Na stranicama IskonInterneta 17. listopada 2005. objavljen je članak Marihuana je dobra za mozak, na koji je reagirao Vladin ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga
10000 ZAGREB, Preobraženska 4
Poštovani!
Budući da je člankom 4. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga zabranjenja izravna i neizravna promidžba opojnih droga, Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade Republike Hrvatske smatra nužnim reagirati na tekst senzacionalistički naslovljen Marihuana je dobra za mozak, a kojim je prije svega izrečena netočna tvrdnja te kojima se, kao i početnim dijelom teksta "da bi marihuana ili njeni derivati zapravo mogli biti dobri za mozak", pogrešno prejudicira. Naime, radi se o prvenstveno krivo interpretiranim rezultatima istraživanja provedenog na kanadskom Sveučilištu Saskatchewan gdje je izveden pokus sa sintetičkim kanabinoidom HU210 na mozgu štakora što je rezultiralo neurogenezom u mozgu životinja, a time smanjenjem tjeskobe i depresije. Također u daljnjem tekstu navodi se slično istraživanje Sveučilišta Princeton provedeno na miševima s prirodnim kanabinoidom iz marihuane, delta-9-tetrahidrokanabinolom (THC), inače najodgovornijim za psihoaktivni učinak kanabisa. Ovim istraživanjem pak nisu potvrđeni rezultati istraživanja Sveučilita Saskatchewan, pa se prema tome već i samim tekstom pročitanim u cijelini dovodi u pitanje početno istaknuta tvrdnja te se može zaključiti da se u navedenom tekstu spominju izdvojeni slučajevi dvaju istraživanja s oprečnim rezultatima koje prije svega znanost nije potvrdila niti prihvatila.
Nastavno na spomenuti članak smatramo važnim istaknuti činjenicu da kanabis sadrži više od 400 različitih alkaloida, među kojima je oko 60-ak kanabinoida, a od kojih su neki dokazano štetni za zdravlje. Drugim riječima, marihuana ne sadrži samo kanabinoide, za koje se smatra da mogu imati određenu medicinsku primjenu, pa valja praviti razliku između marihuane i čistog THC-a te drugih sastojaka koji se mogu dobiti iz kanabisa. Također, važno je naglasiti da se za kliničku uporabu preferiraju samo čiste tvari poznatih karakteristika, a budući da marihuana svakako ne udovoijava takvim kriterijima pripada u skupinu opojnih droga prije svega rizičnih za zdravlje konzumenta. Neki od najznačajnijih bioloških učinaka marihuane na organizam konzumenta su sljedeći: promjene raspoloženja, halucinacije, poremećaj osjećaja za vrijeme, oštećenja pamćenja i kognitivnih funkcija, poremećaji ravnoteže, koordinacije pokreta i motorike, promjene kardiovaskularnih fiinkcija (ubrzani puls, promjene krvnog tiaka) i hormonalne ravnoteže u organizmu, imunosupresija itd.
Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga navedeni članak dvojbenog naslova te na pogrešan način protumačenog uvodnog dijela teksta smatra izuzetno negativnom propagandom koja prije svega ide na štetu mlade populacije, inače najrizičnije po pitanju eksperimentiranja s opojnim drogama. Ovakvi tekstovi zbunjujućih sadržaja pridonose krivom informiranju javnosti i mogućem porastu interesa ijudi za navedenom opojnom drogom. Stoga Vas molimo da sukladno člancima 40. i 41. Zakona o medijima, objavite ovo reagiranje te na taj način ublažite moguće posijedice spornog teksta.