Rat podigao cijene plastike, čelika, aluminija do neba: 'Tržište je poludjelo!'

Zbog rata na Bliskom istoku cijena plastike došla do najviše razine u četiri godine. Plastično rečeno - da je Uskrs pao nešto kasnije, kolače biste pakirali u skuplju ambalažu. Bez nafte nema plastičnih vrećica i folija stoga nije čudno da proizvođač iz Zagreba osjeti ono što se događa u Iranu i Hormuškom tjesnacu. 

"Tržište je poludjelo. I prije nego je pala prva granata već su krenule najave s novim cijenama. Unazad 45 dana materijal je poskupio preko 80 posto. Ponude koje dobivamo, dobijete ujutro u 10 i morate reagirati do 12, jer u protivnom više nitko ne garantira cijenu", kaže Kruno Horvatiček, proizvođač plastičnih vrećica i folija.

Stare cijene, kaže, morat će ići gore za dva mjeseca. "U našem slučaju cirka 30, 40 posto, jer naš posao nije visoko dohodovan. Udio gotovih materijala u finalnom proizvodu je dosta velik", dodaje.

Ista je situacija s aluminijem, čelikom, gnojivima. Kako proizvođač plastičnih vrećica, tako i vlasnik tvornice akumulatora kaže - rast je umjetno stvoren. 

SVI SU ČEKALI ZADNJI DAN /

Navala za domaćim jajima! Bit će 'veselo' ako se prognoze ostvare: 'Tko će to plaćati?!'

Umjetno stvorena poskupljenja

Ivan Miloloža, vlasnik tvornice akumulatora ističe: "Nafta je bila prije 15 godina na razini 150 dolara, pa je cijena benzina bila 5 i pol kuna, odnosno manje od jednog eura. Ovo je špekulacija, velike igre svjetskih igrača i mi manji na to moramo biti spremni."

U slučaju da cijena ulaznih proizvoda nastavi rasti, Miloloža potvrđuje da će se to preliti na cijenu finalnog proizvoda. "Pa nitko živ ne može izdržati u proizvodnji troškove, a da ih ne prenese na finalni proizvod."

Doživjeli smo i gore, poruka je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). "Vidimo da su cijene pojedinih energenata, da su cijene plina i struje jako niske u odnosu na eskalaciju 2022. godine", ističe Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu objavila je da su cijene hrane u svijetu rasle 2,4 posto na mjesečnoj razini. I to najviše šećer, 7,2 posto u odnosu na veljaču. Biljna ulja su skuplja 5,1 posto. Žitarice su poskupjele 1,5 posto. Mlijeko i mliječni proizvodi 1,2 posto. Poskupjelo je i meso, 1 posto.

Stojić ističe važnost brihe o prehrambenoj sigurnosti. "Osim energetske sigurnosti Hrvatska mora brinuti o svojoj prehrambenoj sigurnosti. Mi imamo u nizu poljoprivrednih kultura i prehrambenih proizvoda izrazito visok deficit. Mi uvozimo oko 6 milijardi eura prehrambenih proizvoda."

REKORDERI U EUROPI /

Začarani krug inflacije: Ovo su glavni razlozi zbog čega u Hrvatskoj cijene 'divljaju'

Energenti najviše utjecali na inflaciju

Gorivo, odnosno energenti, najviše su utjecali na inflaciju u Hrvatskoj, koja je u ožujku skočila na 4,8 posto. Prijevoznici su podignuli cijene, neki onoliko koliko je rasla cijena goriva, kažu u Udruzi cestovnih prijevoznika.

"Prema saznanjima koje imamo u utorak bi cijena goriva trebala biti skuplja 13 centi po litri i to je nama direktno na tisuću litara 130 eura, koje opet moramo ukalkulirati u cijene, dakle opet bi trebalo dizati cijene", tvrdi Branko Trstenjački iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.

Situacija utječe i na nacionalnu avio-kompaniju, Croatia Airlines. Poručuju da je gorivo jedan od najvećih troškova, a poremećaji na tržištu doveli su do značajnog rasta cijena