Istražujemo šum u komunikaciji između Šušnjara i DZS-a. Evo kako se računa inflacija

Inflacija buja, najgori smo u Europi, cijene rastu, no ministar gospodarstva kaže, nije tako. Znate onu staru - zaustavite Reuters, u ovom slučaju Zavod za statistiku. Ante Šušnjar smatra da su sve krivo zbrojili pa ih zove na raport i traži novi, ljepši izračun.

"Pa što oni misle da smo mi svi ludi? Nekad se tako čini? Ne da se tako čini nego oni to misle", kaže Dragica dok Renata smatra:

"Mislim da je inflacija visoka, pogotovo za ove naše uvjete i da su cijene još i više od ovoga što se statistički vodi". S inflacijom od 4,8 posto rekorderi smo EU, najgora je to stopa još od 2023. Ipak ministar je svojedobno kao mjeru protiv inflacije preporučio i pečenje kruha, kaže da je statistika varljiva, što se vidi po cijeni struje koja je bila zamrznuta i krivo prikazana.

"Ništa nije dogma, sve je podložno propitivanju. Primjer električne energije jasno govori za sebe, tu je negdje došlo do nekakvog šuma", objasnio je Ante Šušnjar. Sumnja li Andrej Plenković u izračun inflacije kao što sumnja ministar gospodarstva da DZS to ne radi dobro?

BITNA JE POTROŠAČKA KOŠARICA /

Mladen Vedriš otkrio koliko je zaista poskupio život u godinu dana: 'Ministar bi se mogao iznenaditi'

Šušnjar traži novu računicu

"Pa ne znam, nisam danas imao prilike razgovrati s ministrom Šušnjarom", odgovara premijer. Da se inflacija izračunava po jasno utvrđenim kriterijima Šušnjar bi trebao znati, iako je po struci pravnik, a ne ekonomist, poručuje čovjek koji je sjedio u istoj fotelji.

"Ta cijela priča je nesuvisla, ali pokazuje da to ipak našeg ministra donekle pogađa, da ga smeta i da se osjeća suodgovornim i odgovornim", kaže bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić. A kako se uopće izračunava inflacija? DZS u devet gradova bilježi cijene oko 900 artikala, hrane i pića, goriva, stanovanja, odjeće, usluga i prijevoza. One se ponderiraju i uspoređuju s cijenama prije godinu dana. Taj rast je stopa inflacije.

"Metodologija za izračunavanje inflacije je poznata, ona je standardizirana i koristi se u svim normalnim i razvijenim zemljama svijeta", objasnio je Ljubo Jurčić, ekonomist i bivši ministar gospodarstva. Problem nije krivi izračun inflacije već to što ona ne pokazuje cijelu sliku, koja je još gora. Umirovljenicima koji polovicu budžeta troše na hranu, inflacija je duplo viša.

"Troškovi prehrane su više nego dva puta porasli nego što je prosjek inflacije u Hrvatskoj. Drugim rječima prosječna inflacija za umirovljenike generalno govoreći nije tih 4,7 posto posto nego 7 do 8 posto.

'BORIMO SE PROTIV TOGA' /

Hrvatska opet u vrhu, ali ne po lijepom. Potvrđene loše prognoze, evo što je najviše poskupjelo

Stvarne brojke su i gore

"Ja mislim da u ukupnosti na razini godine dana, ono što kupujemo od čega živimo, sigurno je poraslo nekih 15-ak posto, to je neki prosjek", objasnio je ekonomist Mladen Vedriš. Da se živi bitno gore nego što pokazuje statistika - govori nam i Stjepan koji ima 500 eura mirovine.

"Ja sam penzić, ja sam u komi, ne. Imam malu penziju, 40 godina staža i nemrete vi nikam. Ja sam krpam, šlepam se ko zadnja zvijer", kaže Stjepan.  A tko je za to kriv? Pola naše visoke inflacije je uvezeno...

"A pola je direktna i potpuna nesposobnost Vlade da odgovori izazovima", kaže Čačić. 

Jedan od najvećih već je godinama proizvodnja hrane koja čini najveći udio u inflaciji. Proizvodimo sve manje, uvozimo sve više. Pametnom politikom proizvodnja bi se mogla povećati za dvije do 5 godina i to je put kojim treba ići, pojašnjava ekonomist Jurčić.

"Moj djed je meni govorio, ne bojte se djeco gladi, did će posaditi jednu njivu krumpira više. Pa ja bi sad predložio da i mi posadimo jednu njivu krumpira više u Hrvatskoj", kaže Jurčić. Ma kakvi domaći krumpiri, lakše je ministru pritisnuti Zavod za statistiku koji može prepraviti brojke. Inflacija na papiru padne na nulu, problem je riješen.