Plakat s oznakama 'Use by:' iz kampanje za osvještavanje o multiploj sklerozi Australiji
Savezi društava multiple skleroze u Hrvatskoj obilježili su 26. rujna, nacionalni Dan multiple skleroze predstavljanjem novih prostorija i novosti u liječenju ove teške bolesti.
Savez društava multiple skleroze Hrvatske (SDMSH) i Društvo multiple skleroze grada Zagreba (DMSZG) centralno su obilježili 26. rujna - nacionalni Dan multiple skleroze predstavljanjem novih prostorija Udruge koje su otvorene na adresi Trnsko 34.
Kako je istaknula Danica Eškić, predsjednica SDMSH, nove prostorije predstavljaju doprinos Grada Zagreba članovima Udruge te pridonose poboljšanju kvalitete življenja oboljelima od multiple skleroze (MS). U povodu svečanog otvorenja novih prostorija održana je i press konferencija na kojoj su sudjelovali članovi SDMSH, Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnika za zdravstvo, rad, socijalnu
zaštitu i branitelje grada Zagreba te eminentni hrvatski stručnjaci koji se bave liječenjem i dijagnostikom ove bolesti.
Nacionalni Dan multiple skleroze obilježava se 26. rujna s ciljem podizanja svijesti javnosti o toj bolesti kao i edukacije oboljelih kako poboljšati kvalitetu života. U Hrvatskoj se taj dan obilježava u organizaciji SDMSH i to svako županijsko društvo zasebnim programima još od prve osnivačke skupštine 26.9.1979. godine. Ove godine Savez je organizirao centralno obilježavanje u Zagrebu, zajedno s Društvom multiple skleroze grada Zagreba. SDMSH danas broji 2002 člana iz cijele Hrvatske, a djeluje preko svoje 21 temeljne udruge.
Novosti u dijagnostici i liječenju multiple skleroze
Na press konferenciji predstavljene su i novosti u dijagnostici i liječenju MS. Istaknuto je da iako još nema lijeka za multiplu sklerozu, postoje razni lijekovi koji utječu na tijek bolesti, oporavak od relapsa i simptome multiple skleroze. O novim terapijskim mogućnostima koje mogu poboljšati kvalitetu života oboljelih od MS govorile su prim. dr. Marija Bošnjak-Pašić iz KB Sestre milosrdnice i prof. dr. Slava Podobnik-Šarkanji iz Poliklinike Podobnik.
Kako je istaknuto, u liječenju MS-a razlikujemo liječenje simptoma i dugotrajni tretman usporavanja napredovanja bolesti. Od 1993. se koriste interferoni beta kao jedna od najboljih vrsti imunomodulacijskog liječenja koje mijenja prirodni tijek i sprječava napredovanje bolesti.
Interferoni beta značajno pridonose smanjenju učestalosti relapsa, što u konačnici znači:
• manje oštećenja središnjeg živčanog sustava
• manje dodatnih pregleda (i magnetske rezonance)
• manje hospitalizacija
• manje invalidnosti
• manje rehabilitacija
• manje troškova za simptomatska liječenja
• velika ušteda zdravstvenom sustavu - ukupno manje sredstava koje je potrebno izdvojiti za bolesnika koji je liječen učinkovitim lijekom
U Europi je najčešće korišten interferon beta 1a u dozi od 44 mcg koji se još ne nalazi na listi lijekova HZZO-a. Povjerenstvo za lijekove HZZO-a odobrava liječenje beta interferonom na temelju strogo određenih kriterija, no nije ohrabrujuća činjenica da se samo 10 posto oboljelih od MS-a u Hrvatskoj liječi interfernoskom terapijom.
Prim. dr. Marija Bošnjak-Pašić izdvojila je interferone beta kao jednu od najboljih vrsti imunomodulacijskog liječenja koji znatno pridonose sprečavanju napredovanja bolesti: "Mnoge velike studije su pokazale da je vrlo važno početi sa terapijom što ranije i u većoj dozi. Primjena interferona u ranoj fazi dokazano pridonosi usporavanju razvoja bolesti. Interferon beta se pokazao najučinkovitijom terapijom u smanjenju broja relapsa i progresije bolesti. Dokazano je da se njegovom primjenom najviše smanjuje broj oštećenja središnjeg živčanog sustava i razvija najmanja trajna invalidnost", zaključila je prim. Bošnjak-Pašić. Upravo rano tretiranje bolesti može spriječiti i invalidnost kod oboljelih, pogotovo kad se zna da se čak kod polovine neliječenih bolesnika nakon 15 godina javlja nemogućnost hodanja
Učinkovitost terapije interferonima beta potvrđuju i mnogobrojne studije koje ulijevaju nadu oboljelima od MS-a. Rezultati PRISMS studije pokazali su da kod osamdeset posto bolesnika liječenih interferonom beta 1a u dozi od 44 mcg nije došlo do progresije bolesti u SPMS te da je učinkovitost u odnosu na placebo bila viša od pedeset posto.
Interferoni beta spadaju u skupinu biotehnoloških lijekova koji su dobiveni genetičkim inženjeringom. i čije je proizvodnja izuzetno skupa. U liječenju multiple skleroze u svijetu se upotrebljavaju rekombinirani beta interferoni: interferon beta-1a, koji je sličniji prirodnom humanom beta interefronu, registriran je na tržištu Europe, Kanade i Amerike 1998. godine, te interferon beta-1b koji se proizvodi iz kultura bakterije E. coli. Genetički inženjering proizvodnje biotehnoloških lijekova podrazumijeva da zaštićen cijeli proizvodni proces proizvodnje lijeka jer svaka promjena može imati značajan utjecaj na sigurnost i učinkovitost lijeka. Upravo je iz tog razloga nemoguće u potpunosti kopirati biotehnološki lijek koji tako ne mogu imati svoju generičku inačicu.
Trenutno se istražuje više vrsta monoklonskih antitijela koja također pokazuju učinkovitost u liječenju različitih oblika MS-a, kao i oralni oblici terapije koji će značajno pridonijeti podizanju kvalitete života bolesnika zbog jednostavnijeg načina primjene.