izravno ugrozilo baltičke države i Poljsku.

"Upravo bi te zemlje bile prve na udaru, a njihove obrambene sposobnosti su ograničene", zaključuje Kamenjecki, dodajući da bi takva situacija zahtijevala brzu i operativnu reakciju saveza, za što trenutačna struktura NATO-a možda nije u potpunosti spremna.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Božo Kovačević uoči četvrte obljetnice rata: 'Trumpov mir je zapravo darivanje ukrajinskog teritorija Putinu'