Rusija na rubu katastrofe? Putinu stiglo upozorenje: 'Bit ćeš srušen u revoluciji!'

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozoren je da bi ga mogli svrgnuti s vlasti u revoluciji. Naime, Kremljov veteran uputio je oštro upozorenje Putinu, rekavši da je njegovo vodstvo u opasnosti zbog rastućih regionalnih napetosti i pogoršanja ruskog gospodarstva.

Kako piše Daily Mail, vođa ruske Komunističke partije, Genadij Zjuganov, iznio je te primjedbe u govoru u parlamentu, gdje je rekao da vlada radije sluša "influencere iz Monaka" nego brige vlastitih građana.

Putinov lojalist mislio je na rusku blogericu Viktoriju Bonju sa sjedištem u Monaku, koja je nedavno dospjela u središte pozornosti nakon što je kritizirala rusko vodstvo zbog uvođenja zabrane interneta diljem zemlje. Također se osvrnula na to kako su četiri godine rata s Ukrajinom pogodile federaciju rastućim cijenama hrane, višim porezima i inflacijom.

Zjuganov je rekao da su to pitanja o kojima se dugo raspravlja u parlamentu, ali vlada im ne obraća pozornost. Daily Mail piše da je Zjuganovljeva stranka druga po veličini u parlamentu te je glavni nasljednik Sovjetske komunističke partije, ali da već dugo podržava Putina i njegovu temeljnu politiku, nudeći pažljivo kalibriranu kritiku vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Hitno je upozorio da bi neuspjeh u usvajanju novih politika odmah izazvao ekonomski kolaps usporediv s komunističkom revolucijom 1917., što bi dovelo do raširenog kaosa i masovnih ustanaka diljem zemlje. Zjuganov je pazio da krivnju ne svali na Putina osobno. Čini se da je umjesto toga ciljao na vladu, središnju banku i vladajuću stranku, čiji su rejtinzi pod pritiskom prema državnim anketama.

"Činimo sve što možemo kako bismo podržali Putina i njegovu strategiju i politiku, ali vi (vlada) ne slušate“, rekao je u komentarima u utorak.

POGLEDAJTE VIDEO /

Rusi napali ukrajinski grad: Dvoje mrtvih, niz požara na stambenoj zgradi

Gušenje protivljenja i drugačijeg mišljenja

Putin dugo nije bio toliko nepopularan, a anketa koju je provela istraživačka ustanova FOM povezana s Kremljom pokazuje da samo 71 posto Rusa vjeruje svom predsjedniku, što najgori rezultat u sedam godina.

U međuvremenu, guši se svako neslaganje i drugačije mišljenje u Rusiji. Oni koji govore protiv Putina i rata u Ukrajini suočavaju se sa zatvorom u kaznenim kolonijama, dok se ozbiljno guši svako javno protivljenje, uključujući prosvjede protiv cenzure interneta.

Putin, koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od kraja 1999., više je puta obećao stabilnost i govorio o destruktivnoj prirodi revolucija, ali nedavno je priznao da rusko gospodarstvo posluje ispod očekivanja. Iako je zemlja zabilježila skok prihoda od nafte kao rezultat sukoba na Bliskom istoku, Putin je od tada priznao da će to biti kratkotrajno.

Prošli je tjedan rekao da je ruski BDP pao za 1,8 posto u siječnju i veljači, dok je guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina nedavno izjavila da se "vanjski uvjeti sada gotovo stalno pogoršavaju - i za izvoz i za uvoz".

Spirala prema financijskoj katastrofi?

Šef švedske Vojne obavještajne i sigurnosne službe, Thomas Nilson, rekao je da će se Rusija mučiti s nastavkom financiranja invazije na Ukrajinu te da joj prijeti "financijska katastrofa".

U razgovoru za Financial Times, Nilson kaže da Rusija "živi na posuđeno vrijeme" i objašnjava da gospodarstvo zemlje može završiti samo u jednom od dva scenarija: "Dugotrajni pad ili šok. U svakom slučaju, nastavljaju svoju silaznu spiralu prema financijskoj katastrofi."

"Nije održivi model rasta prema kojem se proizvodi materijal za rat koji se zatim uništava na bojnom polju“, kaže on, ističući da su se ruske ekonomske nedostatci proširili na obrambeni sektor. Nilson također vjeruje da Rusija manipulira podacima kako bi ukrajinske saveznike uvjerila da im ekonomski ide bolje nego što jest, unatoč tome što je zemlja na rubu financijske krize.

No, Nilson kaže da je situacija još gora nego što je ruski dužnosnici prikazuju i vjeruje da ruska središnja banka umanjuje inflaciju, zbog čega Putin nije svjestan koliko je loša ekonomska situacija. "Ako je stvoren sustav kakav ima Putin, možda on ne zna koliko je loša ekonomska situacija. Ali čak i s lažnim informacijama koje dobiva, u konačnici ne možete pobjeći od svega ovoga", rekao je Nilsson.

Rusija je u međuvremenu bila prisiljena smanjiti proizvodnju nafte u travnju zbog ukrajinskih napada dronova na luke i rafinerije, kao i zbog zaustavljanja isporuke sirove nafte putem jedinog preostalog ruskog naftovoda u Europu. U možda i najoštrijem mjesečnom padu ruske proizvodnje u šest godina od pandemije koronavirusa, Rusija je smanjila proizvodnju za oko 300.000 do 400.000 barela dnevno u travnju, u odnosu na prosječnu razinu zabilježenu u prvim mjesecima godine.

Nafta, koja se uglavnom crpi s polja diljem zapadnosibirskog bazena, žila je krvotok ruskog gospodarstva vrijednog 3 bilijuna dolara, pa pad proizvodnje smanjuje prihode drugog najvećeg svjetskog izvoznika. Gubitke bi mogao ublažiti rat s Iranom, koji je izazvao krizu opskrbe i proizvodnje na globalnom tržištu nafte.

Ruski ministar financija Anton Siluanov rekao je prošlog četvrtka da će visoke cijene pomoći u smanjenju proračunskog deficita. Ukrajina je posljednjih tjedana pokrenula val napada dronovima na rafinerije i najveće ruske zapadne naftne luke, izazvavši velike požare.

"U kontekstu tekućih napada na ruske luke i rafinerije, bit će teško plasirati naftu bez smanjenja proizvodnje, posebno s nadolazećim proljetnim zatvaranjima zbog održavanja“, rekao je jedan od izvora za Reuters pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti situacije.

Ruska proizvodnja nafte dosegla je vrhunac krajem 1980-ih, ali je naglo pala nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. zbog nedostatka ulaganja. Zatim se oporavila u 2000-ima i 2010-ima, dosegnuvši vrhunac nakon Sovjetskog Saveza 2019. godine, neposredno prije pandemije.

POGLEDAJTE VIDEO: Prvi pomak oko rata u Ukrajini u proteklih nekoliko mjeseci?