Ministrica se hvali svojim potezom, a liječnici je 'poklopili': 'To nije dokaz uspjeha!'

Ministrica zdravstva Irena Hrstić od početka godine zaoštrila je pravila dopunskog rada liječnika, uvodeći ograničenja za rad u privatnom sektoru. Prema novim pravilima, bolnički liječnici ne mogu raditi u privatnim klinikama ako na njihovim odjelima postoje liste čekanja dulje od 120 dana.

Riječ je o mjeri kojom Ministarstvo zdravstva pokušava suzbiti praksu preusmjeravanja pacijenata iz javnog u privatni sustav, na što su ranije upozorili i inspekcijski nadzori, utvrdivši nepravilnosti i povrede radnih obveza u pojedinim bolnicama. Temom dopunskog rada liječnika i učincima novih pravila detaljno se bavio i RTL Detektor u svojoj analizi, pri čemu se već tada pokazalo da način na koji je mjera uvedena ne odobravaju svi u zdravstvenom sustavu. Više čitajte OVDJE

Iako dio zdravstvenog sustava takav pristup osporava, ministrica je u RTL Direktu rekla da su prvi rezultati već vidljivi. Kao primjer navodi Koprivnicu, gdje je čekanje na EKG smanjeno s 91 na 21 dan, te Bjelovar, gdje je čekanje na CT skraćeno sa 110 na 81 dan.

"Cilj upute bio je ujednačiti postupanje bolnica i uvesti više reda i transparentnosti u sustav", poručila je Hrstić. Dodala je i da Ministarstvo ima mogućnost dodatnog pooštravanja mjera u slučaju ekstremno dugih listi čekanja. "Ako ravnatelj ne može riješiti problem, a liste su znatno izvan zadanih kriterija, kao ministrica imam zakonsku mogućnost zabraniti i uskratiti sve dopusnice", istaknula je, naglasivši da za sada nije bilo potrebe za takvim potezom.

'NISTE MI ODGOVORILI' /

Žustra rasprava ministrice Hrstić i Skorina: 'Dajte mi da vam jasno odgovorim'

Mjera promašuje uzrok problema

S druge strane, Hrvatska liječnička komora (HLK) znatno kritičnije gleda na poteze Ministarstva, upozoravajući da se administrativnim ograničenjima pokušava riješiti problem koji je u svojoj biti strukturni.

Prema njihovim procjenama, u dopunskom radu sudjeluje tek 15 do 20 posto bolničkih liječnika, što znači da se nova mjera ne odnosi na oko 80 posto liječnika u sustavu. Podatke o broju liječnika koji su imali dopusnicu za rad u privatnim klinikama prije nove upute možete vidjeti OVDJE 

"Već iz te činjenice jasno je da se od ove mjere ne može očekivati značajan utjecaj na liste čekanja na razini cijelog sustava", poručuju za Net.hr.

HLK pritom odbacuje tezu da je dopunski rad uzrok problema.

"Dvojni rad liječnika i liste čekanja dvije su odvojene teme. Liste čekanja nisu nastale zbog dopunskog rada, pa se njegovim ograničavanjem ne može riješiti problem", ističu.

RTL DETEKTOR /

Tko ima listu čekanja u bolnici, ne može raditi privatno! Istražili smo: Puca li ministrica u prazno?

Uzroci su dublji i sustavni

Iz HLK-a upozoravaju da su uzroci dugih lista čekanja višeslojni i dugotrajno nerješavani. Kao ključne probleme izdvajaju kronični nedostatak liječnika i medicinskog osoblja, osobito u specijalizacijama poput radiologije, anesteziologije i obiteljske medicine.

Posebno alarmantnim smatraju stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje nedostaje oko 500 liječnika, što dodatno opterećuje bolnice koje potom preuzimaju prevelik broj pacijenata.

Uz kadrovske probleme, Komora ukazuje i na niz organizacijskih slabosti. Kao ključne navode loše planiranje i upravljanje zdravstvenim sustavom, neujednačenu opterećenost bolnica, ograničene prostorne i tehničke resurse, administrativne prepreke koje usporavaju rad te nedovoljnu informatizaciju i nepovezane sustave naručivanja.

Također upozoravaju na izostanak jasnih stručnih smjernica i vremensko-kadrovskih normativa, što dodatno otežava, a u praksi često i onemogućuje, učinkovito upravljanje listama čekanja.

RTL DANAS DOZNAJE /

Zbog upute ministrice privatni rad mnogih liječnika 'na čekanju': 'Proveli smo reviziju...'

Pojedinačni pomaci nisu dokaz uspjeha

Iako pozdravljaju svako smanjenje lista čekanja, iz HLK-a naglašavaju da pojedinačni primjeri iz određenih bolnica ne mogu biti dokaz da je ova uputa riješila problem. 

"Ako je negdje došlo do poboljšanja i smanjenja liste čekanja, to svakako treba pozdraviti. No za ozbiljnu analizu potrebni su cjeloviti, usporedivi i dugoročni podaci na razini cijelog zdravstvenog sustava", poručuju.

Dodaju da postoji mogućnost da su smanjenja lista posljedica drugih faktora, poput reorganizacije rada, dodatnih angažmana ili privremenog povećanja kapaciteta, a ne nužno izravna posljedica ograničavanja dopunskog rada.

PREHLADE SAMA RJEŠAVA /

Ona nikad nije bolesna, a zbog ove rečenice je na meti kritika: 'Ta izjava je bezosjećajna'

Poziv na stvarne reforme

Zaključno, Hrvatska liječnička komora ostaje pri stavu da se problem listi čekanja može riješiti jedino sustavnim reformama.

"Umjesto administrativnih zabrana, potrebno je ulagati u ljude, povećati broj liječnika i medicinskog osoblja, unaprijediti organizaciju rada, donijeti jasna stručna pravila i osigurati dugoročne reforme zdravstvenog sustava", ističu.

U suprotnom, upozoravaju, postoji rizik da se fokus zadrži na mjerama koje imaju ograničen doseg, dok ključni problemi sustava ostaju neriješeni.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Žustra rasprava ministrice Hrstić i Skorina: 'Molim vas dajte mi vrijeme da vam jasno odgovorim'