Vijest o otkriću dr. Tomislava Domazeta-Loše, mladog znanstvenika s Instituta Ruđer Boković, u samo nekoliko sati nakon objavljivanja pojavila se na svim važnijim svjetskim portalima.
Nova teorija "genomske filostratigrafije", koju je sa suradnicima razvio molekularni genetičar i bioinformatičar dr. sc. Domazet-Lošo, daje odgovore na neke od najvećih zagonetki evolucije koje su mučile biologe od Charlesa Darwina do danas.
Naime, on je pokazao da je u genima svakog živog organizma zapisana čitava evolucijska povijest vrste kojoj taj organizam pripada, te je ujedno pojasnio i postupak kojim se taj do sada neprepoznati zapis može jasno očitati.
Njegovo izvanredno otkriće bit će službeno objavljeno u magazinu Trends in genetics, jednom od najuglednijih svjetskih časopisa za molekularnu genetiku.
Usporedbom genoma uspio je rekonstruirati evolucijsku povijest, kaže dr. sc. Đurđica Ugarković. Otkriće je vrla značajno, a zanimljivo je i to što je dr. Domazet-Lošo do njega došao računalnom tehnologijom, objašnjava dr. sc. Kristijan Vlahoviček
Računalnom tehnologijom do otkrića Dr. sc. Đurđica Ugarković molekularni evolucionist s Instituta Ruđer Bošković, pod čijim vodstvom je dr. Domazet-Lošo započeo svoju istraživačku karijeru, kaže kako je dr. Domazet-Lošo po povratku u Hrvatsku, nakon briljantnog doktorata, nastavio s bioinformatičkim istraživanjem koristeći ogromnu bazu podataka o sekvenciranju genoma.
"Korištenjem statističkih metoda i analiza došao je do zaključka kad su se dogodile velike promjene u evoluciji, kad su nastali novi geni koji su prethodili nastanku novih vrsta. Usporedbom genoma uspio je rekonstruirati evolucijsku povijest. Njegov je pristup izuzetno zanimljiv i nadam se da će naći odjeka u znanstvenoj zajednici te da će ga i drugi prihvatiti kao novi pristup analizi genoma", rekla je dr. Ugarković.
Sličnoga je mišljenja i njegov kolega prof. dr. sc. Kristijan Vlahoviček bioinformatičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koji također ističe kako se radi o sjajnoj publikaciji koja zaslužuje sve čestitike.
"Što se samog otkrića tiče, ono je vrlo značajno jer govori o evolucijskim procesima u živom svijetu, a zanimljivo je i to što je do njega dr. Domazet-Lošo došao računalnom tehnologijom. Naime, za hrvatske prilike je bioinformatika izuzetno zanimljiva jer se u njoj s vrlo skromnim sredstvima može izuzetno puno postići. Dakle, u takve je discipline isplativo ulagati jer nije potrebna velika infrastruktura, ni ulaganje u laboratorije i njihovo održavanje", rekao je prof. dr. Vlahoviček.
Bioinformatika se intenzivno razvija Predsjednik Nacionalne zaklade za znanost. prof. dr. Pero Lučin, također je uputio čestitke dr. Domazetu-Loši, te naglasio kako je objaviti rad u časopisu Trends in genetics, naročito s originalnim istraživanjem koje je provedeno u Hrvatskoj zasigurno vrhunsko dostignuće.
"Što se tiče samoga rezultata istraživanja, kao i sa svima do sada objavljenim, vrijeme će pokazati koliko će ga znanstvenici prihvatiti, no ovaj rad pokazuje upravo područje u kojemu talent i spretnost mladog znanstvenika može dovesti do vrhunskog rezultata uz relativno male financijske resurse. Zbog toga je područje bioinformatike zanimljivo za hrvatske znanstvenike i već sada se vidi da se to područje prilično intenzivno razvija u Hrvatskoj. Primjerice, i NZZ financira projekt mladog hrvatskog znanstvenika prof. dr. Kristijana Vlahovičeka kojeg je dobio u konkurenciji s osamdesetak europskih kolega, a projekt je upravo na području bioinformatike. Postoji još čitav niz bioinformatičara i očito ćemo o njima i njihovom radu te rezultatima slušati u sljedećih desetak godina", misli prof. dr. Lučin.
Novi list piše kako je čestitke dr. Domazetu-Loši uputio i ministar prof. dr. Dragan Primorac koji ga je pozvao u Split na svjetski kongres forenzičara i genetičara 5th ISABS Conference in Forensic Genetics and Molecular Anthropology u gdje će održati predavanje i predstaviti svoj rad, a bit će mu i uručena nagrada za mladog istraživača.
Životopis dr. Tomislava Domazeta-Loše
• 1997. diplomirao biologiju smjer ekologija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu
• 1998. zaposlilo se u Zavodu za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, gdje radi i danas
• 2000-2003. izrada doktorata kod prof. Dietharda Tautza na Institutu za genetiku Sveučilišta u Kölnu
• doktorirao 2003. na Institutu za genetiku, Sveučilišta u Kölnu
• glavni znanstveni interes: evolucijska genomika, makroevolucija, zoologija
• objavio 4 znanstvena rada
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
