ZEMLJA NA RUBU /

Čeka li ih katastrofalni kolaps? Prijeti najgori mogući scenarij, a Netanyahu nema milosti

8.4.2026.

7:19

Murat Sengul/AFP/Profimedia

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da njegova zemlja podržava odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o obustavi napada na Iran na dva tjedna, što je dogovoreno noćas. Međutim, izjavio je i to da se primirje ne odnosi na Libanon.

U izjavi iz ureda premijera, Netanyahu je rekao:

"Izrael podržava odluku predsjednika Trumpa da obustavi napade na Iran na dva tjedna, pod uvjetom da Iran odmah otvori tjesnac i zaustavi sve napade na SAD, Izrael i zemlje u regiji."

Navodi se i da Izrael podržava američke napore da se osigura da Iran više ne predstavlja nuklearnu, raketnu i terorističku prijetnju Americi, Izraelu, iranskim arapskim susjedima i svijetu.

"Sjedinjene Države su rekle Izraelu da su predane postizanju ovih ciljeva, koje dijele SAD, Izrael i izraelski regionalni saveznici, u nadolazećim pregovorima. Dvotjedno primirje ne uključuje Libanon."

Sve o dotjednom primirju između SAD-a i Irana uživo možete pratiti OVDJE.

RAT NA BLISKOM ISTOKU /

Trump se ponovno oglasio: 'Bit će puno pozitivnih akcija. Zaradit će se golem novac'

Neraskidivo povezani s većim ratom

Primirje u Libanonu jedna je od 10 točaka iranskih zahtjeva koje Trump ne smatra dovoljno dobrima, ali činit će podlogu za zajedničke pregovore zajedno sa američkih 15 točaka. Zemlja je postala fronta u američko-izraelskom ratu protiv Irana radi izraelskog sukoba s libanonskim Hezbolahom, a krajem ožujka Izrael je proširio svoje napade s ciljem stvaranja "tampon zone" u južnom Libanonu.

Dana 1. ožujka, Naim Qassem, vođa Hezbolaha - libanonske milicije koju podržava i naoružava Teheran - obećao je odmazdu za izraelsko ubojstvo vrhovnog vođe Alija Hameneija, koje se dogodilo dan ranije. Hezbolah se potom uključio u sukob, lansirajući rakete i dronove preko granice u Izrael. Izraelske obrambene snage (IDF) odgovorile su zračnim napadima diljem zemlje.

Ulaskom u bitku, Hezbolah je sudbinu Libanona neraskidivo povezao s većim ratom. No, jasno je i to da Izrael koristi rat i Hezbolahove provokacije kako bi opravdao puno veći - i potencijalno razoran - napad na sam Libanon, kako piše Foreign Affairs.

Najgori mogući scenarij

Hezbolah i IDF su tijekom ožujka gotovo svakodnevno razmjenjivali vatru. Hezbolah je ispalio između 1000 i 1800 raketa na Izrael, kao i dronove dok je Izrael izveo stotine razornih zračnih napada diljem Libanona. Sredinom ožujka, izraelski ministar obrane Israel Katz najavio je da IDF pokreće "ciljanu kopnenu operaciju" u južnom Libanonu koja bi spriječila stotine tisuća šijitskih civila u bijegu da se vrate kući. Izravno je to usporedio s opsežnom izraelskom kampanjom u Gazi.

Ovaj najnoviji rat započeo je dok se Libanon suočavao s nizom političkih, humanitarnih i ekonomskih kriza. Libanonsko društvo već je bilo duboko podijeljeno oko uloge Hezbolaha i njegovih pokrovitelja u Teheranu. Izrael sada, nakon što je već uništio kritičnu infrastrukturu i raselio više od milijun ljudi, prijeti okupacijom južnog Libanona. Neki vladini dužnosnici pozivaju na pomicanje granice između dviju zemalja gotovo 16 kilometara u libanonski teritorij.

Svi ti šokovi pogoršavaju društvene i političke podjele i mogli bi potkopati Libanon, uzrokujući kaos, a možda i kolaps države. Bio bi to katastrofalan ishod, ne samo za zemlju, već i za regiju.

Ambicije nove vlade

Libanon je već bio opustošen ratom. Nakon što je Hamas u listopadu 2023. napao Izrael, Hezbolah je započeo vlastiti rat s Izraelcima. Nešto manje od godinu dana nakon toga, Izrael je izveo dalekosežne napade na vodstvo Hezbolaha, uključujući atentat na njegovog glavnog tajnika Hassana Nasrallaha, a zatim je izvršio invaziju na Libanon. Primirje je formalno postignuto dva mjeseca kasnije, ali Izrael je zadržao okupaciju pet strateški visokih točaka te nastavio s napadima na osoblje i infrastrukturu Hezbolaha. Američko popratno pismo u vrijeme prekida vatre dalo je Izraelu ovu slobodu.

Sve to dogodilo se u zemlji koja se borila s prevladavanjem epohalnog financijskog i gospodarskog sloma koji je započeo 2019. godine, kada je bankarska kriza dovela do 90-postotnog pada vrijednosti valute i neispunjavanja obveza državnog duga. Godinu dana kasnije uslijedila je razorna eksplozija u bejrutskoj luci koja je ubila više od 200 ljudi, uzrokovala (prema procjenama Svjetske banke) štetu veću od 8 milijardi dolara i pokrenula hitna pitanja o lošem upravljanju i korupciji u vladi.

U veljači 2025. godine, dužnost je preuzela nova vlada, što je potaknulo oprezne nade u bolje sutra. Nova administracija, na čelu s predsjednikom Josephom Aounom i premijerom Nawafom Salamom, privilegirala je tehnokratsku stručnost nad političkom pristranošću prilikom ministarskih imenovanja. Obećala je provesti potrebne reforme vezane uz financijsku krizu, provesti pravosudne reforme i pokrenuti program obnove kako bi se riješili procijenjeni gubici od 11 milijardi dolara nastalih u ratu s Izraelom 2023.-2024.

Nova Vlada zavjetovala se i da će konačno provesti Rezoluciju UN-a 1701 iz kolovoza 2006., kako bi se okončao jednomjesečni rat između Izraela i Hezbolaha - njezine neispunjene odredbe uključivale su poziv na razoružanje Hezbolaha.

Provođenje svih tih reformi bilo bi izazovno i u normalnim okolnostima.

Humanitarna kriza

Libanon se suočava s humanitarnom krizom brzorastućih razmjera. Početkom ožujka izraelska vojska izdala je naredbe za evakuaciju više od 100 gradova i sela u južnom Libanonu, što je oko deset posto libanonskog teritorija. Dodatne naredbe za evakuaciju od tada su izdane za nova područja na jugu sve do rijeke Zahrani, oko 40 kilometara unutar libanonskog teritorija, kao i za dolinu Bekaa i južna predgrađa Bejruta. Od ukupnog libanonskog stanovništva od 5,6 milijuna ljudi, raseljeno je njih više od milijun, velika većina šijita. Široko rasprostranjeno i namjerno uništavanje znači da se mnogi neće moći vratiti kući.

Unatoč svemu, Hezbolah ne pokazuje znakove odustajanja. Nema se namjeru predati niti vratiti sporazumu o prekidu vatre iz 2024. koji je Izraelu omogućio operativnu slobodu da nastavi s ciljanim napadima, u kojima je od prekida vatre ubijeno oko 350 boraca Hezbolaha i 127 civila. Izrael je tijekom tog razdoblja sravnio sa zemljom i preko 25 sela i gradova uz granicu, a stanovnici se nisu mogli vratiti u još 62 grada unutar područja koja je Izrael depopulirao. Unatoč svemu, Hezbolah rat sada prikazuje kao egzistencijalnu zajedničku borbu, a i izraelske akcije u Libanonu omogućuju ovu priču. Skupina također vidi ovaj trenutak kao priliku za obnovu izgubljene domaće moći dok je Iran i dalje podržava financijski, vojnom obukom i koordinacijom.

Povijesne odluke

Libanonski čelnici očajnički žele okončati ono što je Salam opisao kao "razorni rat koji nismo tražili niti birali". Politička elita je tijekom protekle godine pojačala svoje napore da razoruža Hezbolah, suprotstavi se iranskom utjecaju i pregovara o miru s Izraelom.

Libanonska vlada početkom ožujka je donijela povijesnu odluku o zabrani vojnih aktivnosti Hezbolaha, protjerivanju iz zemlje svih pripadnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde i otkazivanju sporazuma o bezviznom režimu s Iranom. Ranije, prošle godine, poduzete su još dvije značajne mjere: 5. kolovoza vlada je potvrdila pravo države na potpunu kontrolu nad svim oružjem na libanonskom teritoriju, a 5. rujna zadužila je libanonsku vojsku da razvije plan za provedbu te politike. Vlada je uložila i značajne napore kako bi presjekla rute krijumčarenja oružja i financijskih tokova prema Hezbolahu te u demontiranje vojne prisutnosti skupine južno od rijeke Litani.

Prošlog tjedna Libanon je povukao diplomatski status iranskog veleposlanika i opozvao vlastitog veleposlanika iz Teherana na konzultacije. Ipak, veleposlanik ostaje u Libanonu, a njegov odlazak blokirale su dvije vodeće šijitske stranke u zemlji, što signalizira dubinu podjela unutar zemlje. Produbljuje se i politička polarizacija. Hezbolah je pojačao javnu kampanju protiv vlade, optužujući premijera i članove kabineta za izdaju.

Libanonski predsjednik pozvao je na izravne pregovore s Izraelom kako bi se aktualni sukob okončao i time je prekinuo višetjednu tabu temu. No, djelovanjem izvan državnih institucija i uključivanjem Libanona u iransku bitku, Hezbolah je omeo sposobnost libanonske vlade da vodi takve pregovore.

Nejasni ciljevi Izraela

Izraelski planovi u Libanonu, s druge strane, i dalje su nejasni. Izraelska vlada kaže da želi uništiti Hezbolah i stvoriti takozvanu tampon zonu duž granice na ruševinama libanonskih sela. S vremenom će vjerojatno nametnuti mirovni sporazum pod svojim uvjetima. No, oblik trenutne kampanje sugerira da je cilj i poticanje unutarnjeg kaosa i fragmentacije te olakšavanje ilegalne okupacije libanonskog teritorija.

U vojnoj operaciji čija je priprema započela prije nekoliko mjeseci, Izrael je uz zračne napade napravio jasne pripreme za invaziju velikih razmjera. Rušenje gradova izvan granice i obavijesti o evakuaciji potaknuli su strahove i o trajnom zauzimanju libanonskog teritorija. Doista, članovi vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua izjavili su da je to cilj: ministar financija Bezalel Smotrich pozvao je IDF da dijelove južnog Libanona i južnih predgrađa Bejruta svede na ruševine te rekao da bi Litani trebao biti nova granica Izraela. Svi glavni mostovni prijelazi Litanija sada su bombardirani u pokušaju da se područje odvoji od ostatka zemlje. Izraelski ministar energetike pozvao je pak na otkazivanje povijesnog pomorskog sporazuma iz 2022., kojim je okončan spor oko morskih granica dviju zemalja.

Ako je cilj Izraela doista bio samo uništiti Hezbolah i donijeti mir, čini se da trenutna kampanja postiže suprotno. Lokalno stanovništvo koje bježi od sukoba moglo bi se suočiti s trajnim raseljavanjem, poput stanovnika Gaze. Zabrinjava i prividno odobravanje Washingtona za ovu vojnu kampanju. Izjave američkog veleposlanika u Libanonu, da je SAD zamolio Izrael da poštedi kršćanska sela u zemlji, sugeriraju prihvaćanje izraelske namjere da očisti južni Libanon od šijitskog stanovništva.

Velika prilika koja ne smije propasti

Neki Izraelci možda vjeruju da je fragmentacija Libanona poželjna, baš kao što se dogodilo sa Sirijom tijekom građanskog rata. Ali Libanon uronjen u kaos ne koristi nikome niti je nova libanonska vlada ekvivalentna Assadovom režimu. Dapače, odbijanjem pozitivnog odgovora na rad libanonske vlade, Izrael samo pojačava Hezbolahov narativ da jedino oružani otpor može osloboditi libanonski teritorij. Međunarodni akteri poput SAD-a dodatno onemogućavaju libanonskoj vladi da pruži pomoć razorenom civilnom stanovništvu.

Sada je trenutak da SAD podrži novu libanonsku vladu, a ne da je potkopava, navodi Foreign Affairs. Razoružavanje Hezbolaha nije samo vojna, već i politička vježba. Samo suverena i snažna središnja država u Bejrutu može poništiti štetu koja je nanesena koheziji zemlje.

Dodatno, aktualni libanonski čelnici su u boljoj poziciji da prihvate dalekosežno rješenje od gotovo bilo kojeg od svojih prethodnika. To uključuje napore za jačanje državnih institucija, pružanje humanitarne pomoći raseljenom stanovništvu i pomoć u naporima libanonske vojske. Cilj bi trebao biti zaštita suvereniteta Libanona i sprječavanje još jedne desetljetne okupacije.

Zemlja ne smije postati kolateralna šteta regionalnog rata. I libanonskim čelnicima, koji su posebno željni obnoviti zemlju i u tom procesu sankcionirati Hezbolah, potrebna je podrška. Nastavi li Izrael svojim agresivnim pravcem, taj prozor bi se uskoro mogao zatvoriti.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Ni petog dana rat na Bliskom istoku ne jenjava, posebno su tragični prizori iz Libanona...

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.