Hrvatska je napravila istu grešku kao Slovačka? Novotny otkrio 'krivce' rekordne inflacije

Državni zavod za statistiku objavio je u utorak zabrinjavajuće brojke. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku su više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto. Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni.

Za objašnjenje kako je do toga došlo obratili smo se ekonomskom stručnjaku Damiru Novotnyju. 

Koji su razlozi da je inflacija tako narasla?

Prije svega postoji ono o čemu se govori već mjesecima - Inflacija i inflatorni pritisci koji dolaze iznutra iz hrvatske ekonomije. Unutar Europske monetarne unije, Vlade članica europodručja su mahom bile disciplinirane i nisu poticale inflaciju, odnosno mjere Europske središnje banke su djelovale antiinflatorno. Dakle, suzbijale su inflaciju, tako da je inflacija u Europskoj monetarnoj uniji pala na oko dva posto. Međutim, u Hrvatskoj i Slovačkoj su pritisci bili veliki zbog toga što su i Hrvatska vlada, a i Slovačka, iz proračunskih izvora naglo podigle domaću potražnju, podigle su plaće, visoka je razina javnih investicija koje se financiraju iz europskih fondova i, naravno turizam koji dodatno podgrijava u Hrvatskoj potražnju za robama koje ne postoje na tržištu nego ih moramo uvoziti. O tome je govorio i guverner Hrvatske narodne banke da su to elementi koji su iznutra djelovali na rast cijena u proteklih nekoliko godina, a sad dodajemo na to sve još i vanjski šok. Očekivanja da će cijene nafte i naftnih derivata rasti. Nažalost, Vlada je opet reagirala, umjesto umirujuće, ohrabrujuće, djelovala je na podizanje inflatornih očekivanja.

'POSLJEDICA ŠOKA' /

Hrvatska ima najveću inflaciju u eurozoni! Javio se ministar financija: 'To nije ohrabrujuće'

Znači možemo sumirati: Povećanje plaća, očekivanja od turizma plus Bliski istok su uzrokovale ovakav porast inflacije?

Da, ali s tim da, na taj taj rast cijena možda nije trebalo reagirati tako nervozno, kao što je domaća javnost reagirala tako da smo vidjeli naglo povećanje potražnje za gorivima. Stvarali su zalihe i o tome govorio je predsjednik Vlade prošli tjedan na sjednici Vlade. Ljudi jednostavno stvaraju prekomjerne zalihe u takvim situacijama jer se sada svi ponašaju kao da je ovo prvi naftni šok - a nije. Sedmi je po redu od '73. i kao da će biti zadnji, a neće. I dalje će nestabilnosti na Bliskom istoku utjecati na te šokove na rast i pad cijena. Da nafte ima pokazuje i činjenica da globalna tržišta reagiraju na jednostavne objave predsjednika Trumpa na njegovoj privatnoj društvenoj mreži.

Kako on kaže, tako skače i pada cijena nafte...

U sekundi. E, sad, to znači da nafte ima, da to nije strukturni problem, nego da se jednostavno stvaraju zalihe. Stvaraju se inflatorna očekivanja. I zbog toga bih rekao da će taj rast cijena u Hrvatskoj, osim ovih unutrašnjih razloga, imati u narednim mjesecima vanjske pritiske. Opet ću ponoviti i tu psihološku komponentu, ne troškovnu nego psihološku komponentu rasta. I onda dolazi turizam. U Hrvatsku će doći 20 milijuna ljudi, i ove godine možda čak i više. Zbog toga što će se odustajati od bliskoistočnih turističkih putovanja i dolazit će se na Jadran, tako da će sve skupa biti jedan miks raznih utjecaja koji će rezultirati nastavkom rasta cijena.

Znači vi predviđate da će inflacija u narednim mjesecima i dalje ići gore?

Ne vidim niti jedan jedini trend koji bi mogao ići u prilog zaključku da da bi cijene trebale padati, toga jednostavno nema. Potrošnja i dalje raste. Europski fondovi se i dalje koriste. Turisti će i dalje dolaziti. Kad bi, recimo, sad, kao što smo vidjeli '20. godine došlo do naglog pada turističke potrošnje, cijene bi pale.

Je li bi pad domaće potrošnje mogao utjecati na inflaciju?

Na to dosta ovisi domaća potražnja. Ali, turizam je dio domaće potražnje. Neki turisti dođu i oni se pridruže domaćim potrošačima. Naših tri i pol milijuna potrošača ne čini ništa, ali 20 milijuna stranaca čini veliku snagu na tržištu, a ako nemate dovoljno robe, onda morate kupiti od svukud. Ako odete u trgovine, vidjet ćete da razno voće i povrće dolaze iz svih dijelova svijeta. Troškovi transporta su naglo narasli. Kako ćete to onda troškovno pokriti? Morate podići cijene.

POGLEDAJTE VIDEO: Novotny upozorio na grešku koju Hrvate rade: 'Zato nam cijene rastu snažnije nego Slovencima'