Iranski rat razotkrio sve pukotine najvećeg vojnog saveza: 'Vrijeme laskanja je prošlo'

Iako se NATO nije miješao u američko-izraelski rat u Iranu, taj sukob je otkrio brojne pukotine u obrani saveza. A one su opasne utoliko što ukazuju s kojim bi se sve poteškoćama europske NATO članice mogle suočiti u slučaju da Rusija odluči napasti bilo koju od njih.

Europski vojni dužnosnici već dulje vrijeme upozoravaju da bi Moskva mogla biti u poziciji napasti neku od članica Saveza do 2029. Istaknuli su hitnu potrebu za borbenom spremnošću i političkom kohezijom diljem saveza. Međutim, rat u Iranu ukazao je na niz pukotina u Savezu. 

"Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu odvojene pojave; mnogo se toga može naučiti iz oba slučaja razmišljajući o ratovima sutrašnjice“, rekao je general Dominique Tardif, zamjenik načelnika francuskog ratnog zrakoplovstva za Politico. "Ove kombinirane lekcije trebale bi nas dovesti do boljeg razumijevanja kako usmjeravati razvoj sposobnosti.“

Dvanaest diplomata, sadašnjih i bivših dužnosnika NATO-a i obrambenih stručnjaka sastavili su popis pet pukotina NATO Saveza.

'ON JE KAO POTRES' /

Mirjana Rakić o napadu na Trumpa: 'Veliki propust Tajne službe, ali jedna stvar me začudila'

Manjak streljiva

Iranski rat oštro je naglasio nedostatak streljiva u NATO-u. SAD je potrošio oko polovice ukupnih zaliha ključnih protuzračnih raketa Patriot, dok su francuski dužnosnici upozorili da su zalihe raketa Aster i Mica bile niske već u prva dva tjedna rata. Obrambene tvrtke poput Rheinmetall-a i MBDA-e također su ukazale na rastuću potražnju i nadolazeće nestašice.

Nastavi li se SAD preusmjeravati na Indo-pacifičku regiju, "značajna imovina će biti uklonjena“ iz Europe, upozorio je jedan visoki diplomat NATO-a. "Imamo premalo te imovine." 

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Matematika je neumoljiva. Moskva mjesečno proizvodi "6.000 do 7.000" dronova. U slučaju napada, to bi značilo da bi saveznici NATO-a ostali bez visokovrijednih protuzračnih raketa u roku od "nekoliko tjedana“, rekao je Justin Bronk, viši istraživački suradnik u britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi. 

To stvara "hitni zahtjev za pristupačnijim presretačima zrak-zrak“, dodao je, tvrdeći da bi se NATO trebao usredotočiti na jeftinije alternative Patriotu poput laserski navođene rakete AGR-20 i izgraditi pasivnu obranu poput skloništa za zrakoplove od ojačanog betona. Nestašica streljiva u Savezu bit će glavna tema samita NATO čelnika u srpnju, otkriva jedna osoba upoznata s tim pitanje, pod uvjetom anonimnosti.

Zračna inferiornost

Iranska sposobnost žestokih napada na susjede u Perzijskom zaljevu - s više od 5.000 raketnih i napada dronovima unatoč američkoj zračnoj kampanji - pokazuje "jasna ograničenja u očekivanjima da se neka zemlja može bombardirati i prisiliti na predaju" konvencionalnim borbenim avionima, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač na Međunarodnom institutu za istraživanje mira u Stockholmu.

Foto: Thibaud MORITZ/AFP/Profimedia/Ilustracija

NATO bi, stoga, morao preispitati svoju zračnu dominaciju i tražiti kreativna rješenja za odvraćanje Rusije. Neka od njih mogu biti ubrzano ulaganje u precizno oružje dugog dometa sposobno za ciljanje ruskih dronova i vojnih lokacija duboko u zemlji, rekao je Bronk. "Ako uspijemo postići zračnu nadmoć nad spornim područjem, onda bi čak i Europa sama mogla uništiti ruske snage na terenu“, rekao je Bronk, predlažući kupnju većih količina američkih raketa AGM-88G, dometa do 300 kilometara.

Iranski rat je unutar NATO-a već potaknuo rasprave o potrebi za većim sposobnostima dubokog udara, rekla su dvojica diplomata saveza. Ove godine već se počinje raditi planovi za sljedeći četverogodišnji ciklus obrambenog planiranja Saveza.

VIJEST IZ KREMLJA /

Putin otkrio jedini uvjet pod kojim bi se sastao sa Zelenskim: 'Evo što je glavna stvar'

Nedovoljno snažna mornarica

Ograničeno raspoređivanje europskih snaga za pomoć saveznicima u Perzijskom zaljevu također je ilustriralo velika nedovoljna ulaganja u NATO mornarice. Velika Britanija je očit primjer: nakon što joj je trebalo tri tjedna da rasporedi svoj razarač HMS Dragon prema Sredozemlju, brod je vraćen u luku zbog tehničkog problema.

Nikakvo iznenađenje. Zapovjednik britanskog pomorskog stožera, general Gwyn Jenkins, prošlog je mjeseca priznao da britanska Kraljevska mornarica nije spremna za rat, tvrdeći da i drugi saveznici zaostaju. Kanadski premijer Mark Carney prethodno je rekao da je manje od polovice kanadske flote operativno.

Foto: Johan NILSSON/AFP/Profimedia

"Od 2022. puno se više usredotočujemo na kopnene snage... a sada odjednom primjećujemo da je dostupnost flote diljem NATO-a prilično loša“, rekao je bivši NATO dužnosnik Ed Arnold.

U bilo kakvom sukobu s Moskvom, mornarice će biti ključne u hvatanju podmornica u blizini sjevernog ruskog poluotoka Kola i neutraliziranju plovila opremljenih krstarećim raketama dugog dometa Kalibr, upozorio je Sidharth Kaushal, stručnjak za pomorsku sigurnost u RUSI-ju. NATO bi morao poboljšati i stanje zajedničkih objekata za održavanje plovila, dodao je, te riješiti problem manjka osoblja. Potrebno je i povećati ulaganje u fleksibilna plovila koja se mogu prilagoditi različitim mislijama - po uzoru na nizozemski program višenamjenskih brodova za podršku.

Problem trajnog nejedinstva

Rat u Iranu produbio je sukob mišljenja unutar NATO-a. Europa je ignorirala zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom. Washington je reagirao razradom opcija za odmazdu, a Trump je i javno prozivao NATO, nazivajući ga "papirnatim tigrom" u nekoliko navrata. Dvojica NATO diplomata za Politico su otkrila da je to izazvalo novu zabrinutost unutar Saveza. 

Foto: STR/AFP/Profimedia

Rizik nakon rata u Iranu, istaknuo je Ed Arnold, jest da "predsjednik može reći 'Ovaj put se nećemo miješati'“ ili se obvezati samo na ograničeno raspoređivanje, izvrši li Moskva invaziju. Europske prijestolnice morale bi, po uzoru na Trumpa, usvojiti isti "transakcijski pristup", mišljenja je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. Trebale bi jasno povezati svoju podršku ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca s predanošću Washingtona NATO-u.

Upozorio je da ne bi trebalo nastaviti s praksom ugađanja Trumpu - što je ključna strategija aktualnog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. "Vrijeme laskanja je prošlo", smatra Rasmussen.

Ukrajina je važna

Nekoliko dana od početka rata u Iranu, Ukrajina je na Bliski istok poslala svoje stručnjake za dronove - ljude s bogatim iskustvom korištenja domaćih presretača za obaranje iranskih dronova tipa Shahed koje Rusija proizvodi po iranskoj licenci. Cilj je bio pomoći zemljama diljem Bliskog istoka u potencijalnoj budućoj samoobrani. Rezultat je sklapanje desetljetnih obrambenih partnerstava Kijeva i zaljevskih zemalja.

Foto: Owen Humphreys, PA Images/Alamy/Profimedia

NATO je brzo proširio svoje institucionalne veze s Ukrajinom, od zajedničkog centra za obuku i istraživanje u Poljskoj do vojnih posjeta Kijevu i novoosnovanog industrijskog programa za nabavu inovativne tehnologije iz zemlje, nazvanog UNITE-Brave NATO. Sada, Savez bi trebao poraditi na uspostavljanju "pojasa" protudronskih sredstava bliže ruskoj granici kao prve linije obrane, rekao je Bronk.

Moglo bi se učiniti više i kako bi se intenzivirali industrijski odnosi s Ukrajinom, rekla su dvojica NATO-ovih diplomata, uključujući i veće financiranje za UNITE-Brave. "Ukrajina djeluje kao pružatelj sigurnosti", rekao je treći NATO-ov diplomat dodajući da je rat u Iranu "to dokazao".

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO Raspada li se Savez? Bivši hrvatski veleposlanik pri NATO-u otkrio nam koliko smo blizu