Sjedenje ili stajanje na poslu? Stručnjaci tvrde da postavljamo potpuno krivo pitanje

Godinama slušamo krilaticu da je "sjedenje novo pušenje". Iako je ova fraza privlačna i sažima stvaran problem, ona je ujedno i golemo pojednostavljivanje. Da je sjedenje uvijek najgora opcija, problem bismo riješili jednostavnim ustajanjem, no stvarnost je znatno složenija.

Ključno pitanje nije treba li raditi sjedeći ili stojeći, već koliko vremena provodimo u bilo kojem statičnom položaju i, što je još važnije, koliko se često krećemo tijekom dana.

PET SIGNALA /

Otkazujete planove u zadnji tren? Psihologinja objašnjava kada je to znak za uzbunu

Rizici dugotrajnog statičnog položaja

Ljudsko tijelo jednostavno nije dizajnirano za dugotrajnu neaktivnost, bez obzira na položaj. Dok produljeno sjedenje opterećuje lumbalni dio kralježnice, vrat i ramena, sati provedeni na nogama uzrokuju umor, bolove u donjem dijelu leđa te prekomjeran pritisak na noge i stopala. Istraživanja su potvrdila da radnici koji sjede osam sati dnevno imaju veći rizik od razvoja određenih vrsta raka, bolesti srca i dijabetesa tipa dva. Smatra se da su osobe koje sjede više od četiri sata dnevno sjedilački neaktivne, čak i ako redovito vježbaju nakon posla.

S druge strane, ni dugotrajno stajanje nije bezopasno. Milijuni ljudi u zanimanjima poput zdravstva, industrije, prosvjete i uslužnih djelatnosti provode sate na nogama, što uzima danak njihovom zdravlju. Studije su pokazale da osobe koje uglavnom stoje na poslu imaju čak 2,2 puta veći rizik od razvoja bolesti srca u usporedbi s onima koji većinom sjede. Mišićno-koštani poremećaji, koji pogađaju leđa, vrat, ramena i udove, najčešći su zdravstveni problem na radnom mjestu u Europi. U Španjolskoj su, primjerice, mišićno-koštani poremećaji odgovorni za 78 posto svih bolesti povezanih s poslom.

ITEKAKO SE ISPLATI /

Koliko vremena je potrebno da vidite rezultate vježbanja? Fitness stručnjak daje odgovore

Sve počinje od stopala

Kada razmišljamo o bolovima povezanim s poslom, gotovo uvijek nam prvo na pamet padaju leđa. Međutim, radni dan za naše tijelo započinje znatno niže. Stopalo je mehanički temelj na kojem sve počiva: ono ostvaruje kontakt s podlogom, raspoređuje pritisak i prenosi sile na gležanj, koljeno, kuk i kralježnicu. Ako taj temelj satima radi bez prestanka, ostatak tijela također trpi.

Jedna nedavna studija provedena na radnicima na proizvodnoj traci pokazala je da je cjelodnevni rad u stojećem položaju povezan s mjerljivim promjenama u držanju tijela i raspodjeli pritiska na tabanima. Radnici su se često žalili na nelagodu u donjem dijelu leđa, koljenima i samim stopalima. To pokazuje da ne reagiraju svačija stopala jednako na ista radna opterećenja, a te biomehaničke razlike mogu pridonijeti nastanku boli, piše ScienceAlert.

Rješenje nije u opremi, već u navikama

Stručnjaci se slažu da je najzdraviji pristup promjena položaja i redovito kretanje. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) naglašava da je ključno mijenjati položaj, uključiti kretanje i smanjiti vrijeme provedeno u statičnim pozicijama. To nas ponekad navodi na traženje inovativnih rješenja poput stolova podesivih po visini, specijaliziranih stolica i uložaka ili raznih ergonomskih pomagala. Iako neki od tih alata mogu pomoći, nijedan sam po sebi ne može nadoknaditi loše osmišljen radni dan.

MOĆ KRETANJA /

Umjesto lijekova? Otkriveni učinci vježbanja koji bi mogli pomoći milijunima ljudi

Preventivne mjere koje doista djeluju mnogo su jednostavnije. Umjesto oslanjanja isključivo na tehnologiju, preporučuje se uvođenje redovitih kratkih pauza, idealno svakih 20 do 30 minuta, kako bi se tijelo razgibalo. Koristite stube umjesto dizala, prošećite za vrijeme pauze za ručak ili osobno otiđite do kolege umjesto slanja e-pošte. Jednostavne vježbe istezanja za vrat, ramena i leđa mogu značajno pomoći u smanjenju napetosti mišića. Pritom ne treba zaboraviti ni na osnovnu ergonomiju: bez obzira sjedite li ili stojite, važno je osigurati da su vam monitor i tipkovnica na ispravnoj visini kako biste izbjegli nepravilno držanje.

U konačnici, nema potrebe demonizirati stolicu ili idealizirati stajanje. Problem nije ni u jednom ni u drugom položaju, već u vremenu koje u njima provodimo. Naše tijelo dizajnirano je za promjenu, prilagodbu i kretanje. Kada nas posao prisili da predugo ostanemo u istom položaju, tada počinju problemi. Najveće zdravstvene koristi proizlaze iz jednostavnog pravila: krećite se što češće možete.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

POSTOJI RIZIK /

Tu se skrivaju opasnosti: Ove podatke ne smijete dijeliti s umjetnom inteligencijom

POGLEDAJTE VIDEO: Isprobala sam analizu boja koja je osvojila društvene mreže: 'Ovo je pun pogodak'