Novotny objasnio glavno pravilo PDV-a i zašto Vlada griješi: 'To bih radije volio vidjeti'

Sabor u ponedjeljak raspravlja o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, vezano uz takozvani "plivajući" PDV. Ova izmjena Vladi bi omogućila da u izvanrednim okolnostima može smanjiti stopu PDV-a s 25 na minimalno 15 posto. Time se stopa PDV-a ne bi mijenjala, tek smanjila onda kada cijena - u ovom slučaju goriva - naglo raste.

Istina, to bi moglo olakšati potrošačima, ali samo na kratko. Naime, ovakvo "variranje" stope PDV-a nije dozvoljeno na dug period, a ono najvažnije - nema nikakvog učinka na inflaciju.

"Ako govorimo o tome da bi ta mjera trebala imati učinak na inflaciju, odnosno zaustavljanje prelijevanja inflatornih pritisaka rasta cijena goriva na druge robe, to neće imati takav učinak", kaže za net.hr ekonomski stručnjak Damir Novotny. "PDV ne utječe na trošak poduzetnika, trošarine utječu na trošak", dodaje.

Trošarine su, međutim, već smanjene pa je "plivajući PDV" više politička, nego ekonomsko-politička mjera koja ne vodi nikakvom cilju. 

PROPADA ODMOR? /

Cijene odletjele u nebo, a neke su prizemljili: 'Što dalje? To nitko ne može predvidjeti'

Korist za potrošače da, ali koje? 

"Osjetiti snižavanje osnovne stope PDV-a može samo potrošač, ali koji? Dakako, onaj koji troši više goriva. Dakle, kakve onda veze ima? Onaj koji ima veliko vozilo, ima više goriva, može platiti višu cijenu goriva. To je u smislu tržišnog mehanizma mjera koja je prilično neutralna", kaže Novotny.

Kad bi Vlada željela dugoročne mjere, nastojala bi dugoročno pojačati ponudu roba, sniziti cijene, povećati konkurenciju, utjecati na građane da manje troše i da više štede energiju - ukratko, radila bi ono što rade europske vlade.

"Kod nas je praksa da se kupuju jako, jako skupi automobili. U odnosu na kupovnu moć, Hrvatska kupuje automobile koji su daleko skuplji veći i više troše nego što to čine, recimo, stanovnici Njemačke. To je fenomen ovog dijela Europe", podsjeća Novotny.

Kada bi Vlada doista htjela utjecati na smanjivanje inflantornih pritisaka tj. smanjivanje učešća potrošnje goriva u proračunu jednog kućanstva, kaže stručnjak, onda bi poticala građane da manje kupuju skupe automobile ili plovila koji troše puno goriva ili bi ih poticala da smanje potrošnju goriva.

"Takve potrošače se mora poticati da smanje svoju potrošnju, a ne da ih s nižom cijenom goriva potičete da povećavaju potrošnju. Dakle, pitanje je kakav signal šaljete? Elektrifikacija voznog parka je nužna u situacijama kada su cijene goriva jako visoke", kaže Novotny.

AVIOKAOS /

Kriza na Bliskom istoku remeti putovanja: Letovi otkazani, turisti strepe - što to znači za Hrvatsku?

Gdje je panika? 

Međutim, ovo čak i nije jedna takva situacija. Povijest pamti daleko snažnije energetske šokove. Novotny podsjeća na slučaj iz 1973. kada je, uslijed Jomkipurskog rata između Sirije i Egipta s jedne te Izraela s druge strane, došlo do snažnog povećanja cijena nafte - najprije s tri na pet dolara za barel da bi cijena zatim skočila na 40 dolara, kasnije premašila 100 i na kraju se spustila na 80 dolara po barelu.

"To bi u današnjim cijenama, po cijenama iz 2025., bilo 350 dolara za barel. A danas je cijena nešto malo viša od 100 dolara za barel nafte - jedan barel je 159 litara. Znači, to vam je zapravo mlaka reakcija tržišta nafte i naftnih derivata na ovo što se događa na Bliskom istoku", kaže Novotny.

Dodaje i da su daleko "neugodniji" bili šokovi 1985. i 2022. Međutim, svjetska ekonomija uvijek bi se privikla, pronašla druge izvore nafte i u konačnici, smanjila svoju ovisnost o Bliskom istoku. Hrvatska u tom smislu, kaže Novotny, ima dobar geografski položaj. Imamo LNG terminal na Krku i rafineriju u Rijeci, što znači da naftu možemo dobavljati odakle želimo.

"Najčešće se nafta dobavlja iz sjeverne Afrike pa Amerika, LNG, iz Njemačke, imamo kazahstanske nafte", nabraja Novotny.

Zaljubljeni u intervencije

S druge strane, naša Vlada ponaša se kao da direktno ovisimo o Hormuškom tjesnacu - pa kad njime ništa ne plovi, ispada da mora "proplivati" naš PDV.

"Ne ovisimo uopće. Niti Europa ne ovisi", kaže Novotny. "To je politička mjera. Niti jedna vlada Europske unije nije na takav način reagirala, a ja mislim da do korištenja te mjere neće niti doći nikada. To je više politički signal.

Nekako sve naše vlade, i SDP i ova, i lijevi centar i desni centar, imaju sličan pogled na politike intervencije. Mogli bismo reći da u ekonomsko-političkom smislu između njih razlike nikakve nema. Da je na čelu te vlade Hajdaš Dončić, on bi isto učinio", kaže Novotny. 

"Znači, oni su se jednostavno zaljubili u državnu intervenciju. To više nema nikakvog uporišta u ekonomskim teorijama, nema nikakvo uporište u empirijskim istraživanjima: kakav učinak bi to moglo imati na stvarne ekonomske procese? Oni jednostavno vole intervenciju i misle da je to dobro", dodaje. 

PROVJERILI SMO STANJE /

Prijeti li rast cijena lijekova u Hrvatskoj? 'Postoji zabrinutost'; HALMED objavio savjete

'Slučaj mlijeko'

S druge strane, o jedinstvenoj nižoj stopi PDV-a na svu hranu i prehrambene proizvode, mudro se šuti.

"To bih radije volio vidjeti", kaže Novotny. "Oni su djelomično neke stope mijenjali, ali nisu se usudili uvesti jedinstvenu nižu stopu, kao što imaju gotovo sve europske zemlje. Recimo, Austrija, Njemačka, Italija, Slovenija, zemlje s kojima se mi možemo uspoređivati u tom srednjoeuropskom krugu. Njemačka ima 7% PDV za sve prehrambene proizvode, uključujući i hranu za kućne ljubimce", kaže Novonty.

Mi, s druge strane, podsjeća, imamo "slučaj mlijeko".

"Pogledajte jedinstven primjer Europske unije. Na mlijeko je niža stopa PDV-a, a na jogurt je 25%. Zašto? Zašto ne na sve mliječne prerađevine, na primjer? Ili, maslac i sir imaju PDV 25%, a mlijeko koje više ne pijemo - nitko više ne pije sirovo mlijeko - ima nižu stopu", podsjeća Novotny koji Vladi sugerira da razmisli o reformi sustava PDV-a i približi se sustavima kakve imaju Austrija, Njemačka, Italija i Slovenija. 

"Dakle, moramo na hranu imati niže stope PDV-a, a ne na luksuz. I to je glavno pravilo što se tiče PDV-a", zaključuje Novotny.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Hoće li se cijene goriva ikada vratiti na staro? Hrvati: 'Neće, u tome je čar svega ovoga...'