Ovo su sve boljke našeg zdravstva, udruga pacijenata: 'Postoje liste za liste čekanja'

Ključni problem hrvatskog zdravstva je organizacija sustava, a ne kadrovi jer je broj liječnika i sestara u porastu, detektirali su Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u izvješću koje navodi i da je potrošnja za zdravstvo u RH ispod europskog prosjeka.

Posljednjih se godina bilježi postupan porast broja liječnika i medicinskih sestara. Hrvatska je 2023. imala četiri liječnika na tisuću stanovnika, a prosjek EU je 4,3. Slična je situacija i kod medicinskih sestara – njih je u Hrvatskoj bilo 7,7 na tisuću stanovnika, u odnosu na europski prosjek od 8,5, navodi se u Zdravstvenom profilu za Hrvatsku, koji se izradili EK, OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike.

Rast broja zdravstvenih radnika rezultat je mjera zadržavanja kadra u sustavu. Ipak, izazovi ostaju, osobito kada je riječ o njihovoj neujednačenoj teritorijalnoj raspodjeli. Nedostatak liječnika i medicinskih sestara i dalje je izraženiji u ruralnim i slabije dostupnim područjima, gdje je osiguravanje zdravstvene skrbi otežano.

'ALARMANTNO STANJE' /

Ministrica se hvali svojim potezom, a liječnici je 'poklopili': 'To nije dokaz uspjeha!'

Broj liječnika opće medicine ispod EU prosjeka

Istodobno, izvješće Europske komisije upozorava na dugoročan trend smanjenja udjela liječnika obiteljske medicine u ukupnom broju liječnika. Taj je udio pao s 18,1 posto 2010. godine na 15,6 posto u 2023., što je osjetno ispod prosjeka 24 zemlje članice EU-a, koji iznosi 19,4 posto. Iako je apsolutni broj obiteljskih liječnika u Hrvatskoj u tom razdoblju porastao – s 2228 na 2421 – ukupan broj liječnika rastao je brže, zbog čega je njihov relativni udio smanjen.

Takav trend može imati dugoročne posljedice za primarnu zdravstvenu zaštitu, koja se u velikoj mjeri oslanja upravo na obiteljske liječnike kao prvi kontakt pacijenata sa zdravstvenim sustavom, upozorava se u izvješću.

Potrošnja ispod europskog prosjeka

Ukupna potrošnja za zdravstvo u Hrvatskoj, kako se navodi, i dalje je znatno ispod europskog prosjeka. U 2023. godini iznosila je 2032 eura po stanovniku, što je tek nešto više od polovice prosjeka Europske unije, koji doseže 3832 eura.

Unatoč nižoj ukupnoj potrošnji, struktura financiranja ponešto se razlikuje od europskog prosjeka. Naime, udio javne potrošnje u Hrvatskoj iznosio je 85 posto, što je više od prosjeka EU-a od 80 posto. To znači da se veći dio zdravstvenih troškova pokriva iz javnih izvora, prvenstveno kroz sustav obveznog zdravstvenog osiguranja.

Zadržana je relativno široka dostupnost zdravstvene zaštite,  a posebno se ističe činjenica da su izravna plaćanja građana iz vlastitog džepa među najnižima u Europskoj uniji. 

'ZAR POKUCA NA VRATA' /

Boro Nogalo za Direkt o izjavi ministrice Hrstić: 'Pošteno da je to rekla'

Problem organizacije i duge liste čekanja

U izvješću se upozorava i na problem u organizaciji rada, što rezultira dugim listama čekanja u pojedinim područjima. Uz to, sustav je dodatno opterećen velikim udjelom kroničnih nezaraznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih i malignih, koje uzrokuju više od 64 posto smrtnih slučajeva.

Opterećenost bolničkog sustava i razlike između urbanih i ruralnih sredina upućuju na potrebu jačanja upravljačkih kapaciteta, digitalizacije i modernizacije sustava.

Izvješće je potvrdilo da Hrvatska ne odstupa bitno od europskih trendova, ali i pokazalo da će daljnji napredak ovisiti manje o razini ulaganja, a više o sposobnosti sustava da se reorganizira, bolje koristi postojeće resurse i odgovori na promijenjene potrebe stanovništva.

Traži se prihvatljivo čekanje na zdravstvenu uslugu

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata zatražila je hitno propisivanje medicinski opravdanog roka čekanja u javnom zdravstvenom sustavu nakon kojeg bi pacijenti mogli ostvariti pravo na zdravstvenu uslugu u privatnom sektoru o trošku osiguranja.

Pacijenti imaju pravo na refundaciju troškova kada zdravstvenu uslugu obave privatno ako se dijagnostička pretraga ne može provesti u medicinski opravdanom roku, no Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje takve zahtjeve sustavno odbija jer taj rok nije jasno definiran, upozorila je Udruga u povodu Europskog dana prava pacijenata.

Propisivanje medicinski opravdanog roka čekanja i pravo na refundaciju troškova usluge u privatnom sektoru mjere su za poboljšanje javnozdravstvenog sustava koje predlaže Udruga.

Navode i da se više od 50 posto pritužbi koje zaprimaju odnosi upravo na liste čekanja, koje su u mnogim slučajevima toliko duge da predstavljaju nedostupnu zdravstvenu zaštitu.

Također predlažu uvođenje prakse, kakva postoji u zapadnoeuropskim zemljama, prema kojoj bi specijalisti već u nalazu jasno naznačili u kojem roku je potrebno obaviti određenu pretragu.

"Primjerice, ako se pacijent upućuje na CT, treba biti jasno navedeno u kojem se roku pretraga mora obaviti", navode iz Udruge, ističući da bi se na taj način liste čekanja formirale prema medicinskim prioritetima.

'NISAM BILA BOLESNA' /

Hrstić zapalila javnost izjavom da se nikad nije naručila na pregled. Ovako to objašnjava: 'Moguće je'

Liste za liste

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata upozorila je i da u praksi postoje "liste čekanja za liste čekanja", o čemu svjedoče brojne objave građana na društvenim mrežama, posebno nakon izjava ministrice zdravstva da se na usluge uglavnom ne čeka dulje od 120 dana.

"Ako je točno da se ne čeka nigdje više od 120 dana, prema izjavama ministrice, što je onda s pacijentima koji su na listi čekanja za upis? Kada se pokušaju naručiti, to često ne mogu jer nema slobodnih termina niti u budućnosti. Znači li to da pacijenti lažu i treba li za to netko odgovarati? Najviše nas ljuti što je, prema tim tvrdnjama, sustav prilagođen zdravima, a ne bolesnim građanima, te da se time krše ne samo prava pacijenata nego i osnovna ljudska prava”, napisala je Udruga na svom Facebook profilu.

Time su aludirali na ovotjednu izjavu ministrice zdravstva Irene Hrstić koja je u gostovanju u RTL Direktu rekla da nema osobnog iskustva s listama čekanja. Na pitanje koliko je najdulje čekala na pregled, ministrica je odgovorila da nije čekala jer nije ni odlazila liječniku. "Iskreno, nisam otišla kod doktora. Ja osobno nisam čekala. Nisam ni bila kod doktora",  rekla je Hrstić.

Dodala je da se, osim redovitih pregleda kod obiteljskog liječnika i preventivnih pregleda, nije naručivala na druge preglede.

SUSTAV PUCA /

Udruga pacijenata obrušila se na ministricu: 'Ništa od izrečenog ne odgovara stvarnosti'

Teško kršenje prava pacijenata

S obzirom na to da ministrica nije upoznata sa stvarnim stanjem naručivanja i stvarnim vremenima čekanja, u udruzi kažu da će oni dati točan uvid temeljen na zaprimljenim pritužbama pacijenata.

Naime, građani navode da se često uopće ne mogu naručiti na pregled jer nema dostupnih termina, pa ih se stavlja na dodatne liste čekanja.

"To u praksi znači čekanja koja mogu trajati i do tri godine", navode iz Udruge.

Dodaju i primjere u kojima se pacijentima sugerira da pregled pokušaju obaviti u drugim ustanovama ili privatno, kako bi izbjegli dugotrajno čekanje.

Iz Udruge upozoravaju da takva iskustva ukazuju na ozbiljan problem dostupnosti zdravstvene zaštite te pozivaju nadležne institucije na veću transparentnost i usklađivanje službenih podataka s realnim stanjem na terenu.

Naglašavaju i da je pravodobna dijagnostika ključna, a dugotrajna čekanja mogu imati izravne posljedice na ishode liječenja.

"Smatramo da je riječ o teškom kršenju prava pacijenata i prava osiguranika te da je nužno hitno uvesti predložene promjene", poručuju iz Udruge.

POGLEDAJTE VIDEO Žustra rasprava ministrice Hrstić i Skorina: 'Molim vas dajte mi vrijeme da vam jasno odgovorim'