|
| Teško Hrvatu iz stolice |
|
 |
|
| Visokoobrazovana hrvatska radna snaga se po podacima istraživanja portala posao.hr slabo kreće kako na radnom mjestu tako i poslije posla. SSS-ovci više 'jure', pa su i zadovoljniji. |
|
Rezultati su pokazali da je većina ispitanika, njih 63%, zaposlena na radnim mjestima koja od njih zahtijevaju samo neznatnu fizičku aktivnost. Svoje slobodno vrijeme uglavnom provode neaktivno (52%) pa su tako dnevno fizički aktivni manje od 2 sata (52%) i generalno nezadovoljni količinom kretanja (75%). U istraživanju povodom "Tjedna kretanja" sudjelovalo je 843 ispitanika, većinom žene od 25 do 34 godina starosti.
S obzirom na vrijeme koje prosječan Hrvat provodi na poslu, na obujam dnevnih aktivnosti svakako utječe vrsta posla koji dotična osoba obavlja. Poslove koji zahtijevaju znatnu tjelesnu aktivnost u većini slučajeva rade osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem (77%) zaposlene u maloprodaji i veleprodaji, turizmu i ugostiteljstvu, zdravstvu i državnoj službi i upravi. Te su osobe dnevno fizički aktivne više od 6 sati (77%), smatraju da se dovoljno kreću (68 posto) i u slobodno vrijeme ne prakticiraju dodatne fizičke aktivnosti (55%).
Za razliku od njih, osobe koje su na poslu neznatno fizički aktivne većinom nisu zadovoljne količinom kretanja (88%), njihova fizička aktivnost na dnevnoj bazi ne prelazi dva sata (72 %) i slobodno vrijeme provode neaktivno (51%). Tu se prvenstveno radi o osobama visoke i više stručne spreme (65%) zaposlenim u administrativnim zanimanjima, ekonomskom i financijskom sektoru, informatici te managementu i upravljanju.
Na udaljenosti manjoj od 5 km živi 95% osoba koje pješače na posao i 58% osoba koje na posao idu biciklom.
Osobama koje do mjesta rada idu pješice treba ili manje od 10 minuta (37%) ili 10 do 20 minuta (37%) dok osobama koje koriste bicikl treba 10 minuta (32%) odnosno 10 do 20 minuta (26%).
Slobodno vrijeme aktivno provodi 68% osoba koje na posao idu biciklom i 53% osoba koje pješače do posla.
Od ukupnog broja osoba koje pješke dolaze na posao njih 55% smatra da se ne kreću dovoljno dok kod osoba koje na posao idu biciklom nezadovoljstvo količinom kretanjem izražava njih 58%.
| Dnevna fizička aktivnost ovisi i o načinu na koji se prelazi relacija mjesto stanovanja – mjesto rada. Tako udaljenost od kuće do posla pješke prelazi 14% ispitanika, a biciklom njih 7%. To su uglavnom zaposlenici koji su od mjesta rada udaljeni manje od 5 kilometara i do posla putuju maksimalno 20 minuta .
Iako su većinom fizički aktivni i u svoje slobodno vrijeme, među njima također prevladava mišljenje da se nedovoljno kreću . Auto je, kao prijevozno sredstvo koje zahtijeva minimalan fizički napor, i dalje najpopularnije sredstvo kretanja. Njime se koristi 53% ispitanika.
Što se tiče prirode kretanja u slobodno vrijeme, aktivnosti se svode na vožnju biciklom, pješačenje, šetnju i hodanje općenito te na razne oblike vježbanja (aerobic, fitness, yoga, pilates...). Tjelesna aktivnost van radnog mjesta uključuje i obavljanje kućanskih poslova, brigu za djecu, vrtlarenje i ostale aktivnosti vezane uz dom.
|
|
| Net.hr |
| 19.09.2008. |
|
 |
|
|
|
| |
|
 |
konzultacije |
 |
|
|
 |
biometeorolog |
 |
|
|
 |
Pilates Petra |
 |
|
|
|
mojdoktor |
|
|
|
|
zdravljak |
|
|
|
|
|
|
|
prva pomoć |
|
|
|
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
