Sjede na zlatu, je li došlo vrijeme za prodaju? 'Isključivanje toga nema puno smisla'
Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je akumulirala velike trgovinske viškove koji su pretvoreni u zlato u okviru Brettonwoodskog sustava. Kad se taj sustav urušio početkom 1970-ih, zlato je ostalo gdje je bilo
Njemačka sjedi na zlatnom bogatstvu. Zemlja ima druge najveće rezerve zlata na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, a neki neki ekonomisti i političari smatraju da bi moglo biti vrijeme da se "kasica prasica" otvori.
Čelnik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marcel Fratzscher. predlaže prodaju dijela njemačkih zlatnih rezervi kako bi se olakšalo aktualno opterećenje potrošača.
Njemačka Bundesbanka drži 3350 tona zlata. S obzirom na to da je cijena plemenitog metala nedavno porasla na preko 4140 eura po unci, te rezerve sada vrijede gotovo 440 milijardi eura, piše Euronews.
Fratzscher kaže da taj iznos predstavlja "ogromnu kasicu za krize" i da bi Njemačka trebala biti spremna iskoristiti barem dio toga. U razgovoru za t-online, predložio je da se prihod usmjeri na ublažavanje tereta za građane i poduzeća ili uloži u obrazovanje i infrastrukturu.
U Njemačkoj potrošačke cijene nastavljaju rasti. Indeks vozača, koji prati robu i usluge povezane s vožnjom, bio je 6,7% viši u ožujku 2026. nego godinu ranije, prema podacima Saveznog statističkog ureda.
Gdje je njemačko zlato?
Nije svo njemačko zlato u Frankfurtu. Oko 1236 tona - otprilike trećina ukupnog broja - pohranjeno je u Federalnim rezervama u New Yorku, a dodatnih 404 tone nalazi se u Londonu. Sve to ostaje pod upravom Bundesbanke,a u pitanju je aranžman koji ima duboke korijene.
Nakon Drugog svjetskog rata, Njemačka je akumulirala velike trgovinske viškove koji su pretvoreni u zlato u okviru Brettonwoodskog sustava, poslijeratnog monetarnog poretka koji je valute sudionice vezao za američki dolar po fiksnim tečajevima. Kad se taj sustav urušio početkom 1970-ih, zlato je ostalo gdje je bilo.
Bundesbanka je 2017. godine repatrirala 374 tone iz Banque de France u Parizu, navodeći zajednički euro kao razlog za transfer. No, većina njezinih deviznih rezervi ostala je u New Yorku. To je izazvalo sve veću političku raspravu.
Michael Jäger, potpredsjednik Njemačkog udruženja poreznih obveznika (BdSt) i predsjednik Europskog udruženja poreznih obveznika, rekao je za Euronews da je povjerenje u Sjedinjene Države "uvelike pretrpjelo zbog Trumpove politike", zbog čega je "krajnje vrijeme" za vraćanje rezervi.
U ožujku 2026., krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) podnijela je u Bundestagu prijedlog kojim se poziva na repatrijaciju cjelokupnog njemačkog državnog zlata dok je Parlamentarna skupina otišla korak dalje, sugerirajući da bi rezerve na kraju mogle podržati moguću buduću nacionalnu valutu - jedva prikrivena referenca na napuštanje eura.
Prijedlog je izazvao brzu porugu drugih stranaka. Zastupnica CSU-a Mechthilde Wittmann odbacila ga je kao "komičan potez", upozoravajući da se s rezervama ne postupa "s alarmizmom, s popularnim frazama, s ideološkim blještavilom". Philipp Rottwilm iz SPD-a branio je držanje zlata u New Yorku, tvrdeći da aranžman nudi fleksibilnost.
Sebastian Schäfer iz Zelenih nazvao je AfD-ov pritisak "lažnom raspravom", inzistirajući da je zlato "sigurno u trezorima Federalnih rezervi u New Yorku". Doris Achelwilm iz Lijeve stranke zauzela je drugačiji stav, postavljajući pitanje - kao i Fratzscher - može li se dio rezerve u cijelosti prodati. Prijedlog je upućen Odboru za financije.
Hoće li Bundesbanka popustiti?
Bundesbanka se dosljedno opirala pozivima na prodaju zlata, smatrajući rezerve dugoročnim sidrom povjerenja u valutu. Također je više puta potvrdila svoje povjerenje u Federalne rezerve kao skrbnika.
Za Fratzschera, kršenje tog tabua ne mora značiti nepromišljenost. "Čak ni njemački kancelar ne može jednostavno reći: morate prodati zlato odmah“, priznao je, ali tvrdi da potpuno isključivanje te mogućnosti nema puno smisla u vrijeme rastućeg ekonomskog pritiska.
POGLEDAJTE VIDEO Financijski stručnjak objasnio zašto se građani u krizama okreću zlatu