Zazivali državno preuređenje usred Zagreba: Govorili o 'neuspjeloj BiH', stigle oštre reakcije
Među govornicima bio je i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je nekad bio protiv preuređenja BiH, no sada poručuje kako je nužno tražiti 'put mogućeg'
Drugi dan dvodnevne konferencije TradFest se jutros održao u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik, u organizaciji zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu.
Tema koje je otvorila konferenciju bila je "BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta" - na koju su danima prije reagirali mnogi vošnjački mediji koji su tvrdili da je skandalozno i nedopustivo da se u središtu Zagreba zaziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH.
Među govornicima bio je i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je nekad bio protiv preuređenja BiH, no sada poručuje kako je nužno tražiti "put mogućeg". Kao razlog navodi nefunkcionalnost sustava te činjenicu da Hrvati kao konstitutivan narod nemaju stvarnu političku ravnopravnost. "Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i jednakopravnost", rekao je Puljić, nadodavši kako bi se ipak pitanje političkog uređenja trebalo rješavati na političkoj razini, a ne na crkvenoj.
Kontroverzna prezentacija dijeli BiH na četiri jedinice
Najviše reakcija izazvala je prezentacija Ivana Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", koji je predstavio kartu teritorijalne reorganizacije BiH na tri, odnosno četiri jedinice:
- Republiku Srpsku,
- "hrvatsku republiku",
- "bošnjačko-muslimansku republiku"
- i Brčko distrikt.
Na karti je crvenom bojom označena "Croat Republic", koja bi obuhvaćala zapadnu Hercegovinu i područje oko Mostara, uz odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini. "Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije", rekao je Pepić.
Na cijelu priču o "neuspjeloj BiH" reagirao je i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić. TradFest je nazvao "skupom s margine političkog spektra", a sudionike optužio da u Hrvatsku unose politički narativ Milorada Dodika. "Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija koja nosi naziv ‘Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija‘. To bi bilo nezamislivo", rekao je Hodžić.
Ipak, na konferenciji su govornici i organizatori odbacili takve kritike. Jedan od organizatora, Vice Batarelo, poručio je kako bi treći entitet bio "dobro rješenje ne samo za Hrvate, nego i za cijelu BiH", dok je saborski zastupnik Nino Raspudić naglasio da "ovo nije razgovor o razbijanju BiH, nego o njezinu opstanku, ali uz punu ravnopravnost naroda".
Osim govornika, TradFest je okupio i niz političara i državnih predstavnika. U publici su se tako našli Mostov Nikola Grmoja, kao i Domagoj Knežević, posebni savjetnik ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.
Što je zapravo TradFest?
Podsjetimo, TradFest se promovira kao domoljubni festival "tradicije i konzervativnih ideja", suprotstavljen, kako navode, "naprednim" i "militantno sekularističkim" trendovima. Prvi put održan je 2016. godine, na valu tadašnjeg jačanja konzervativnih inicijativa poput Vigilarea i U ime obitelji, Hoda za život, referenduma o braku te kampanja protiv Istanbulske konvencije.
Na skupu su se kroz godine okupljali istaknuti akteri crkveno-političke scene, ali i međunarodni gosti - od američkog Heritage Foundationa, konzervativnog think tanka bliskog Donaldu Trumpu, preko poljskog Ordo Iurisa, do suradnika Viktora Orbána. Posebnu pažnju ove godine privukao je Amerikanac Brian Brown, jedan od istaknutijih MAGA ideologa i čelnik Međunarodne organizacije za obitelj.
Brown je poznat i po otvorenoj podršci režimu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, pa su organizatori i okupljeni političari upitani za komentar. Naime, prije mjesec dana boravio je u Srbiji kao "neovisni promatrač" lokalnih izbora, koje je ocijenio "besprijekornima". Tom je prilikom pohvalio vlast u Beogradu, ustvrdivši da "SAD može puno naučiti od Srbije", uz kritike na račun oporbe, medija i studenata koji ondje prosvjeduju.