'Prirodni' šećeri, oni sadržani u voću, novi su 'krivci' za epidemiju debljine.
Fruktoza, koja se sve češće koristi pri zaslađivanju napitaka, ali i brze hrane, možda uzrokuje više štete nego standardni šećeri i zaslađivači.
Testovi su, naime, pokazali da su pretili ljudi koji su konzumirali velike količine fruktoze dodatno akumulirali masti, posebice u području oko trbuha, a poznato je da intra-abdominalne masti spadaju u rizične zbog vjerojatnosti obolijevanja od koronarnih bolesti i dijabetesa.
I dok se čista, prava fruktoza nalazi u svježem voću, prirodnim sokovima i džemovima, njena jača industrijska sestra nalazi put to našeg organizama u obliku kukuruznog sirupa.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji postavili su na dvotjednu dijetu 33 pretile odrasle osobe sastavivši im prehranu sačinjenu od 30% masnoća, 55% ugljikohidrata i 15% proteina.
| Odvojena studija ispitivala je efekte konzumacije obroka u kojemu je 25% energije dolazilo iz kukuruzno sirupa, saharoze, fruktoze ili pak glukoze. Razine triglicerida (masti) u krvi su u roku 24 sata porasle na svim šećerima osim glukozi. | Narednih deset tjedan prebačeni su na dijetu u kojoj se četvrtina energije temeljila na unosu fruktoze ili glukoze.
Obje skupine dobile su podjednako na težini, otprilike 1.5 kg, no oni koji su konzumirali šećere iz fruktoze debljali su se u području struka te su pokazali veće razine kolesterola od onih na glukozi.
Studija koju je inače sponzorirao PepsiCo, pod vodstvom Dr. Petera Havela pozabavila se čistom fruktozom, a ne onom iz sirupa koji se razgrađuje u organizmu na fruktozu i glukozu.
"Pitanje koje se nameće jest koje su količine fruktoznog sirupa ili normalnog šećera potrebne da bi se postigli ovi rezultati?"
Znanstvenici su pak ostali pri poticanju konzumacije voćnih šećera, jer kažu, blagodati voća su veće nego li šteta pri umjerenom unosu 'prirodne' fruktoze.
|