Hrvatska postala balkanski tigar? Pazite što o nama pišu Česi: 'Ekonomski stroj'

Češki Forbes objavio je u nedjelju tekst s naslovom "Balkanski tigar - Neviđeni uspon Hrvatske potaknut autocestama, eurom i Schengenom".

Autor Marek Tomanka ističe da bi bilo previše ograničeno na Hrvatsku gledati isključivo kao na zemlju u koju se ide na ljetovanje. "U posljednjih nekoliko godina Hrvatska se pretvorila u ekonomski stroj koja radi znatno bolje od većine Europe - zahvaljujući relativno jednostavnom receptu od kojeg bi se i Češka mogla inspirirati", piše autor u tekstu. 

"U vremenu kada vanjski šokovi nisu rijetkost, Hrvatska je jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi. U posljednje četiri godine stalno nadmašuje prosjek ekonomija Europske unije s jasnom razlikom. Prošle godine BDP je porastao za solidnih 3,2 posto otprilike kao i u Poljskoj", ističe se u tekstu i dodaje da je Hrvatska također postala važan igrač u europskoj energetskoj startup sceni.

Piše da domaća startup scena stvara "jednoroge" (tvrtke vrijedne više milijardi), dok indeks Zagrebačke burze bilježi solidan rast već nekoliko godina.

'GDJE ĆE NOVAC ZAVRŠITI?' /

Stižu nam milijuni, hoće li riješiti problem Hrvata? Bosanac dao tri modela za rušenje cijena

Važnost Schengena i eura 

U analizi piše da je Hrvatska nakon krize 2008. godine prošla kroz dugu recesiju, a tek je nakon pandemije osjetila prvi oporavak. Za to postoje dva razloga - pridruživanje Schengenu i usvajanja eura 1. siječnja 2023. godine. 

"Uklanjanje tečajnog rizika znatno je pomogla - naglo je smanjila transakcijske troškove u važnim izvozničkim sektorima, osobito u turizmu. Hrvatska je i dalje izrazito ovisna o turizmu: putovanja i usluge povezane s turizmom čine oko jednu petinu BDP-a, što je najveći udio u Europskoj uniji", stoji u tekstu u kojem se dodaje da je ukidanjem graničnih kontrola nastupio procvat takozvanog "spontanog turizma", što je dodatno potaknulo naše gospodarstvo.

"Ključni čimbenik snažnog hrvatskog gospodarstva jest sposobnost zemlje da učinkovito koristi sredstva Europske unije. Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatska je u trinaest godina članstva primila oko 20 milijardi eura više iz proračuna EU-a nego što je u njega uplatila. Time se, gledano po stanovniku, svrstava među najveće neto primatelje sredstava Europske unije", objašnjava se u članku. 

PRIJETI NAM KRAH? /

Plenković 'toči šampanjac', a oni nas upozoravaju: 'Skriva se tempirana bomba'

Jednorozi u Hrvatskoj 

Pojašnjava se da je fokus uglavnom bio na razvoju energetske i prometne infrastrukture, a jedan od najskupljih projekata bila je izgradnja Pelješkog mosta. Dodaje se i da je EU u posljednjem desetljeću doprinijela daljnjoj izgradnji hrvatske mreže autocesta, koja je u 21. stoljeću narasla za oko tisuću kilometara: "Zahvaljujući hrvatskoj mreži autocesta, Jadran je postao destinacija na jednom mjestu za srednju Europu, generirajući desetke milijardi eura prihoda od turizma za hrvatsku državu tijekom godina." 

Autor ocjenjuje da je Hrvatska svjesna ovisnosti o turizmu te da naporno radi na diverzifikacije u dodatne sektore. Navodi da se posljednjih godina etablirao snažan tehnološki sektor, iako ograničenog opsega. 

"Zemlja, s populacijom koja je trećina stanovništva Češke, već je svijetu dala dva jednoroga: softversku tvrtku Infobip i proizvođača električnih sportskih automobila i baterijskih komponenti Rimac Automobili. Hrvatska matematička aplikacija Photomath također je težila statusu jednoroga prije nego što ju je Google preuzeo 2023. Procjene koliko je to koštalo kretale su se od 220 milijuna do 550 milijuna eura", piše u tekstu. 

Članak također obrađuje i temu energetske sigurnosti. "Nakon početka rata u Ukrajini, Hrvatska je postala važan igrač u energetskoj sigurnosti EU zahvaljujući plovećem LNG terminalu na otoku Krku, koji je pokrenut 2021. godine. Izvorno je kapacitet bio 2,9 milijardi metara kubičnih godišnje, dovoljno za domaće potrebe, ali je zbog potražnje srednjoeuropskih zemalja kapacitet povećan na 6,1 milijardu metara kubičnih. Projekt je dovršen uz pomoć sredstava iz EU programa REPowerEU i sada služi ne samo Hrvatskoj nego i Sloveniji, Mađarskoj i Austriji", piše u članku.

"Osim što opskrbljuje Hrvatsku plinom, terminal na Krku sada služi kao glavno alternativno čvorište za zemlje bez (većeg) pristupa moru - prvenstveno Sloveniju, Mađarsku i Austriju", zaključuje autor. 

POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska priroda ih oduševljava, cijene baš i ne. Kako privući turiste u sjeni rata? 'Da, bojimo se'