Zbogom teorijo! Geopolitika ima novu 'rasjednu liniju': Ove zemlje sada su na ozbiljnom testu
Je li ovaj rat bio najgori mogući scenarij za arapske države Perzijskog zaljeva ili postoji nešto gore od ovoga?
Posljednji sati bili su najmirniji sati modernog Perzijskog zaljeva unazad mjesec dana. Još samo dva dana ranije, svjetski čelnici, tržišta i milijuni ljudi pripremali su se za mogućnost sukoba koji ne bi zaprijetio samo protoku nafte već i vodi i energiji koja omogućuje život u Zaljevu. Krhko primirje donijelo je olakšanje za koje će tek vrijeme pokazati je li bilo kratkotrajno.
Je li ovaj rat bio najgori mogući scenarij za arapske države Perzijskog zaljeva ili postoji nešto gore od ovoga?
Desetljećima se o najvećim strateškim rizicima za regiju raspravljano uglavnom u hipotetskom smislu. Iranski rat sada je mnoge od tih scenarija pretvorio u stvarnost, piše Reuters.
Teorijska ranjivost testirana u praksi
Ranjivost Hormuškog tjesnaca - dugo priznata, ali rijetko testirana - sada je jasno otkrivena. Iranova dokazana sposobnost zaustavljanja prometa kroz ovu najkritičniju energetsku točku svijeta 'prenijela' je tjesnac iz teorija odvraćanja u aktivnu geopolitičku rasjednu liniju. Sada više nije pitanje kratkoročna volatilnost tjesnaca već, hoće li Iran biti sposoban trajno utjecati na taj plovni put?
Isto pitanje postavlja se za energetsku i civilnu infrastrukturu. Napad na postrojenje za preradu nafte Abqaiq tvrtke Saudi Aramco 2019. nekoć se smatrao iznimnim šokantnim udarom koji je otkrio propuste u zračnoj obrani Perzijskog zaljeva i bacio sumnju na to hoće li Sjedinjene Države intervenirati kako bi zaštitile regionalnu energetsku imovinu.
Tijekom proteklih šest tjedana, regija je pretrpjela desetke Abqaiqa: petrokemijska postrojenja, rafinerije nafte, postrojenja za preradu plina, zračne luke i luke pogođene su od Kuvajta do Salalaha.
Poljuljano povjerenje
Ekonomske posljedice su već vidljive. Doveden je u pitanje turizam - žila kucavica za Dubai i središnji stup planova diverzifikacije Saudijske Arabije i Katara. Nakon tjedana upozorenja na raketne napade, sve je teže prodati odmor na plaži.
Rat je poremetio i napore Zaljeva da se pozicionira kao globalno središte za umjetnu inteligenciju i podatkovnu infrastrukturu budući da su podatkovni centri i tehnološke tvrtke meta napada. Proizvođači čipova i cloud tvrtke, koje važu između jeftine energije i geopolitičkog rizika, mogle bi odlučiti da su nešto viši troškovi u Skandinaviji, Irskoj ili dijelovima središnje Europe bolji od makar i male vjerojatnosti za novi poremećaj.
Ljudski utjecaj najviše zabrinjava. Gospodarski model Zaljeva ovisi o uvjeravanju profesionalaca da se ovdje ukorijene: da kupuju lokalno, privatno obrazuju svoju djecu i da kupuju nekretnine. Otuda proizlazi i širenje programa zlatnih viza.
Ali, ljudi sada odlaze, a WhatsApp grupe za iseljenike i online tržišta prepuni su izlaznih prodaja. Jesu li odlasci egzodus, nije jasno, ali povjerenje je poljuljano.
Od europskih radarskih sustava do ukrajinskih dronova
Iranski rat otkrio je i gdje su granice dugogodišnjeg sigurnosnog sporazuma Zaljeva sa SAD-om: smještaj baza, radara i trupa u zamjenu za zaštitu. Američki sustavi pokazali su se ključnima za obranu, no veze s Washingtonom učinile su Zaljev i primarnom iranskom metom.
Ne iznenađuje da zemlje Perzijskog zaljeva sada nastoje diverzificirati sigurnosna partnerstva, od europskih radarskih sustava do suradnje s Ukrajinom u borbi protiv dronova. Ostaje otvoreno pitanje hoće li se to u konačnici proširiti na Kinu, Rusiju ili čak Izrael.
Čak i ako se primirje održi, jasno je da su pretpostavke o sigurnosti, prosperitetu i strateškoj sigurnosti Zaljeva sada na klimavim nogama. Ako se slome, bit će ih vrlo teško obnoviti.
Ranjiva infrastruktura
Saudijski naftovod Istok-Zapad - jedina glavna izvozna ruta koja zaobilazi Hormuški tjesnac - oštećen je u iranskom napadu, potvrdio je u srijedu izvor iz industrije. To potencijalno remeti protok do 7 milijuna barela nafte dnevno.
Taj napad samo naglašava koliko je čak i infrastruktura osmišljena za smanjenje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu ranjiva. To samo pojačava strahove da energetski sustav Perzijskog zaljeva ima malo sigurnih prodajnih mjesta.
"Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koju je sponzorirao Bahrein, a koja je imala snažnu podršku SAD-a i zemalja Perzijskog zaljeva te je pozvala na koordinaciju zaštite komercijalnog brodarstva u Hormuškom tjesnacu, u utorak je naišla na veto Kine i Rusije.
Veto naglašava ograničenja međunarodnog konsenzusa o osiguranju Hormuza, ostavljajući regionalne plovne putove izloženima čak i dok tjesnac podupire oko petinu globalne trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG).
Prekid vatre u iranskom ratu donijet će prijeko potrebnu pomoć gospodarstvima, ali nade da će se brzo obnoviti normalan protok nafte i plina s Bliskog istoka gotovo su sigurno uzaludne.
Narušeno povjerenje u siguran prolaz
A što se zapravo događa s Hormuškim tjesnacem u ovim trenutcima, je li stvarno otvoren?
Točan odgovor - sukladan primirju - glasi da. U praksi, nije baš tako.
Brodari su nakon dogovorenog primirja ostali s brojnim otvorenim pitanjima: Tko će prvi krenuti, pod čijom koordinacijom i uz kakva sigurnosna jamstva?
Gotovo 200 tankera natovarenih brodovima stoji oko Hormuškog tjesnaca, a više od 1000 plovila zaglavljeno je unutar Zaljeva.
Rješavanje ovog problema, čak i u normalnim uvjetima, moglo bi potrajati dulje od samog primirja.
Iranska novinska agencija Fars kasno u srijedu je izvijestila da je Iran zaustavio tranzit tankera kroz Hormuški tjesnac nakon onoga što je opisao kao izraelsko "kršenje primirja", što samo nastavlja zabrinutost među osiguravateljima i brodovlasnicima oko sigurnosti prolaska kroz vitalnu brodsku rutu.
Neriješena pitanja oko osiguranja, koordinacije i spremnosti posade, većinu operatera držala su u stanju čekanja.
Cijene nafte možda su malo popustile, ali povjerenje u siguran tranzit kroz tjesnac još je narušeno.
POGLEDAJTE VIDEO 'Ludi gadovi, otvorite tjesnac!' Trump prijeti, Iran izvraća: 'Regija će se pretvoriti u pakao!'