S neizostavnom dramom i visokim ulozima, američki izbori sve više nalikuju napetoj utakmici. Utakmici u sportu gdje se gledatelji bacaju na pod ne bi li izbjegli brzu loptu koja leti prema njima.
Možete zamisliti iznenađenje Sarah Beck, voditeljice službe za odnose s javnošću povijesnog čikaškog Planetarija Adler, kad se našla prozvana u debati američkih predsjedničkih kandidata.
Od 63,2 milijuna Amerikanaca koji su pratili sučeljavanje, senator John McCain je u napadu na Baracka Obamu neočekivano izdvojio upravo instituciju za koju ona radi.
Optužujući Obamu da je glasao za vladine projekte u kojima se neracionalno troši novac, McCain je rekao: "3 milijuna dolara za projektor u planetariju u Chicagu. Prijatelji, mislite li da moramo trošiti takve novce?"
"Stvarno sam se šokirala", kaže Beck. "Na to nisam bila spremna".
McCain je očito mislio na novi sustav projiciranja za koji Adler pokušava skupiti novac i obnoviti 78 godina staro Nebesko kazalište.
No, za taj projekt nisu namijenjena nikakva savezna sredstva iako su Obama, senator Richard Durbin i jedan kongresnik iz Illinoisa u više navrata podržali napore panetarija da osigura savezna sredstva za specifične izložbe i edukativne programe.
Zamjena postojećeg projektora na Adleru stajat će između 3 i 5 milijuna dolara, a čitav projekt obnove i preuređenja mogao bi premašiti i 10 milijuna.
"Naš je cilj djeci Illinoisa ponuditi doživljaj muzeja 21. stoljeća, koji će biti projektiran tako da ih potakne na uključivanje u znanstvena istraživanja", kaže Paul Knappenberger, direktor muzeja.
Od otvorenja 1930. godine, više od 35 milijuna ljudi je posjetilo muzej, poklon Maxa Adlera, istaknutog čikaškog filnatropa.
Zanimljivo je pitanje, zašto je, od svih mogućih meta, McCain poimence pogodio upravo ovu – prvi planetarij zapadne hemisfere i neprofitnu ustanovu koja je posvećena povećanju znanstvene pismenosti?
To je nesumnjivo proračunat potez. McCain se u nekim nastupima već očešao o Adler, govoreći o "planetarijima i drugim budalaštinama" kad je nabrajao savezne projekte – u SAD-u poznate kao earmarks – koje političari pokušavaju ugurati u savezni proračun kako bi zadovoljili glasače u svojoj bazi.
"To baljezganje slušamo još od kolovoza", kaže Beck. "Osjećala sam da bi se u debati mogao dotaknuti nekih činjenica, ali ovo nisam mogla ni zamisliti".
Ono što je najviše uznemirilo američku znanstvenu zajednicu je činjenica da je McCain jasno pretpostavio kako se uzaludnost trošenja sredstava na planetarij podrazumijeva sama po sebi te da tu ne trebaju nikakva dalja objašnjenja niti kontekst.
Unatoč činjenici da je McCain uložio puno truda kako bi se prikazao čovjekom koji podržava istraživanja i inovativnost, a posebno istraživanja svemira, njegov komentar trebao je pridobiti glasače koje znanost uopće ne zanima te bi ideju financiranja planetrija odmah doživjeli kao rasipanje novca ili jednostavno zabavnom.
McCainova provala podsjeća na još jedan projekt iz kojeg se obožava ismijavati: studiju DNK grizlija iz Montane.
Biolozi kažu da je ta studija nužna za shvaćanje populacije jednog od simbola Amerike, koji se već dugo vremena nalazi na listi ugorženih vrsta.
McCain često priča vic o testu očinstva za medvjede, a čitavu je stvar dodatno zakuhala Sarah Palin, kandidatkinja za McCainovu potpredsjednicu, koja je podržala saveznu 'earmark' studiju o proučavanju DNK zaljevskih tuljana na Aljasci.
Štogod se McCain nadao postići u Neshvilleu, izgleda da mu lupetanje o planetariju nije išlo u prilog. Blogeri koji prate znanost slažu se da je to isključivo pomoglo Alderu, koji od TV debate prima samo pozive podrške.
"Čini se da je pogodio u živac", kaže Beck, "pogotovo one koji su čitav život posvetili obrazovanju u znanosti".