Hrvatski predstavnik, mladi Marko Košiček s Instituta Ruđer Bošković, pobjednik hrvatskog Laboratorija slave, govorio je publici o biokemiji ljubavi i o tome kako nam molekule pomažu da se zaljubimo i tako osvojio glasove žirija i publike.
Svoje tri minute, koliko je imao na raspolaganju, odradio je savršeno.
Kad se dvoranom prolomio zvuk sirene, svih 150 ljudi iz publike i četiri člana žirija imali su jasnu sliku zašto se zaljubljujemo i koliko uopće traje to stanje.
Proces počinje s feromonima, kojima izmjenjujemo informacije o seksualnoj privlačnosti i kompatibilnosti između partnera.
Kad ih udahnemo, vežu se za receptore, nakon čega počinje veća proizvodnja fenil-etil-amina, "molekule ljubavi".
"Ta molekula, pak, izaziva osjećaj uzbuđenosti, pojačano izlučivanje adrenalina i spolnih hormona. Eto, kaže se da ljubav dolazi kroz želudac, ali ispada da zapravo dolazi kroz nos", rekao je Marko Večernjem.
"No nije stvar baš tako jednostavna. To izlučivanje fenil-etil-amina traje od tri do pet godina", objašnjava Marko, dodajući da ključ za dugotrajnu zaljubljenost ili ljubav treba tražiti u drugoj molekuli, oksitocinu, molekuli koja se u manjim količinama izlučuje pri tjelesnom dodiru i orgazmu, ali i u činjenici da ljudi nisu životinje te da, uz kemiju, u nas postoji i razum.
Festival znanosti u Cheltenhamu petodnevna je proslava znanosti gdje su posjetitelji mogli istraživati ideje koje pokreću svijet, raspravljati o najaktualnijim temama, postavljati pitanja nekom od vodećih svjetskih mislilaca i znanstvenika te provoditi svoje vlastite eksperimente.
Laboratorij slave/FameLab organizira se u Britaniji od 2005. godine kao dio Festivala znanosti u Cheltenhamu s ciljem da pronađe talentirane mlade znanstvenike u Britaniji koji mogu podijeliti svoj entuzijazam i znanje s javnošću.
Od prošle je godine, kroz inicijativu British Councila, natjecanje prošireno i na 9 zemalja jugoistočne Europe kako bi se stvorila europska mreža mladih popularizatora znanosti.
Na ovogodišnjem Festivalu znanosti u Cheltenhamu po prvi put se organiziralo međunarodno natjecanaje Laboratorij slave u kojem se u kratkim trominutnim prezentacijama o uzbudljivoj znanstvenoj temi natjecalo 9 mladih popularizatora znanosti iz jugoistočne Europe zajedno s pobjednikom iz Britanije.
|