Ova jela izbjegavajte na uskršnjem stolu: Vjerovanja tvrde da donose nesreću cijeloj obitelji

Uskrsna trpeza u našim krajevima slika je obilja i tradicije. Miris kuhane šunke, šarenilo pisanica, oštrina svježe naribanog hrena i mekoća domaće pogače prizori su koji nas vraćaju u djetinjstvo i podsjećaju na radost najvećeg kršćanskog blagdana.

Običaj nošenja košarice s hranom na blagoslov na Veliku subotu ili na samu uskrsnu misu duboko je ukorijenjen, a vjeruje se da blagoslovljena hrana donosi zdravlje i blagostanje obitelji.

No, ispod slojeva radosnih običaja, u narodnoj predaji kriju se i brojna praznovjerja te stroga, nepisana pravila o tome što se na stolu smije, a što nikako ne bi smjelo naći, kako se obitelj ne bi izložila nesreći.

Dok se jednoj hrani pripisuju čudotvorna svojstva, druga se smatra nositeljem zlih slutnji, a neka pravila sežu duboko u pretkršćansko doba, ispreplićući se sa simbolikom prirode i poljoprivrednih ciklusa.

Janje na čekanju: Drevno pravilo Đurđevdana

Iako je janje jedan od najsnažnijih simbola Uskrsa, predstavljajući Isusovu žrtvu kao Jaganjca Božjeg, u narodnim vjerovanjima diljem regije postoji jedno vrlo specifično pravilo: janjetina se ne bi smjela jesti ako Uskrs pada prije Đurđevdana, odnosno 23. travnja.

Prema tom starom vjerovanju, koje se prenosilo s koljena na koljeno, konzumacija janjetine prije nego što se priroda u potpunosti probudi i ozeleni "donosi nesreću".

Ova zabrana nije toliko vezana uz kršćansku dogmu, koliko uz drevni kalendar prirode. Đurđevdan se smatrao pravim početkom proljeća i stočarske godine, danom kada stoka prvi put izlazi na pašu.

Jesti mlado janje prije tog datuma smatralo se kršenjem prirodnog ciklusa i prizivanjem loše sreće za stoku i usjeve u nadolazećoj godini.

Stoga, iako je janjetina danas sinonim za uskrsni ručak, naši stari bi dobro provjerili kalendar prije nego što bi je stavili na stol.

Foto: ChatGPT

Izdajnikova večera: Namirnice s Judinim imenom

Uskrs je vrijeme radosti i obnove, no njegova pozadina uključuje i najpoznatiju izdaju u povijesti. Ime Jude Iškariotskog postalo je sinonim za prijevaru, a ta se mračna simbolika odrazila i u kulinarstvu. Iako nisu dio tradicijske hrvatske uskrsne trpeze, diljem Europe postoje jela i pića koja nose Judino ime, a čije posluživanje za blagdane mnogi smatraju prizivanjem nesloge.

Primjerice, gljiva poznata kao "Judino uho" (Auricularia auricula-judae), koja raste na stablima bazge, dobila je ime prema legendi da se Juda objesio upravo o bazgu. Iako je jestiva i cijenjena u azijskoj kuhinji, njeno ime nosi zloslutnu težinu. U Engleskoj se tradicionalni voćni kolač "simnel cake" ponekad naziva "Judin kolač".

Ukrašava se s jedanaest kuglica od marcipana koje predstavljaju apostole vjerne Isusu, namjerno izostavljajući dvanaestu, Judinu.

Poslužiti hranu koja simbolizira izdaju na dan slavlja Kristova uskrsnuća, po mnogima je jednostavno prizivanje nevolje za kuću.

PREMA VJEROVANJIMA /

Ove stvari na Uskrs donose sreću: Jednu od njih nikako nemojte propustiti, razlog je šokantan

Praznovjerja u pripremi: Noževi, ljuske i skrivene opasnosti

Opasnost od nesreće ne vreba samo u odabiru namirnica, već i u načinu njihove pripreme. Folklor je prepun upozorenja o tome kako se ponašati u kuhinji tijekom svetih dana, posebice na Veliki petak, dan Kristove muke.

Staro pravilo kaže da se na taj dan "željezo ne smije zabijati u zemlju", što se odnosilo na poljoprivredne radove, ali se simbolički prenijelo i na kuhinju.

Miješanje hrane nožem, umjesto kuhačom, smatralo se prizivanjem svađe, što odražava engleska izreka: "Stir with a knife, stir up strife" (Miješaj nožem, prizivaj sukob).

Posebna pravila vrijede za jaja, središnji simbol Uskrsa. Vjerovalo se da se ljuske pojedenih jaja moraju dobro usitniti. U protivnom, vještice bi od cijelih ljuski mogle napraviti brodove i njima na moru potapati lađe te nauditi onome tko je jaje pojeo.

Čak i način na koji se jaje otvara ima značenje: razbijanje na užem kraju navodno donosi razočaranje, pa ga je mudrije otvoriti na širem.

Foto: ChatGPT

Moć blagoslovljene hrane i sudbina ostataka

Nasuprot ovim "zabranjenim" ili opasnim praksama, stoji ogromna moć blagoslovljene hrane. Kruh pečen na Veliki petak, prema vjerovanju, nikada se neće upljesniviti i ima ljekovita svojstva, a jaja snesena na taj dan ostat će svježa cijele godine.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Upravo zbog te svetosti, ostacima uskrsnog doručka pridavala se posebna pažnja. U mnogim našim krajevima smatralo se velikim grijehom i nesrećom baciti mrvice blagoslovljenog kruha ili ostatke posvećene hrane u smeće.

Te mrvice bi se skupljale i bacale u vatru, vjerujući da će dim zaštititi kuću, ili bi se zakapale u vrt ili polje kako bi osigurale plodnost i dobar urod. Ljuske posvećenih pisanica također bi se bacale u polje ili vinograd radi zaštite od tuče i nevremena.