Zaboravili ste na Grenland? Trump nije! U tijeku je velika operacija, evo što sprema

Američka vojska intenzivira napore kako bi osigurala veći pristup Grenlandu. Jasan je to znak da interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za ovaj ogromni arktički otok nije nestao, piše New York Times. 

Sjedinjene Američke Države pregovaraju s Danskom o pristupu trima dodatnim bazama na Grenlandu, uključujući dvije koje su Amerikanci prethodno napustili. To bi značilo prvo širenje SAD-a na ovom području unatrag par desetljeća, rekao je visoki general Pentagona, Gregory M. Guillot.

OTOK KOJEG ŽELI TRUMP /

More, ledenjaci i surova klima: Grenland kakav se rijetko može vidjeti, ali - nije za svakoga

Nezgodno za Dansku

General Guillot, zapovjednik američkog Sjevernog zapovjedništva, rekao je zastupnicima na kongresnom saslušanju sredinom ožujka da vojska želi "povećani pristup različitim bazama diljem Grenlanda dok promatramo sve veću prijetnju i stratešku važnost Grenlanda".

"Surađujem s našim odjelom i drugima kako bismo pokušali razviti više luka i više zračnih luka, ako nam zatrebaju na Arktiku, što će otvoriti više mogućnosti za našeg tajnika i predsjednika", rekao je general Guillot.

Ovaj zahtjev stavlja Dansku u nezgodnu situaciju. 

Naime, danska vlada pozvala se na dansko-američki obrambeni sporazum iz 1951. kako bi se suprotstavila Trumpovim prijetnjama da preuzme Grenland, napominjući da SAD već ima sveobuhvatan vojni pristup na otoku. Sada, američki dužnosnici koriste isti sporazum kako bi isplanirali širenje. 

'OVO NIJE ZA SVAKOGA...' /

Domagoja je život odveo na Grenland: 'Dao sam otkaz, spakirao kofer i otišao'

Danska ne može puno učiniti da ih blokira, kažu stručnjaci, čak i ako je povjerenje između dvije zemlje narušeno. 

Naime, obrambeni sporazum iz 1951. i njegova ažurirana verzija iz 2004. daju Amerikancima snažnu prednost - SAD se, prije bilo kakvih većih promjena u svom vojnom prisustvu, treba "konzultirati i obavijestiti" vlasti u Danskoj i Grenlandu. To znači, može raditi što želi.

"Danska i Grenland načelno mogu reći 'ne' Sjedinjenim Državama - ali u praksi to nikada ne čine", rekao je Ulrik Pram Gad, viši istraživač Danskog instituta za međunarodne studije. "Jer ako to učine, SAD može kontrolu Danske i Grenlanda nad otokom predstaviti kao sigurnosni rizik - i tvrditi da bi sam trebao preuzeti kontrolu."

Važne zračne luke 

Nakon prošlogodišnje drame koja se odvijala oko Grenlanda, Danci su u siječnju čak iznijeli planove za dizanje grenlandskih zračnih luka u zrak, kako bi zaustavili američku invaziju. 

Novi plan o povećanju američkih trupa na tom otoku mogao bi izazvati dodatnu nelagodu. 

Zapovjednica poručnica Teresa C. Meadows, glasnogovornica američkog Sjevernog zapovjedništva, rekla je da vojni planeri bacaju oko na gradove Narsarsuaq na jugu Grenlanda, koji nudi dubokomorsku luku, i Kangerlussuaq na jugozapadu Grenlanda, koji već ima dugu pistu sposobnu za velike zrakoplove.

Oba mjesta bila su američke baze tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, ali su predana danskim i grenlandskim vlastima nakon što su Amerikanci napustili Narsarsuaq 1950-ih i Kangerlussuaq 1990-ih. Velik dio njihove vojne infrastrukture je demontiran, iako obje lokacije još uvijek imaju male funkcionalne zračne luke.

Dužnosnici Pentagona nisu precizirali koliko će vojnika biti poslano na otok. General Guillot naznačio je da vojsci trebaju baze za vojnike specijalnih operacija i "pomorske sposobnosti".

ŠOKANTAN POTEZ /

Trump poslao brod USNS Mercy prema Grenlandu, znakovito objavio: 'Na putu je!!!'

Samo jedna operativna baza

Tijekom Drugog svjetskog rata, kada su Dansku okupirali nacisti, SAD je pomogao u obrani Grenlanda. Na otok je poslano tisuće američkih vojnika i otvoreno je više od desetak baza. Moge od njih bile su operativne i tijekom Hladnog rata. 

Trenutno je aktivna samo jedna baza - daljinski upravljana raketna obrambena instalacija s nekoliko stotina ljudi. 

Trum je to, čini se, odlučio promijeniti. Njegove prijetnje tijekom prošle godine - da će "dobiti Grenland na ovaj ili onaj način" - izazvale su paniku u Europi no svi su mislili da se situacija smirila jer je Trump sada zaokupljen Iranom. 

Ipak, mnogi Europljani, uključujući dansku čelnicu Mette Frederiksen, strahuju da nije baš tako. 

Ugovor povoljan za Amerikance

Razgovori o proširenju baze zasada, čini se, teku glatko. 

General Guillot je tijekom svog svjedočenja u Kongresu spomenuo sporazum iz 1951., a kada su ga demokratski zastupnici pitali jesu li Danska ili Grenland postavili neke prepreke, rekao je da nisu.

"Bili su vrlo, vrlo podržavajući partneri", rekao je general.

Za razliku od onoga što je Trump predložio, general Guillot je rekao: 

"Zapravo nam ne treba novi ugovor. Vrlo je sveobuhvatan i, iskreno, vrlo povoljan za naše operacije ili potencijalne operacije na Grenlandu."

Grenlanđani: 'Ne možemo ništa učiniti'

Plan proširenja još je uvijek obavijen velom tajne. State Department je odbio komentirati temu, kao i dansko ministarstvo vanjskih poslova i ured grenlandskog premijera.

Grenlanđani, koji su već prosvjedom pokazali da ne odobravaju Trumpove ambicije, sada ponovno izražavaju zabrinutost zbog dolaska još američkih trupa.

"Mnogi ljudi ne žele više vojske na Grenlandu - ali ako tako odluče, ne možemo ništa učiniti", rekao je Anso Lauritzen koji vodi centar za pse za vuču saonica na zapadnom Grenlandu.

Agnetha Mikka Petersen, umirovljena stanovnica glavnog grada Nuuka, rekla je da se zbog mogućnosti proširene američke prisutnosti osjeća "nelagodno".

"Nisam sretna zbog toga", rekla je.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Ni Danska ni Grenland ne znaju što je Trump dogovorio iza zatvorenih vrata