Svake večeri nekoliko nesebičnih brazilskih mrava-radnika preuzima na sebe dužnost obrane mravinjaka od grabežljivaca tako da ga zapečate izvana i onda – odlaze u noć i ugibaju.
U sumrak mravi zatvaraju ulaz u mravinjak, ali tako da nekoliko mravaca ostaje vani kako bi preko ulazne rupe nabacali pijesak, sve dok ne postane nevidljiva. Ti mravi onda uginu od hladnoće ili ih otpuše vjetar.
U prirodi postoji mnogo slučajeva kod insekata koji žrtvuju svoj život kad je kolonija ili gnijezdo napadnuto, kao što pčele žalcima brane košnicu i pri tome umiru.
No "zaključavanje vrata" ovih dva milimetra dugačkih mrava (Forelius pusillus) je prvi zabilježeni slučaj insekata koji se namjerno žrtvuju "radi prevencije".
"Mravi žrtvuju svoje živote svaku večer, čak i kad koloniju ne napadaju grabežljivci", kaže Adam Tofilski s Poljoprivrednog fakulteta u Krakovu, koji je bio na čelu međunarodnog tima koji je istraživao ovu pojavu.
Predumišljaj Oni su otkrili ritual noćnog zaključavanja "vrata" nakon promatranja ulaza u mravinjake na polju kod São Simãoa u brazilskoj državi São Paulo.
Znanstvenici su najprije uočili "lutalice" koji svake noći ostaju zarobljeni pred mravinjakom.
Pažljivije promatranje je pokazalo da nisu u pitanju radnici koji kasne, nego su ti mravi tu sa zadatkom – da zapečate ulaz u mravinjak.
"Ulaz u mravinjak se zatvara kad sunce zađe", kaže Tofilski. "Posao izvana dovršava jedan do osam radnika, a kad su gotovi i njihov život je pri kraju."
Za noćnu rutinu im treba oko 50 minuta. Mravi pijesak na ulaz nabacuju stražnjim nogama, i to je jedinstvena tehnika koju primjenjuju samo za to, što dokazuje da se radi o namjernoj aktivnosti.
A kad završe posao obično ubrzano odlaze od mravinjaka.
Kako bi pratili sudbinu tih mrava, istraživači su preko pravih ulaza u mravinjak postavili ploče tanke šperploče s lažnim ulazima.
Time su mrave, koji su zatvarali ulaze, "šetali" između rupa i spremnika s pijeskom na dnu mravinjaka. Mravi su nastavljali raditi sve dok ne bi zatvorili sve, pa i lažne rupe, i tad bi odlazili čekati svoju sudbinu u opasnoj brazilskoj noći.
Cijena sigurnosti Od 23 mrava koje su proučavali na taj način, samo ih je šest preživjelo do jutra. Otkrivena su tijela još deset mrava, a ostalih sedam je nestalo, najvjerojatnije ih je otpuhao vjetar te se također smatraju mrtvima.
Znanstvenici kažu da je, uzimajući u obzir tipičnu mravlju populaciju od 100.000 jedinki, žrtvovanje do osam radnika svake noći isplativo sa stajališta sigurnosti mravinjaka.
Tofilski kaže da su u pitanju vjerojatno stariji radnici koji bi ionako uskoro uginuli. Njih se lakše "odreći" nego mlađih mrava i vjerojatno su programirani da u "svojim godinama" obavljaju rizičnije poslove.
"Mala je vjerojatnost da se radi o 'kamikazama'", rekao je. "Zato jer je zatvaranje ulaza u mravinjak vrlo opasan posao, logično je da ga obavljaju vrlo stari i bolesni radnici."
Tofilski se nada da to dokazuje slučaj mrava koji zarobljeni izvan mravinjaka žive kraće od onih koji su ostali unutra.
"Jasno je da oni nisu 'izabrani' za taj zadatak. Ne postoji središnja kontrola, ali svaki radnik 'zna' što treba raditi i njihova se 'sklonost' prema različitim poslovima s vremenom mijenja", rekao je.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
