'OPASNA SU VREMENA' /

Možemo li se sami obraniti? Ovo je prava istina o europskoj vojsci: 'EU je lijena i naivna'

Je li moguće stvaranje europske vojske? Može li se EU obraniti bez NATO-a? Odgovore smo potražili u RTL Detektoru

4.4.2026.

6:48

Dunja Stanković

FILIP_KLEN

Europa je lijena i previše naivna oko svoje sigurnosti, upozorio je prošloga tjedna u Bruxellesu estonski eurozastupnik Urmas Paet iz redova liberala.

"Čak su i u Bruxellesu Rusi uspjeli zatvoriti zračnu luku (na nekoliko sati, op.a.). Misle da i dalje mogu raditi što žele", rekao je oštro tijekom brifinga za novinare. Podsjetio je i na sumnjive aktivnosti na Sjevernom moru, misteriozne eksplozije u raznim dijelovima Europe.

Na propagandu.

Ali nije to samo Rusija. Spominje i tisuće sjevernokorejskih vojnika na ukrajinskom bojištu. Smatra - oni tamo ne bi bili bez odobrenja Kine.

Kako Europa odgovara? Paet upozorava da ne postoji dovoljno snažna suradnja zapadnih zemalja, a odnosi s dugogodišnjim partnerom Sjedinjenim Američkim Državama oslabjeli su. "Posljednjih godina suradnja SAD-a i Europe doživjela je slom. Prelaze se crvene granice", kaže. Tu prvenstveno misli na američku agresivnu retoriku prema Grenlandu, ali i rat u Iranu.

"Živimo u opasnim vremenima", upozorava i podsjeća: "Europska unija nije dizajnirana za krizna vremena".

Zato situaciju smatra rizičnom, vjeruje da je sve manje mjesta za diplomaciju, a brutalnost preuzima kontrolu.

Ali nije se to dogodilo preko noći. Kao jednu od prekretnica navodi rusku agresiju na Gruziju još 2008. godine kada je Moskva pomislila da može raditi što želi - bez posljedica. "Bila je u pravu. Ukrajinu je napala 2014. i okupirala Krim, a reakcija je bilo vrlo slaba. Rusi su i 2022. izračunali da mogu napraviti što žele i da konačno mogu preuzeti kontrolu nad Ukrajinom. Ne samo to, pokrenuli su i hibridni rat protiv Europe", kaže Paet.

Sumorno viđenje estonskog zastupnika potaknulo nas je da u RTL Detektoru istražimo je li stanje doista alarmantno kao što kaže. Što sve Europska unija čini po pitanju sigurnosti i može li se obraniti bez NATO-a? Je li realna ideja o europskoj vojsci o kojoj se sve više govori? Uz Paeta, o tome smo razgovarali i s dvoje hrvatskih eurozastupnika, Toninom Piculom (SDP/S&D) i Željanom Zovko (HDZ/EPP), koji djeluju u Odboru za vanjske poslove, ali i pododboru za sigurnost i obranu (SEDE) Europskog parlamenta.

ZLATA VRIJEDNO ISKUSTVO /

Njemački časnik nahvalio hrvatske vojnike: 'Jedini to imaju u NATO-u'

Ideja europske vojske

Ideja o zajedničkim vojnim snagama prati EU od njezinih početaka. Već 1952. planirana je Europska obrambena zajednica (EDC), ali nikada nije zaživjela jer ju je Francuska odbila ratificirati. Kasnije se više puta raspravljalo o sličnim inicijativama. Primjerice nakon francusko-britanske deklaracije iz Saint-Maloa 1998., kada su zamišljene europske snage za međunarodne misije. Ni to nije zaživjelo.

Dva desetljeća kasnije, francuski predsjednik Emmanuel Macron oživio je ideju o europskoj vojsci, uz podršku tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel.

Najbliže toj ideji je Kapacitet EU-a za brzo raspoređivanje (EU RDC). U okviru "Strateškog kompasa", usvojenog 2022., države članice su prvi put usvojile strateški dokument sa zajedničkom vizijom i ciljevima o sigurnosti i obrani EU. Među njima je i razvoj snaga za brzo djelovanje do 5000 vojnika u različitim krizama.

EU RDC je postao operativan u svibnju prošle godine, objavio je Bruxelles.

Pojednostavljeno, riječ je o mehanizmu koji omogućuje brzo slanje kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u krizna područja izvan EU. Ipak, to nije jedinstvena europska vojska, već sustav rotirajućih nacionalnih postrojbi država članica. Njihova je glavna zadaća evakuacija građana, stabilizacija situacija i pružanje humanitarne pomoći.

Za njihovo raspoređivanje potrebna je jednoglasna odluka svih 27 zemalja članica. Međutim, kako je svojevremeno u govoru naglasio tadašnji šef vanjske politike EU-a Josep Borell, to nije "europska vojska".

2025 EU Rapid Deployment Capacity by Dunja Stanković

Svi naši sugovornici slažu se u jednom - europska vojska trenutačno nije realna.

"Sigurnost i obrana i dalje su prije svega zadaća država članica. Međutim, ta vrsta, uvjetno rečeno, nacionalne sebičnosti pomalo odstupa pred potrebom da se bolje koordiniraju i da se izdvaja više sredstava", smatra Tonino Picula.

Istodobno kritizira Paetovu ocjenu o "lijenoj“ EU: "Koristiti se ezopovskim rječnikom je zgodno, ali kad govorimo o organizaciji s 27 država članica, ne mislim da je baš točno. To je sui generis neusporediva organizacija koja ima svoja pravila. Puno se govori o tome treba li promijeniti način odlučivanja kako bi Unija bila responzivnija na razne krize kojih ne nedostaje. No, ovog trenutka dosta država ujedinjuje rasprava o zajedničkoj obrani i sigurnosti", smatra Picula.

Obrana kao najslabija karika i 'prsten vatre'

Podsjeća da su sigurnosna, vanjska i obrambena politika dugo bile "najslabije karike" europske integracije. Dok je nekada EU bila okružena "prstenom prijatelja", danas je, kaže, okružena "prstenom vatre" (eng. ring of fire).

"Došlo je vrijeme da se mirovni projekt mora moći braniti, a rasprave o sigurnosti i zajedničkoj obrani već su uznapredovale. Uvijek će biti onih koji će negodovati zbog povećanja troškova za zajedničku obranu i sigurnost. No, ako gledate Eurobarometar, građani iz EU šalju jasnu poruku", napominje hrvatski europarlamentarac.

Istina, prema Eurobarometru iz 2023. dvije trećine građana EU slaže se da bi Unija trebala trošiti više novca na obranu, dok 69 posto Europljana misli da treba jačati svoju proizvodnju vojne opreme.

'Jedan za sve, svi za jednog'

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas također je odbacila tu ideju: "Svaka europska zemlja ima vojsku, a vojske 23 zemlje dio su NATO-a tako da ne mogu zamisliti da će zemlje stvoriti zasebnu europsku vojsku", rekla je. Na tom je tragu 2022. govorila Ursula Von der Leyen rekavši da je NATO "najsnažniji vojni savez", ali da EU nikada neće biti - vojni savez.

Ipak, tijekom minhenske sigurnosne konferencije u veljači jasno je naznačila da EU mora biti jača te je pozvala da bude neovisnija - jer nema drugi izbor.

"Međusobna obrana nije opcionalna za EU. To je obveza unutar našeg vlastitog Ugovora – članak 42(7). S dobrim razlogom. Naša je kolektivna obveza da stojimo jedni uz druge u slučaju agresije. Ili jednostavno rečeno, jedan za sve, svi za jednoga. To je značenje Europe", podsjetila je.

Željana Zovko naglašava da raspravu treba promatrati kroz obveze unutar NATO-a, uključujući povećanje izdvajanja za obranu. "Jačanje europske sigurnosti zapravo ide tragom jačanja europskog stupa NATO-a", ističe.

Europski NATO idealizam?

Ideju o samostalnoj europskoj vojsci naziva idealističkom i da je realnije jačanje nacionalnih vojski i međusobne suradnje: "Mislim da je to idealna situacija koja će možda nastupiti nakon što Europa razriješi sve svoje unutarnje prijepore i kada nastupi veće proširenje, takozvani 'big bang'. Ali i kada se shvati koliko je sigurnost ključna i kakvu ulogu igra u životu građana".

Dodaje i kako je teško očekivati široku spremnost građana da izravno sudjeluju u obrani.

BLISKI ISTOK NA KOCKI /

Dramatična poruka ministra NATO članice: 'Znam stvari o ratu zbog kojih ne mogu spavati'

Istraživanja to potvrđuju.

Rezultati ankete Euronewsa iz siječnja na oko 10.000 europskih građana pokazuju da njih čak 75 posto ne bi uzelo pušku u ruke u slučaju vanjske agresije. Ali većina ih podržava zajedničku suradnju i veća ulaganja u obranu.

Trend guglanja: Što spakirati za rat

I sami su svjesni da im je rat u susjedstvu, a vrijeme sve nesigurnije. Europljani na internetu sve više "guglaju" teme vezane uz rat i kako se pripremiti. U zemljama koje su geografski blizu Rusije, poput Finske, Estonije, Poljske, Litve i Švedske, sve češće pretražuju "što spakirati za rat ili evakuaciju" i "gdje su atomska skloništa u mojoj blizini".

Zovko ističe da je agresijom na Ukrajinu Rusija pomogla Europi da odgovori na ono što su SAD od nje tražile još od Obamine administracije - da se sami brinemo o svojoj obrani.

Tek ćemo se za 10 godina moći sami obraniti?

"Mislim da nikada nećemo doći do toga da možemo biti samodostatni bez NATO-a. Sama geopolitika i odnosi snaga tu imaju utjecaja. Bez obzira na to što mi mislimo o Turskoj, ona je bitna članica NATO-a koja štiti i sigurnost Europe", navodi i nastavlja: "Ministri vanjskih poslova država članica slažu se da tek za deset godina možemo postići stupanj naoružanja i spremnosti da bi se sami mogli obraniti", napominje eurozastupnica.

"Idealistički pristup europskoj vojsci i obrani bez NATO-a je besmislica", zaključuje europarlamentarka. Sličan stav iznio je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorivši - ako itko misli da se EU ili cijela Europa može braniti bez SAD-a, neka nastavi sanjati.

A isti taj SAD razmišlja o povlačenju iz NATO-a. Barem je tako najavio u srijedu američki predsjednik Donald Trump, upozoravajući da je to pitanje "izvan mogućnosti ponovnog razmatranja" nakon odbijanja američkih saveznika da se pridruže američko-izraelskom ratu protiv Irana. Isto je ponovio i njegov državni tajnik Marco Rubio. S druge strane, finski predsjednik Alexander Stubb je u telefonskom razgovoru Trumpu rekao da se oblikuje "europskiji NATO” te da Europa "preuzima odgovornost”, priopćio je njegov ured.

Bruxelles je na sličnom tragu. Kaže - EU i NATO idu ruku pod ruku, no Europa mora više brinuti o svojoj sigurnosti.

Tko je nadležan za obranu?

Treba razumjeti da je obrana primarno u nadležnosti država članica. Ugovori EU jasno definiraju da je nacionalna sigurnost njihova isključiva odgovornost.

"Ne mislim da ćemo vidjeti europsku vojsku jer ne postoji ni NATO vojska. To su još uvijek nacionalne vojske koje surađuju i djeluju zajedno u misijama, a dio su nacionalnih vojski koje rade zajedno", pojašnjava Paet, koji sličan obrazac predlaže i za Europu.

Iako EU nema svu kontrolu po pitanju obrane, ima Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku koja se temelji na međuvladinoj suradnji i jednoglasnim odlukama. "Država ima glavnu ulogu da obrani svoje granice, a EU može davati podršku. Postoji primjerice granična agencija Frontex, koja je zadnjih godina počela sve ozbiljnije raditi, ne samo na Mediteranu, nego i na istočnoj granici. EU igra popratnu ulogu, pomaže s financijskog gledišta", dodao je Paet.

U ugovorima o funkcioniranju EU postoji i klauzula, odnosno članak 222, uzajamne obrane. On kaže da EU i države članice djeluju "u duhu solidarnosti" ako je neka država pogođena terorističkim napadom ili katastrofom. U prijevodu, pomažu koristeći sve raspoložive instrumente, pa i vojne resurse.

Odnosno, EU nema vlastitu vojsku, ali koordinira kapacitete koje joj države stavljaju na raspolaganje: "Države članice Uniji stavljaju na raspolaganje civilne i vojne kapacitete za provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kako bi doprinijele ostvarivanju ciljeva koje je utvrdilo Vijeće. Države koje zajednički uspostave multinacionalne snage mogu ih staviti na raspolaganje zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici".

Čak 800 milijardi eura za ReArm

Posljednje su godine podsjetile koliko je mir krhak. Kao odgovor, EU povećava ulaganja i jača obrambenu suradnju.

Ključni okvir za to je Zajednička sigurnosna i obrambena politika (CSDP), koja omogućuje zajedničke vojne i civilne misije. Prema riječima Ursule von der Leyen, izdvajanja za obranu porasla su za 80 posto u odnosu na razdoblje prije rata u Ukrajini.

U 2024. prvi put su izdvojena sredstva iz EU proračuna (oko 300 milijuna eura) za zajedničku nabavu vojne opreme. Uslijedile su ambicioznije inicijative, uključujući plan ReArm Europe vrijedan 800 milijardi eura, te strategija obrambene spremnosti do 2030.

Važnu ulogu ima i Europski obrambeni fond (EDF) koji financira istraživanje i razvoj (predviđeno 7,953 milijarde eura za razdoblje 2021.–2027.), kao i Stalna strukturirana suradnja (PESCO), s više od 70 zajedničkih projekata.

BORBENA GRUPA /

Anušić posjetio hrvatske vojnike u Poljskoj: 'Osiguravamo istočno krilo NATO-a'

Prvi put EU dobila povjerenika za obranu

U novom mandatu Komisije prvi je put imenovan povjerenik za obranu, što upućuje na jačanje koordinacije na europskoj razini.

Unatoč većim ulaganjima, EU naglašava da države trebaju bolje surađivati i više koristiti europsku obrambenu industriju kako bi se do 2030. stvorilo zajedničko obrambeno tržište i ojača sposobnost Europe da se sama zaštiti.

Von der Leyen je najavila: "Ovo je pravo europsko buđenje".

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.