Magyar okuplja zemlje srednje Europe, Hrvatsku ne spominje. Kovačević: 'Ovo je naš strateški interes'

Budući mađarski premijer Péter Magyar želi oživjeti utjecaj srednjoeuropskih zemalja - ojačati veze Mađarske s Austrijom iz, kako kaže, "povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga" kao i sa zemljama Višegradske skupine kojoj i Mađarska pripada - Poljskom, Češkom i Slovačkom. Kad postane premijer, najprije će se zaputiti u Beč i Varšavu. 

Magyar smatra da zemlje srednje Europe imaju snažne zajedničke interese, posebno gospodarske. I da bi mogle predstavljati integrirane prijedloge i projekte te tako ojačati svoju poziciju u očima Bruxellesa. 

Baš lijepo. A gdje smo tu mi? 

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja koliko i mediteranska. Povijesne veze imamo s Mađarskom jednako koliko i s Austrijom. Međutim, nas Magyar ne spominje. Tek moramo čekati da se, kako je izjavio, "uputi" u teme kao što su Ina i Mol, Ivo Sanader i Zsolt Hernandi. U najmanju ruku kao da rješava usputnu birokratsku črčku. Ni o Janafu nije rječit koliko bi se očekivalo od premijera zemlje koja želi diverzificirati opskrbu naftom, a graniči sa zemljom koja mu rješenje nudi na dlanu. Upravo suprotno, nafta je ponovno potekla prema Mađarskoj kroz naftovod Družba - prve isporuke očekuju se već do četvrtka.

Zašto nas Mađarska po toliko pitanja nije uključila u "chat grupu", objašnjava za net.hr bivši hrvatski diplomat Božo Kovačević.

SNAŽNE VEZE /

Magyar oživljava propalo carstvo? Ovo je njegova vizija, ide na 'instrukcije' u Poljsku

Zajednička trauma vs. slobodni svijet

Magyar, kaže Kovačević, želi obnovu Višegradske skupine jer su to zemlje koje je "vezala zajednička trauma komunizma pod Sovjetskom vlašću i tranzicija". 

"To je ta regionalna asocijacija u kojoj je Mađarska smanjila svoju prisutnost zbog Orbanove, da tako kažemo, ekskluzivističke politike. Oni su dijelili zajedničko iskustvo Vašavskog pakta. Bivša Jugoslavija je bila izvan toga i zbog toga nijedna bivša jugoslavenska republika nije uključena u Višegradsku skupinu", objašnjava Kovačević. 

Foto: Screenshot/X Andrej Plenković/Ilustracija

Mađarska veza sa Autrijom je, nastavlja, očita asocijacija na Austro-Ugarsku. Bivši mađarski premijer Viktor Orban je inzistirao na granicama Mađarske koje su postojale u vrijeme Austro-Ugarske - granicama koje su Trianonskim sporazumom 1920. reducirale mađarski teritorij. Mađarska je, kako znamo, bila jedan od stupova Austro-Ugarske monarhije.  

"Hrvatska iz Mađarske perspektive nije bila dio te priče. Hrvatska je bila podijeljena i neki njezini dijelovi su pripadali Mađarskoj, a Dalmacija Austriji. Mađari su Hrvatsko-ugarsku nagodbu tumačili kao pravo Mađarske da uvede mađarski kao službeni jezik, tretirali su Hrvatsku kao administrativnu jedinicu unutar Mađarske. To se kod povijesnih revizionista nije promijenilo. Prema tome, i tu su povijesna iskustva različita", kaže Kovačević.

Nismo, dakle, dio "kolektivne traume", niti ravnopravna uspomena na raspadnutu monarhiju. Postavlja se onda zanimljivo pitanje - gdje smo?

Hrvatska - napominje Kovačević - pripada balkanskoj regiji. Ali, tu odbija sudjelovati. Naglašava svoj mediteranski identitet, koji joj i pripada. Ali, tu prevladavaju interesi većih zemalja - Francuske, Španjolske i Italije. Hrvatska je i srednjoeuropska zemlja. Ali, srednja Europa je bila pod sovjetskom okupacijom, a Jugoslavija je pripadala slobodnom svijetu.

"Možemo reći da je Višegradska skupina pokušaj slobodnog organiziranja onih koji su prije bili neslobodni. A onima koji su prije bili slobodni, njima tamo nema mjesta", rezimira Kovačević.

KAKO U EU? /

Srbija zabrinuta nakon pada Orbana: 'Nemamo snažnog pokrovitelja kao Hrvatska'

Negdje ipak jesmo

Ukratko, ispada da smo svugdje pomalo, ali nam ništa ne izaziva "to je to" efekt. Pogledamo li ipak dalje od geografije, ne može se reći da smo "nigdje". Pa smo tako, primjerice, u inicijativi Triju mora. To je neformalna politička platforma koja okuplja 13 država istočne i srednje Europe na potezu Baltik-Jadran-Crno more. Osnovana je 2015. na inicijativu tadašnje hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude s ciljem razvoja prometnih, energetskih i digitalnih infrastrukturnih veza na sjeverno-južnoj osi Europske unije. Tu su s nama Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, pa i Mađarska. Ali, napominje Kovačević, to je u osnovi američki projekt.

"Hrvatska je zajedno sa Trumpom bila jedna od inicijatorica, a zapravo i to je koncepcija kojoj je namjera unošenje podjela u Europsku uniju. Amerika podržava inicijativu Triju mora jer smatra da su zemlje uključene u tu inicijativu privrženije Americi, osobito kao jamcu Europske sigurnosti, i utoliko zaobilaze EU. Odnosno, oslanjajući se na Ameriku, slabe Europsku uniju. To je u osnovi američki projekt", objašnjava Kovačević.

Članica smo i projekta Proces Brdo-Brijuni, što Kovačević smatra pohvalnim. U pitanju je godišnji multilateralni politički događaj na području zapadnog Balkana, koji su 2013. pokrenuli bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović i slovenski predsjednik Borut Pahor. Fokus Procesa je podrška Hrvatske i Slovenije proširenju Europske unije odnosno, zemljama Zapadnog Balkana koje su kandidati i potencijalni kandidati pristupanja Uniji. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Kovačević ipak primjećuje da Hrvatska, iako podupire europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, "u prevelikoj mjeri dopušta da interes HDZ-a BiH u potpunosti određuje politiku Republike Hrvatske prema Bosni". 

"Vidljiv je izostanak službenih kontakata - predsjednik Hrvatske i predsjedništvo Bosne, Vlada Hrvatske i Vlada Bosne, a više su to odnosi Hrvatske s HDZ-om BiH. Doduše, sad kad je predstavnica HDZ-a predsjednica bosanskog Vijeća ministara, intenzivirali su se i odnosi na toj razini, ali ti odnosi bi morali biti intenzivni neovisno o tome iz koje je stranke predsjednik Ministarskog vijeća BiH", smatra Kovačević.

SVE SE MIJENJA /

Odlaskom Orbana otvaraju se prilike! Plenković: 'Važno je da BiH uhvati vlak Europske unije'

'Naš strateški interese je...'

Međutim, ima li nešto gdje nismo tek "jedan od", nego gdje možemo biti kreator mišljenja, kolovođa, lider ili barem mrvu bolje pozicionirani i relevantni? Pa da naša vlast inicira onhako kako Magyar inicira u srednjoj Europi? 

Hrvatska, smatra Kovačević, nije jasno definirala svoje ciljeve na međunarodnom planu niti strategiju za njihovo ostvarivanje. Normalno da moramo razvijati suradnju sa svima, napominje, ali to bismo naglašeno trebali činiti s onima s kojima već imamo uhodane gospodarske veze i s onima u odnosu na koje imamo razvijenije gospodarstvo i stabilnije demokratske institucije. 

"Mislim da bi se Hrvatska osobito trebala angažirati u kontekstu proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana i treba tamo gdje već igra aktivnu ulogu tu ulogu još pojačati. A tamo gdje te uloge nema, početi igrati takvu ulogu", kaže Kovačević. 

"Naš strateški interes je da ne budemo vanjska granica Europske unije. Jer time zauzimamo onaj položaj koji smo u povijesti stotinama godinama imali i koji je bio problem za Hrvatsku, a to je položaj Krajine, položaj granice. Tako da, mislim da bi se Hrvatska unutar EU trebala izrazito angažirati na politici proširenja", dodaje.

Kovačević smatra kako nema razloga da Hrvatska ne bude inicijator diplomatskih inicijativa i raznih gospodarskih projekata kada su u pitanju Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo te Bosna i Hercegovina. Za Srbiju ipak napominje da zemlja najprije treba razriješiti neka pitanja, prije nego li Hrvatska definira na koji će se način u europskom kontekstu odnositi prema njoj. 

"Najjednostavnije rečeno, većina građana Srbije bi se trebala jasno opredijeliti za Europsku uniju i u skladu s tim izabrati proeuropsku vlast. To sad u Srbiji nije slučaj, što ne znači da ne treba surađivati sa Srbijom i izgrađivati dobrosusjedske odnose. Ali, s obzirom na dominantno raspoloženje u Srbiji, čini se da njima europska perspektiva nije glavna", napominje. 

VLADA ĆE USKOČITI? /

Šušnjar smiruje Hrvate: 'Više nismo ovisni o jednoj ruti...'

Propuštena prilika i izgubljena desetljeća

A tu je i jedan ogroman potencijal na koji smo, čini se, potpuno zaboravili ili smo ga namjerno zaobišli - koji Hrvatska ne samo da nije iskoristila, već je izgubila desetljeća neiskorištavanja tog potencijala, kaže Kovačević - to su intenzivniji kontakti sa zemljama koje su nekada pripadale Pokretu nesvrstanih.

Kovačević smatra, nema razloga da Hrvatska ne intenzivira te kontakte, tim više što su sjećanja na Pokret nesvrstanih u velikoj većini svijeta, uključujući Zapad, pozitivno konotirana.

"Hrvatska nažalost nije stanju osloboditi se ideoloških ograničenja koja proizlaze iz pretjerane dominacije katoličke crkve i elemenata nekadašnje političke imigracije, nije iskoristila potencijal koji joj je bio na raspolaganju: osobne veze, tisuće i tisuće donedavnih ministara tih zemalja su studirali u Zagrebu. 

Zašto se Hrvatska nije oslanjala na te veze? Postojale su i veze sa kompanijama, osobne veze, sve je to bilo moguće iskoristiti za intenziviranje poslovnih veza. Da li su hrvatske političke elite odlučile da je njima najudobnije da Hrvatska bude beznačajna europska provincija? Eto, to vam je odgovor", zaključuje Kovačević našu potragu na pitanje - u kojem "timu" je naše mjesto u Europi?  

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Pred Magyarom su pune ruke posla, a Orban će možda imati više vremena za praznike