Rastu rizici za Hrvate: 'Nema više oluje stoljeća, nevremena se ponavljaju svakih nekoliko godina'

Letjeli su krovovi, vjetar je čupao stabla – u prva dva dana nakon velikog nevremena u Zagrebu vatrogasci su imali gotovo 850 intervencija.

I dok još traje raščišćavanje i zbrajanje štete, osiguravajuća društva već su počela isplaćivati odštete. Kako navode iz Croatia osiguranja, prvu štetu isplatili su već u petak, sat vremena nakon prijave, dok su ukupno dosad zaprimili više od 900 šteta. Analizom su utvrdili – u osam od deset slučajeva šteta se odnosi na imovinu, dok se 20 % odnosi na vozila na koja su uglavnom padala stabla i granje.

Od imovine najviše su stradali krovovi, fasade i prozori. Dodaju još i ovo – u usporedbi s olujom iz 2023. godine u prvih nekoliko dana prijavljeno je manje šteta, no za 30-ak posto viši je prosječni iznos isplaćene štete. "Tako je, primjerice, vrijednost štete za oštećeni krov 32 posto veća nego u 2023. godini", navode. Dodaju i pojašnjenje – razlog manjem broju šteta je, među ostalim, to što je ovo nevrijeme bilo manjeg intenziteta, palo je manje kiše i zahvatilo je manje područje.

SAVJET ZA SIGURNOST /

Vremenski ekstremi su novo normalno? Stručnjak s PMF-a poslao apel: 'Ovo moramo napraviti'

Vjetrovi i do 120 km/h

"Tijekom oluje 2023. zabilježeni su udari vjetra i do 180 km/h, dok su ovogodišnji bili do 120 km/h", ističu. Potvrđuju da su se na nevrijeme pripremili već dan ranije, očekujući veliki broj prijava.

"Kod ovakvih događaja važan je stabilan sustav koji može obraditi veliki broj prijava bez zastoja. U tome značajno pomaže digitalna prijava štete kojom se šteta prijavljuje u nekoliko minuta, bez odlaska na procjenilište ili čekanja procjenitelja da izađe na teren. Kada građanima nevrijeme ošteti auto, kuću ili poslovni prostor, najvažnije im je da prijava bude jednostavna, a šteta fer i brzo isplaćena", izjavila je Vesna Sanjković, članica Uprave Croatia osiguranja.

Napominju da rizici koje su nekad smatrali rijetkima sada postaju sve češći.

Osigurana svaka peta kuća

"Nema više oluje stoljeća, nego nevremena koja se ponavljaju svakih nekoliko godina. Nije pitanje hoće li se neka ekstremna vremenska nepogoda dogoditi, nego koliko često i koliko smo na nju spremni te kako ćemo njezine posljedice financijski podnijeti. Kada veliki broj ljudi nije zaštićen, posljedice više nisu individualne, već postaju ekonomski i društveni problem", navode iz ovog osiguranja.

STIŽE PRIJAVA ŠTETA /

Tomašević otkrio koliku odštetu možete očekivati: 'Ne dajemo 5000 eura za skupocjena vozila'

Kao zanimljivost ističu da svaki peti građanin ugovara kasko osiguranje vozila i imovine, iako nekretnine vrijede i deset puta više nego vozila. Ipak, podaci pokazuju da smo manje spremni izdvajati za osiguranje od ostatka EU, gdje svaki drugi građanin ima osiguranje vozila i nekretnine. Kod nas svaki automobil ima obvezno osiguranje koje pokriva štete od nevremena, dok je tek svaka peta ili četvrta privatna kuća osigurana.

POGLEDAJTE VIDEO Trebamo li nakon oluje svih oluja drukčije graditi i saditi? Grisogono: 'Mi smo krivi...'