Nakon tri neuspješna pokušaja, privatna svemirska tvrtka SpaceX uspješno je lansirala raketu u orbitu te se nada da će to dovesti do značajnijeg sniženja cijena svemirskih letova.
Dvostupanjska raketa Falcon 1 s pogonom na tekuće gorivo lansirana je s otoka Omelek na atolu Kwajalein u Tihom oceanu, koji se nalazi oko 4000 kilometara jugozapadno od Havaja.
Suosnivač Paypal-a Elon Musk kaže da je utemeljio SpaceX s namjerom da snizi cijene putovanja u svemir.
Tvrtka procjenjuje da će letovi s Falconom 1 stajati po 7,9 milijuna, što je oko tri puta jeftinije od troškova "uobičajenih" lansiranja.
U intervjuu New Scientistu uoči lansiranja Musk je rekao da mu u slučaju uspješnog lansiranja "neće trebati raketa, jer će skočiti do Mjeseca".
Drugi stupanj rakete dosegao je stabilnu orbitu na visini većoj od 500 kilometara iznad zemlje. Prvi stupanj, za koji se tvrtka nada da će ga uspjeti učiniti višekratno upotrebljivim, izgorio je prilikom povartka u atmosferu.
Ovaj uspjeh je četvrti pokušaj tvrtke SpaceX da dosegne orbitu, ali tek drugi test njihovog novog motora hlađenog gorivom Merlin 1C.
Prvi takav motor izgubljen je tijekom lansiranja 3. kolovoza. Prvi stupanj je još imao značajni potisak kad je ugašen pa se nakon odvajanja zaletio u drugi stupanj.
Bez tereta Ta je greška uništila i teret, uključujući i 3,5 milijuna dolara vrijedni satelit Trailblazer, u čijem je financiranju sudjelovao i Pentagon, te dva NASA-ina "projekta", ukupno vrijedna 2,3 milijuna dolara.
Jedan je, PRESat, nosio jednostanične alge za pokuse u okruženju mikrogravitacije.
Drugi je bio NanoSail-D, solarno jedro od 9 kvadratnih metara koje je bilo smotano u spremnik veličine štruce kruha.
Raketa je u orbitu nosila i kremirane ostatke 208 osoba, uključujući glumca iz Zvjezdanih stazaJamesa Doohana i astronauta Gordona Coopera.
Ovaj put je Falcon 1 nosio samo 165 kilograma teški simulator mase, koji je trebao oponašati težinu i dimenzije pravog tereta.
New age Musk je New Scientistu rekao da je lansiranje platio "iz svog džepa". Prethodna tri lansiranja platilo je američko ministarstvo obrane.
Neki analitičari svemirske industrije ne mogu skriti oduševljenje ovim uspjehom.
"Ovaj let mogao bi značiti novo svitanje za Svemirsko doba", rekao je aerosvemirski konzultant Charles Lurio.
SpaceX se natječe s moćnom NASA-om za ugovor za lansiranje tereta, što bi tvrtki omogućilo da se uključi u posao dostave namirnica za Međunarodnu svemirsku stanicu nakon umirovljenja shuttleova in 2010.
Taj bi se teret dizao u svemir u kapsuli koja bi bila smještena na vrhu rakete Falcon 9. SpaceX namjerava do kraja godine tu raketu smjestiti na Cape Canaveral, a lansiranje bi se trebalo dogoditi sredinom 2009.