Od posta do 'tucanja': Kako se nekad slavio Uskrs, a jaja bojala vinom i lukom

Pred Uskrs se često sjetimo minulih dana i običaja koji su nekad bili. To je vrijeme tišine, samoponiranja i propitivanja, ali i obiteljskog okupljanja te veselja. Posebno mjesto u običajima je i bojanje pisanica, stoga smo ovog puta u pomoć pozvali prof. Ivu Grgića, agronoma i dobrog znalca sela i običaja, koji je radi prihvatio molbu da se prisjeti starih običaja i donese nam kako su se nekad bojala jaja, kad nije bilo umjetnih boja, nego samo ono što se "oko kuće" i u kući moglo naći. 

Prof. Grgić:

Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan i slavi uskrsnuće Isusa Krista. Riječ "Uskrs" potječe od glagola uskrsnuti, koji vuče korijene iz staroslavenskog krьsnǫti (rastati se, razvijati se), s prefiksom uz. Označava kraj korizme i Velikog tjedna, s običajima poput bojenja jaja i ukrašavanja uskrsnih košarica.

Prije Uskrsa je razdoblje korizme koje traje 40 dana i počinje Pepelnicom (Čistom srijedom), oko 46 dana prije Uskrsa (nedjelje se ne računaju), a završava Velikim četvrtkom. Tijekom korizme katolici prakticiraju post, odricanje od navika, češću molitvu, ispovijed i pomoć bližnjima.

Ove, 2026. godine, Korizma se uvelike podudara s Ramazanskim bajramom koji nosi slične poruke. Kako je to lijepo, ljudski… ali ove godine „slavimo“ s tisućama tona zla, uništenja, mržnje... iako smo svi potekli od jednog oca, Boga Svevišnjeg.

I s tugom u srcu pokušavam se vratiti u vrijeme dječaštva, sjećajući se dana korizme, običaja, a najteže mi je jer mnogih osoba iz toga doba nema.

Bez svadbi i zabava u vrijeme korizme

Tada, u vrijeme korizme, nije bilo ženidbi, zabava i sličnih događanja koja bi obilježavala pretjerivanje u jelu i piću. Posebno smo se veselili odricanja pijenja rakije; tada je u mome Tomić sokaku vladala neprirodna tišina. A neki bi čak i duhan odbacili, a najlakše nam je bilo sustezanje u jelu – ionako smo skromno živjeli.

Jedino bi baba Anđa, u utorak, kada je živjela na kruhu i vodi, pridodala još jedan dan posta, ovaj put za samo njoj znanu žrtvu.

Foto: Privanti album

Da, i mnogo više je osoba pohodilo ranojutarnje  zornice – mise u vrijeme Došašća, obično oko 6–7 sati u zoru. Naziv dolazi od hrvatske riječi za zoru, dok se drugdje zove rorate po latinskoj ulaznoj pjesmi Rorate caeli ("Rosite nebesa"). Simboliziraju budnost i očekivanje Isusova dolaska, podsjećajući na asketsku pripremu za Božić i konačni Sud.

A onda bi se par dana prije Uskrsa pristupilo, nama djeci, ali i odraslima, veselijem dijelu slavlja, a to je priprema jela i pića za Uskršnju nedjelju. Danima prije bi se čuvala kokošja jaja za kolače, uskrsnu košaricu i za natjecanje – tucanje.

Foto: Privanti album

Tjedan prije bi počela priprema kolača, onih suhih, koji bi trajali i po desetak dana nakon Uskrsa, naravno ako bi ih bilo dovoljno za polugladnu čeljad.

O većini jela smo već pisali, te nam ostaje priča o košarici, jajima i ugođaju.

U ono doba uskrsna košarica nije bila sinonim za trošak – ona je predstavljala veselje i to iz dva razloga. Prvi je da smo skoro svega bili željni, a drugi, vjerojatno manje važan, da je u njoj sve bilo domaće, s gospodarstva.

U bogato ukrašenoj košarici bila su jaja, šunka, svježi sir, mladi luk i rotkvica, kriške kruha, sol, bočica rakije ili vina. Sve što se nosi na posvećenje mora se i potrošiti, te su kuhana jaja bila bez lupine – grijeh je posvećeno bacati. A nisam ni siguran da bi netko lupinu/ljusku jaja pojeo.

IZ GRGIĆ KUHINJE /

Kako ispeći savršeni kruh? Pšenični, crni, heljdin, sa sjemenkama iz ladice recepata naših starih!

Od onih do ovih vremena mnogo se toga promijenilo. Najznačajnije je da su košarice sve manje jer je i ukućana manje. Nekada su košaricu na posvećenje nosila samo ženska čeljad, a danas čak više muška, kao i ja osobno. I najvažnije, malo je toga iz vlastite kuće – sve se kupuje, pa čak i na selu, iako se mi u Posavskim bregima borimo da većinu imamo svoga.

Pisanice ili tucki

Posebna priča je ukrašavanje jaja, negdje zvanih pisanice, a u mojoj Jošavi – tucak. Ponegdje u Hrvatskoj ih zovu i šarena, pengana, lungana, varzalna ili broćka jaja. Te vama, dragi prijatelji s trinaestog kata, preporučujemo da ih sami pripremite kada već većinu kupujete – lako je i možete se pohvaliti prijateljima. Ili ih čak i pokloniti djeci, kao nekada, ako djece u okolici ima.

Na tržištu se nudi mnoštvo boja za uskrsna jaja, različite naljepnice i druge novotarije. Mi od toga bježimo i koristimo većinom prirodne boje.

Ukrašena, obojana jaja možete dobiti na dva načina. Jedan je da skupa kuhate jaja i razno bilje, kao npr. ljusku od luka, koprivu, ciklu i sl. Drugi način je da jaja posebno skuhate, a u drugoj zdjeli pripremite boju. Kada se boja ohladi, u nju stavite jaja i pričekajte dok se boja dobro ne primi. Iako ne žurimo, mi to radimo odjednom.

IZ GRGIĆ KUHINJE /

Šape, baklava, salenjaci, kiflice sa sirom... Donosimo recepte koji mirišu na djetinjstvo i blagdane

A da biste uspjeli u bojanju jaja, korisno je znati nekoliko sitnica. Jaja neka budu stara desetak dana – manje će pucati i lakše se gule. Birajte manja jer su vjerojatno od mlađih kokoši i boja se jače veže. Poželjno je da jaja budu bijela i boja će biti prirodnija.

Prije kuhanja, izvadite jaja da se 'zgriju'

Jaja izvadite iz hladnjaka i neka par sati budu na sobnoj temperaturi. Poželjno je da ih očistite mješavinom octa i vode te će se boja bolje primiti.

Postupak je vrlo jednostavan. U dovoljno dubokoj zdjeli pažljivo stavite jaja, ulijte vodu da su dobro uronjena te po površini stavite dovoljno ljuske od luka. Neka se kuhaju lagano dvadesetak minuta. Kada se skuhaju, ostavite ih da se ohlade te pažljivo svako jaje obrišite i s malo špeka premažite. Dobit ćete posebnu crvenkastu boju, krasnog sjaja. Ako koristite ljubičastu ljusku luka, tada imate i drugu boju.

'IZ GRGIĆ KUHINJE' /

Čičvara sa sipom, lignje s graškom, fažol s blitvom: Ivo Grgić donosi recepte začinjene ljubavlju

Isti postupak je ako koristite crveni radić ili kupus, bobice bazge, crveno vino, špinat, peršin, borovnice, zeleni čaj, mljevenu crvenu papriku itd. Ako želite imati šare po jajima, onda prije kuhanja stavite obične, dobro prianjajuće gumice ili rastopljenim voskom i iglom napišite ili nacrtajte što želite. A ako želite otisak nekog lista, stavite ga na jaje i dobro pričvrstite gazom. Kada skinete gazu ili odlijepite crte voska, dobit ćete zanimljive prikaze.

Tako pripremljena jaja su ukrašavala svaki stol i poklanjala se djeci, ali i bila su dio nedjeljne zabave. Kako bi nedjelja nakon korizme bila prvi dan s dozvoljenim slavljem, nakon svečanog ručka skoro u svakom selu bilo je okupljanje poznato kao igranke.

Tada se mladež zagledala, udvarala, ašikovala, igralo bi se kolo uz šargiju i violinu. A pokraj bi, većinom muška čeljad, provjeravala na ostacima zuba zvuk uskrsnog jajeta, tucka, i sa suparnikom se tucali, tj. s istim vrhom jajeta lupili dok jedno ne bi napuklo. Takvo, napuknuto jaje dobio bi suparnik. Danas je to zabava, a nekada je bio i dobar doručak za sljedeće dane.

Doručak i ručak bili su, kao i sveta misa, obveza za okupljanje oko stola, nekada sinije. Za doručak se jelo posvećeno, malo pojačano sa strane suhim mesom. A za ručak je svatko pripremao što je mogao i što je bilo uobičajeno za podneblje.

Foto: Privatni album

Mi, ovdje u Bregima, imamo pileću juhu, ali i juhu od tikve. Glavno jelo uobičajeno je patka ili purica s mlincima, ali u zadnje doba i nešto ispod peke. A za dodatak bi bila savijača od sira. I naravno, vino iz Grgić vinoteke.

Foto: Privatni album

Ali najvažnije je da smo na okupu i da taj dan čujemo što više dragih ljudi. Okolo se ne ide, osim do susjede Milke i njezine mame Marice. Svoji smo.

POGLEDAJTE VIDEO Jeste li se opskrbili jajima za Uskrs? Stručnjaci upozoravaju: 'Cijene bi uskoro mogle rasti'