Liječnik Bekić o sindromu za koji mnogi niti ne znaju da ga imaju: 'Češće zahvaća muškarce'

Gilbertov sindrom često je neprepoznat poremećaj funkcije jetre. Blago povišene vrijednosti bilirubina u krvi često izazivaju zabrinutost, no riječ je o bezopasnom stanju koje ne zahtijeva liječenje. 

Mnogi ljudi žive s tim stanjem godinama bez ikakvih simptoma, a dijagnozu doznaju sasvim slučajno. Ipak, određene situacije mogu potaknuti pojavu vidljivih znakova koji mogu zbuniti pacijente. Razumijevanje uzroka i načina na koji tijelo obrađuje bilirubin ključno je za pravilno tumačenje nalaza.

Dr.med. Dinko Bekić, specijalist gastroenterologije i hepatologije u Kliničkoj bolnici Sveti Duh objasnio je za Net.hr koji su simptomi Gilbertovog sindroma, kako se dijagnosticira i liječi te utječe li ovo stanje na svakodnevni život.

Foto: Shutterstock

Simptomi Gilbertovog sindroma

"Gilbertov sindrom je benigni, nasljedni poremećaj metabolizma bilirubina (tvari koja nastaje razgradnjom crvenih krvnih stanica). Uzrokovan smanjenom aktivnošću enzima UGT1A1 u jetri što dovodi do povremeno povišene razina nekonjugiranog bilirubina u krvi, bez oštećenja jetre i bez znakova hemolize (raspada crvenih krvnih stanica). Procjenjuje se da zahvaća 2-13 posto opće populacije, češće muški spol", objašnjava dr.med. Dinko Bekić.

Liječnik navodi kako većina osoba zapravo nema simptome ni znakove bolesti. "Najčešće se otkrije slučajno povišena razina nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina u krvi, dok pacijenti mogu povremeno primijeti blagu žuticu, najčešće bjeloočnica, što bude uzrokovano stresom, dugotrajnim gladovanjem, infektom, teškim fizičkim naporom, dehidracijom i konzumacijom alkohola. Za razliku od drugih bolesti jetre, nema povišenih jetrenih enzima, nema znakova upale niti oštećenja jetre, niti sistemskih simptoma", dodaje.

Dijagnosticiranje Gilbertovog sindroma

Dr.med. Dinko Bekić navodi kako se dijagnoza postavlja kliničkim pregledom i laboratorijskom analizom krvi. "Ponekad je potrebno učiniti i ultrazvukom abdomena kako bi se isključile druge dijagnoze te u slučaju preklapajućih dijagnoza. Dijagnoza se temelji na nalazu izolirano povišenog nekonjugiranog bilirubina uz uredne jetrene enzime i krvnu sliku. Za definitivno potvrđivanje dijagnoze potrebno je učiniti genetsko testiranje", kaže liječnik Bekić.

"Gilbertov sindrom smatra se potpuno benignim stanjem. Ne dovodi do oštećenja jetre niti skraćuje životni vijek", napominje.

Foto: Shutterstock

Uzroci povećanja nekonjugiranog bilirubina

Dr.med. Dinko Bekić ističe kako postoje određeni okidači koji mogu dovesti do privremenog porasta nekonjugiranog bilirubina: "To su najčešće post, stres, infekcije, dehidracija ili intenzivan fizički napor. U tim situacijama jetra dodatno 'uspori' obradu bilirubina pa se može pojaviti vidljivija žutica."

Osim toga, liječnik Bekić naglašava kako u većine osoba nema značajan utjecaj na kvalitetu života te da ponekad može izazvati zabrinutost zbog promjene boje očiju, ali kada se jednom postavi dijagnoza i objasni priroda stanja, pacijenti su obično potpuno mirni.

Liječenje Gilbertovog sindroma

Liječnik Bekić tvrdi kako osobe s navedenim sindromom nemaju ograničenja u životu, no važno je postaviti dijagnozu kako bi se izbjegla nepotrebna obrada i dodatni testovi.

"Ne postoji strogo definirana prehrana za osobe s Gilbertovim sindromom. Preporučuje se redovita i uravnotežena prehrana te izbjegavanje dugotrajnog posta s obzirom na to da post može dovesti do pogoršanja stanja. Važna je i adekvatna hidracija. Također, konzumacija veće količine alkohola može dovesti do pogoršanja nalaza. Većina lijekova je u potpunosti sigurna, no određeni lijekovi mogu dodatno opteretiti metabolizam bilirubina pa ih treba uzimati s oprezom. Lijekovi poput irinotekana ili atazanavira, mogu imati pojačane učinke ili povećati bilirubin te zahtijevaju oprez", upozorava.

LJUBIČASTI DAN /

Zbog stigme i diskriminacije je skrivaju: Svaki stoti Hrvat živi ovom teškom dijagnozom

Dr.med. Bekić na kraju poručuje: "Gilbertov sindrom nasljeđuje se autosomno recesivno. Rutinsko testiranje članova obitelji nije potrebno s obzirom na to da se radi o benignom stanju koje ne zahtijeva liječenje. Ne postoji potreba za liječenjem niti redovitim praćenjem ako je dijagnoza jasno postavljena. Ne postoji dokazano alternativno liječenje. Budući da je stanje benigno, terapija najčešće nije potrebna."

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

KONTROVERZNA DIJETA /

Popularna, ali i opasna prehrana: Što se događa s tijelom ako jedete samo voće?

POGLEDAJTE VIDEO: Ugledni ginekolog: 'Prvi put u povijesti imamo cjepivo protiv raka. To je evolucijski uspjeh'