Trump upozorio na prijetnju: 'Ako im to date, svijet će biti dignut u zrak'

Rat na Bliskom istoku ušao je u 47. dan, uz sve izraženije političke i vojne napetosti. Američki predsjednik Donald Trump ponovno je izazvao kontroverze nizom izjava usmjerenih prema papa Leon i NATO. U objavama na društvenim mrežama kritizirao je papu zbog stavova o ratu i sigurnosti, dok je savez optužio za nepouzdanost prema Sjedinjenim Državama. Istodobno, napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon američke blokade iranskih pomorskih ruta. Washington tvrdi da je time osigurao potpunu kontrolu nad ključnim trgovačkim pravcima, uključujući Hormuški tjesnac.

Izvještaj jučerašnjeg dana mogli ste pratiti na Net.hr-u

Ključni događaji: 

• Trump kritizirao papu 
• Trump ponovno prijeti NATO savezu
• Amerikanci tvrde da su potupno blokirali Hormuz
• Svjetska banka planira pomoć Bliskom istoku

NAJNOVIJE INFORMACIJE:

'Svijet će biti dignut u zrak'

13.40 - Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ako Iranu date nuklearno oružje, "svijet će biti dignut u zrak", prenosi BBC.

Dodaje da će, nakon što se rat s Iranom riješi, cijene plina "ogromno pasti", dodajući da će se smanjiti i cijene električne energije.

Trump opisuje iranski nuklearni sporazum, potpisan 2015., kao "najgori sporazum ikad postignut" - i kaže da je zemlji dao "kratkoročni put" do nuklearnog oružja.

Dodaje da bi, da SAD prošle godine nisu bombardirale iranska nuklearna postrojenja, ta zemlja upotrijebila nuklearno oružje protiv Izraela i njegovih bliskoistočnih susjeda, kao i protiv SAD-a.

Iran je oduvijek tvrdio da je njegov nuklearni program u potpunosti mirnodopske prirode i da nikada nije težio razvoju nuklearnog oružja.

Trump se čuo s kineskim predsjednikom

13.30 - Donald Trump rekao je kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne daje oružje Iranu, rekao je američki predsjednik u intervjuu za Fox Business. Trump je rekao da je kineski predsjednik odgovorio da "to ne radi".

Također je za mrežu rekao da je rat "vrlo blizu" kraja jer bi se mirovni pregovori trebali nastaviti kasnije ovog tjedna.

Erdogan o miru u regiji

12.30 - Ankara radi na produljenju primirja između Irana i SAD-a, rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan.

Govoreći u turskom parlamentu, Erdogan je rekao da izraelski napadi na Libanon štete nadama za mir te da se prilika, stvorena dvotjednim primirjem, mora iskoristiti.

Rekao je da se teška pitanja između dviju strana mogu riješiti ako se usredotoče na koristi mira. 

Tisuće američkih vojnika stiže na Bliski istok 

12.15 - SAD će u nadolazećim danima poslati tisuće dodatnih vojnika na Bliski istok dok Trumpova administracija nastoji izvršiti pritisak na Iran da postigne sporazum, rekli su američki dužnosnici za Washington Post.

U izvješću se također sugerira da su mogući daljnji napadi ili kopnene operacije ako se primirje ne održi. Dužnosnici su rekli da će otprilike 6000 vojnika na nosaču zrakoplova USS George HW Bush biti praćeno od strane nekoliko ratnih brodova na Bliski istok. 

Mjere protiv iranskog nuklearnog programa

12.00 - Voditelj nuklearne nadzorne agencije Ujedinjenih naroda kaže da "vrlo detaljne" mjere za provjeru iranskih nuklearnih aktivnosti moraju biti uključene u svaki sporazum između SAD-a i Irana.

Ravnatelj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi rekao je da Teheran ima "vrlo ambiciozan" i širok nuklearni program "koji će zahtijevati prisutnost... inspektora". 

"U suprotnom, nećete imati sporazum, imat ćete iluziju sporazuma", dodao je. "Stoga sam siguran da će se od nas tražiti i da će se od nas tražiti kada se stranke dogovore, nadamo se, da osiguramo neophodnu, zaštitnu, verifikacijsku komponentu sporazuma."

Do prekida pregovora tijekom vikenda došlo nakon što je SAD htio da Iran prestane obogaćivati ​​uran na 20 godina u zamjenu za ublažavanje sankcija. Međutim, poznato je da je Iran odbio pristati na bilo što dulje od pet godina, što je Donald Trump rekao da je neprihvatljivo.

Iranski brod prošao Hormuz unatoč sankcijama

11.40 - Drugi iranski brod navodno je prošao kroz Hormuški tjesnac i kreće se prema luci Imam Homeini unatoč američkoj blokadi, prema iranskoj državnoj novinskoj agenciji Fars.

U njemu se navodi da podaci o praćenju brodova pokazuju da je brod za rasuti teret koji prevozi hranu ušao u Perzijski zaljev. Identitet broda nije poznat, a tvrdnje nisu neovisno provjerene. 

Zaglavljeno 1000 brodova u Hormuškom tjesnacu

11.15 - Deseci tisuća radnika praktički su bili u "pritvoru" na brodovima zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, rekao je direktor brodarstva za Sky News.

John Stawpert, pomorski direktor Međunarodne brodarske komore, rekao je da je u posljednje vrijeme vrlo malo prometa kroz tjesnac, slično kao i u ranim danima iranskog sukoba. 

"Bilo je izvješća o nekom lokalnom prometu, iranskom prometu, koji je prolazio kroz tjesnac, ali nismo sasvim sigurni pod kojim se točno uvjetima to događa“, rekao je.

"Za sada... možete s pouzdanjem predvidjeti da će brodarstvo ostati u Zaljevu dok ne dobijemo veću sigurnost u pogledu prijetnje." 

Stawpert je rekao da je u Zaljevu zaglavljeno otprilike 1000 "oceanskih brodova", što je jednako oko 20 000 pomoraca. "Dakle, na tim brodovima ima puno ljudi koji su u biti u 'pritvoru' već šest tjedana bez svoje krivnje. To je vrlo stresna situacija", dodao je. 

Iran o nastavku pregovora 

9.35 - Američki predsjednik Donald Trump nagovijestio je mogućnost nastavka pregovora s Iranom u iduća dva dana. Ta je izjava uslijedila samo nekoliko sati nakon što je diplomatski izvor za iransku državnu agenciju IRNA ustvrdio da nema "nikakvih informacija" o daljnjim pregovorima.

Iranska agencija IRNA navela je da su Teheran i Pakistan, koji ima ulogu posrednika, razmijenili poruke, no da ništa nije potvrđeno. Isti izvor dodao je kako Pakistan "ostaje predan svojim posredničkim naporima" nakon što je prethodna runda američko-iranskih pregovora u Islamabadu završila bez sporazuma.

Iz Teherana se, kako se čini, još nisu oglasili o najnovijim Trumpovim komentarima. U međuvremenu, dvotjedno primirje, koje je stupilo na snagu 8. travnja, istječe iduće srijede, 22. travnja.

Rusi nude pomoć za rješavanje iranskih zaliha uranija

9.30 - Dok se spekulira o novom krugu mirovnih pregovora između SAD-a i Irana u nadolazećim danima, Rusija je obnovila ponudu za "rješavanje pitanja iranskih zaliha obogaćenog uranija", izvijestili su u srijedu državni mediji.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da bi Rusija mogla pomoći u pretvorbi iranskog visoko obogaćenog urana u gorivo ili u skladištenje materijala "na načine prihvatljive Iranu bez kršenja njegovog prava na mirno obogaćivanje". 

Iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, koje se smatraju pretečom mogućnosti izgradnje nuklearnog oružja, ključna su točka sporenja u pregovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata.

SAD je zahtijevao od Irana da prekine svoj program obogaćivanja i inzistirao na izvlačenju procijenjenih 460 kilograma visoko obogaćenog uranija za koji se vjeruje da je zakopan pod zemljom. 

Obje strane su predložile obustavu iranskog obogaćivanja urana tijekom pregovora u Islamabadu prošlog vikenda, ali američki predsjednik Donald Trump je od tada rekao da mu se ne sviđa ideja pauze, preferirajući potpuni prekid.

Moskva je prethodno pomagala u rješavanju problema obogaćenog urana iz Irana kada je na snagu stupio nuklearni sporazum iz Obamine ere – poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA).

Rusija bi prihvatila svaku odluku Irana u vezi s obogaćenim uranom u mirovnim pregovorima, rekao je Lavrov, ali njegova potvrda iranskog "prava na mirno obogaćivanje" u skladu je s dugo iznesenim stavom Teherana da želi obogaćivati ​​uran samo za elektrane i u mirnodopske svrhe.

Lavrov je, govoreći nakon posjeta Kini gdje se sastao s njezinim čelnikom Xi Jinpingom, rekao da Rusija također nudi energiju Kini i drugim zemljama koje se bore za opskrbu zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca. 

Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

Britanci frustirani SAD-om

9.20 - Britanska ministrica financija Rachel Reeves razgovarat će danas s američkim ministrom financija Scottom Bessentom u Washingtonu. Ministrica je prije susreta rekla da je "vrlo frustrirana i ljuta" što je SAD ušao u rat s Iranom bez plana izlaska.

Glavni tajnik Ministarstva James Murray rekao je da njezine oštre stavove "vjerojatno osjeća dosta ljudi u Britaniji". 

"Ovo nije naš rat. Ovo je rat u koji se nismo htjeli umiješati, a ipak će imati utjecaja na naše gospodarstvo", rekao je.

Ključne točke mirovnog sporazuma s Iranom

9.10 - JD Vance otkrio je detalje o postizanju sporazuma s Iranom o okončanju rata. Trumpov potpredsjednik rekao je da ga ne zanima "mali dogovor" već da umjesto toga cilja na "veliki dogovor" s Teheranom.

Govoreći na događaju na Sveučilištu Georgia u utorak, Vance je naglasio da Iran ne bi trebao imati nuklearne sposobnosti, rekavši da "pregovaraju kako bi osigurali da se upravo to dogodi". 

Prema Skyjevoj američkoj partnerskoj mreži NBC News, koja se poziva na dvije osobe upoznate s pregovorima, iranski nuklearni kapacitet i otvaranje Hormuškog tjesnaca glavne su točke spoticanja u pregovorima o bilo kakvom sporazumu. 

Kina odbacuje navode o pružanju pomoći Iranu

8.55 - Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, odbacio je "medijske izvještaje" o tome da Peking pruža vojnu podršku Iranu.

U objavi je rekao da su informacije "potpuno izmišljene". Jian je dodao da ako SAD nametne "povećanje carina Kini" na temelju optužbi, Peking "će odgovoriti protumjerama".

Cijena nafte pada

8.40 - Nafta je jutros jeftinija nego jučer, no stručnjaci su oprezni. Primirje je snizilo cijenu nafte, blokada vitalnog plovnog puta Hormuškog tjesnaca od strane američke mornarice podigla ju je, a sada su nade u nove pregovore uzrokovale daljnje smirivanje situacije. 

Međutim, nijedan pad cijena nije bio toliko velik da bi cijenu fosilnih goriva spustio ispod predratne razine. Troškovi su i dalje visoki. Barel sirove nafte Brent sada košta 95,68 dolara, što je porast u odnosu na oko 72 dolara krajem veljače, ali ispod ratnih maksimuma od oko 120 dolara.

To znači da je punjenje automobila jeftinije nego što je bilo u određenim trenucima tijekom rata. Ali cijena je i dalje viša od one prije nego što su SAD i Izrael započeli sukob.

Hezbollah ispalio 20 raketa prema Izraelu

8.03 - U sjevernoj regiji Galileje u Izraelu aktivirani su alarmi nakon što je Hezbollah lansirao "baražnu paljbu od oko 20 raketa" iz Libanona, prema izraelskom Kanalu 12.

"Presretnuto je najmanje sedam do osam raketa, neke su pale na otvorena područja", izvijestio je kanal. "Do sada nema poznatih žrtava."

Iranska državna televizija Press TV također je izvijestila o lansiranju raketa, rekavši da se radi o "novoj operaciji odmazde" skupine koju podržava Teheran.

Iran koristi kineski špijunski satelit

7.30 - Iran je tajno nabavio kineski špijunski satelit koji mu je omogućio praćenje američkih vojnih baza diljem Bliskog istoka tijekom nedavnog rata, prenosi Iran International, pozivajući se na procurjele iranske vojne dokumente.

Praćene lokacije bile su u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Bahreinu, Iraku, Kuvajtu, Džibutiju, Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a uključivale su američke vojne baze kao i dio infrastrukture, navodi se u izvješću.

Satelit, poznat kao TEE-01B, preuzele su zrakoplovne snage Islamske revolucionarne garde krajem 2024. godine nakon što je lansiran iz Kine.

"Ovaj satelit se očito koristi u vojne svrhe, budući da njime upravljaju Zračno-svemirske snage IRGC-a, a ne iranski civilni svemirski program“, rekla je za Financial Times Nicole Grajewski, stručnjakinja za Iran na sveučilištu Sciences Po.

Popisi koordinata s vremenskim oznakama, satelitske snimke i orbitalna analiza pokazali su da su iranski zapovjednici koristili satelit za praćenje ključnih američkih vojnih lokacija. Slike su snimljene u ožujku prije i nakon napada dronova i raketa na te lokacije.

"Iranu su tijekom ovog rata zaista potrebni ovi inozemni kapaciteti, jer omogućuju IRGC-u da unaprijed identificira ciljeve i provjeri uspjeh svojih napada", dodao je Grajewski.

Trump ne razmatra produljenje primirja s Iranom

6.45 - Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da ne razmatra produljenje primirja s Iranom jer ne smatra da bi to bilo potrebno. "Mislim da ćete gledati nevjerojatna dva dana koja su pred vama", rekao je Trump, 

Na pitanje hoće li rat završiti sporazumom ili uništenjem iranskih kapaciteta, Trump je rekao da je oba ishoda moguća, ali da bi sporazum bio bolji.

"Moglo bi završiti na bilo koji način, ali mislim da je dogovor bolji jer se onda [Iran] može obnoviti", rekao je.

Američki predsjednik je također rekao da Iran sada ima drugačije vodstvo i da su radikali nestali. "Da nisam predsjednik, svijet bi bio rastrgan na komadiće", rekao je.

Hitna potreba za prekid sukoba

6.35 - Libanonska veleposlanica u SAD-u Nada Hamadeh Moawad "ponovno je potvrdila hitnu potrebu" za okončanjem sukoba između Izraela i Hezbollaha. 

Moawad, koja je u utorak u Washingtonu sudjelovao u preliminarnom krugu pregovora između Izraela i Libanona, rekla je da je sastanak - prvi izravni razgovori između dviju zemalja u desetljećima - bio "konstruktivan". 

Međutim, pozvala je na prekid trajnog sukoba između Izraela i militantne skupine koju podržava Iran te pozvala na "konkretne mjere za rješavanje i ublažavanje teške humanitarne krize". 

Izraelski kolega, Yechiel Leiter - koji je također prisustvovao razgovorima u glavnom gradu SAD-a - rekao je da su dvije zemlje "na istoj strani jednadžbe" u "oslobađanju Libanona" od Hezbollaha, koji djeluje u zemlji. 

Američki državni tajnik Marco Rubio, koji je bio domaćin razgovora, rekao je da sastanak predstavlja "povijesnu priliku".

UN o pregovorima na Bliskom istoku

6.30 - Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je u utorak da je "vrlo vjerojatno" da će se pregovori o okončanju rata u Iranu nastaviti, nakon što je Donald Trump signalizirao da bi se pregovori u Pakistanu mogli ponovno pokrenuti u roku od nekoliko dana.

U razgovoru s novinarima u Ujedinjenim narodima, Guterres je rekao da organizacija ima naznake da će se diplomacija uskoro ponovno pokrenuti, naglasivši važnost održavanja zamaha prema političkom rješenju.

Guterres je rekao da se u utorak sastao s pakistanskim zamjenikom premijera te pohvalio napore Islamabada u olakšavanju dijaloga, nazvavši nastavak pregovora ključnim.

"Bilo bi nerealno očekivati ​​da će se tako složen, dugotrajan problem riješiti na prvoj sjednici", rekao je, dodajući da se razgovori moraju nastaviti uz održivo primirje.

Trump ponovno udara na papu i NATO

6.20 - Donald Trump ponovno je kritizirao papu Lava i NATO u nizu objava na Truth Social. 

U prvom, traži da netko "molim vas kaže papi Lavu... da je apsolutno neprihvatljivo da Iran ima nuklearnu bombu" i tvrdi da je Iran u posljednja dva mjeseca ubio "najmanje 42 000" prosvjednika.

U drugom, ponavlja svoju kritiku NATO-a, rekavši da savez "nije bio tu za nas i neće biti tu za nas ni u budućnosti".

Podsjetimo, ranije ovog tjedna, američki predsjednik optužio je Papu da je "SLAB po pitanju kriminala i užasan za vanjsku politiku", tvrdeći da "da ja nisam u Bijeloj kući, Leo ne bi bio u Vatikanu".

Papa Leon odgovorio je na Trumpove kritike rekavši da će nastaviti govoriti protiv rata. 

Trump je također podijelio sliku koju je stvorila umjetna inteligencija kao Isus Krist, kasnije izbrisavši objavu, tvrdeći da ga prikazuje "kao liječnika koji čini ljude boljim". 

Što se tiče NATO-a, Trump je više puta kritizirao savez, optužujući ga da nije podržao Washington tijekom rata s Iranom.

Prijetio je povlačenjem SAD-a iz saveza, prethodno rekavši da "SAD-u ne treba ništa od NATO-a". 

Američka blokada Hormuškog tjesnaca

6.10 - Američka vojska tvrdi da je "potpuno zaustavila ekonomsku trgovinu" koja je ulazila i izlazila iz Irana morem. 

U njemu se navodi da je američka blokada iranskih luka, koja je stupila na snagu ranije ovog tjedna, "u potpunosti provedena" i da je osigurala američkim snagama "održavanje pomorske nadmoći na Bliskom istoku". 

Američko središnje zapovjedništvo ranije je izjavilo da nijedan brod nije prošao kroz blokadu u prvih 24 sata od njezina stupanja na snagu. 

Dodaje se da brodove koji prolaze Hormuškim tjesnacem do i iz neiranskih luka podržavaju američke snage.

Donald Trump je prethodno zaprijetio da će "eliminirati" teheranske brze jurišne brodove ako se približe američkim ratnim brodovima.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian odgovorio je upozorenjem da će prijetnja tjesnacu "imati dalekosežne posljedice za svijet". 

Svjetska banka planira do 100 milijardi dolara pomoći za Bliski istok

6.00 - Svjetska banka mogla bi osigurati između 80 i 100 milijardi dolara financijske pomoći za zemlje teško pogođene ratom na Bliskom istoku u razdoblju od oko 15 mjeseci, izjavio je u utorak predsjednik te multilateralne razvojne institucije Ajay Banga.

Od tog iznosa, između 20 i 25 milijardi dolara bilo bi dostupno putem mehanizma za odgovor na krize, koji zemljama omogućuje korištenje do deset posto već odobrenih sredstava u okviru postojećih programa.

Dodatnih 30 do 40 milijardi dolara moglo bi se osigurati prenamjenom sredstava iz postojećih programa, napomenuo je Banga.

Ako se sukob nastavi i nakon tog razdoblja, Svjetska banka morat će pronaći dodatne izvore financiranja kako bi dosegnula cilj od 80 do 100 milijardi dolara, rekao je Banga na događaju koji je organizirao Bretton Woods Committee.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Trump povukao apsurdan potez u Iranu, stručnjak šokiran: 'Nema smisla, to je možda jedinstveni primjer'