U svojoj zanimljivoj knjizi neurolozi Sandra Aamodt i Sam Wang objašnjavaju neke od zanimljivih tajni naših sivih stanica.
Činjenica: Sami se ne možemo poškakljati
Kad liječnik pregledava škakljivog pacijenta pacijentovu ruku postavit će iznad svoje kako bi onemogućio škakljanje.
Zašto ovo djeluje? Ma koliko škakljivi bili, sami sebe ne možete poškakljati. A mozak tako misli da pokrete izvodite samo vi.
Naime, naš mozak se usredotočuje na ono što se zbiva u vanjskom svijetu, tako se sprečava zaglušivanje važnih osjetnih signala koji bi se inače teško zamijetili zbog 'prometa' u našem tijelu.
Primjerice, teško ćete primijetiti teksturu vlastitih čarapa, no lagani dodir na ramenu odmah registrirate.
Mit: Koristimo tek 10 posto mozga
Iako ovo misli polovica čovječanstva, u stvarnosti svakodnevno koristimo cijeli mozak. Naime, čak i najmanji zadaci potiču aktivnost po cijelom mozgu.
Ljudima se mit više sviđa jer nudi nadu o tome što bismo tek mogli kad bismo koristili ostalih 90 posto.
Važnije je u biti u koju svrhu i kako ga koristimo.
Činjenica: Zijevanje budi mozak
Zijevanje povezujemo s pospanošću i dosadom, no u biti ono pomaže buđenju moždanih aktivnosti. Ulazak zraka u pluća i kisika u krv čini nas budnijima.
Zašto je zarazno? Nitko to još nije znao objasniti. No, neki to objašnjavaju kao dobar prijenos poruke za većom budnošću.
Mit: Slijepci bolje čuju / Činjenica: Slijepi bolje pamte
Nakon testiranja slijepih osoba, uočeno je da nisu ništa bolji od ostalih u detektiranju slabih zvukova.
No, slijepi ljudi ipak imaju bolju memoriju. Budući da se ne mogu osloniti na vid, moraju se neprestano oslanjati na sjećanje, što izoštrava kapacitet mozga za memoriranje.
Bolje prolaze i na testu jezika, uključujući i razumijevanje rečenice i određivanje izvora zvuka.
Činjenica: Kompjuterske igrice izoštravaju sposobnost osoba da rade više stvari odjednom
Moderni svijet pun je neprestane akcije – brzih poruka, e-maila, videoigara, a sve kao da se zbiva odjednom.
Ako ste stariji od 30, možda se pitate kako to da mladi nisu iznureni svim tim stimulacijama. No, njihov mozak je jednostavno treniran da ih svlada.
Tijekom jednog istraživanja sa studentima koji su igrali akcijske igrice uočeno je da oni brže procesiraju informacije, mogu pratiti više objekata istovremeno te bolje se prilagođavaju na brzu izmjenu poslova.
Nuspojave
Neki istraživači kažu da "istovremeno obavljanje više poslova opterećuje mozak", piše kanadski list Toronto Star. Istraživanja pokazuju da ljudi koji su skloni istovremeno obavljati više zadataka slabije rade svoj posao, prave više grešaka i čak češće obolijevaju. Kod nekih se ljudi mogu javiti "problemi s pamćenjem, bolovi u leđima, smanjena otpornost na gripu, probavne smetnje, pa čak i bol u zubima i desnima". Istraživanja američkog Državnog zavoda za zdravstvo pokazuju da obavljanje određenih poslova dovodi do aktiviranja točno određenih dijelova u čovjekovom mozgu. "No, kad ljudi istovremeno obavljaju dvije ili tri radnje, primjerice razgovaraju na mobitel i voze automobil, mozak počinje slabije raditi", kaže dr. John Sladky, neurolog sa Sveučilišta Emory u Atlanti (SAD). "Mozak ne može i neće to raditi." Istraživači kažu da ljudi moraju usporiti i pomiriti se s činjenicom da mozak ne može raditi sve što oni od njega traže.
Mit: Veći mozak nas čini inteligentnijima
Zapravo veličina mozga ne reflektira nečiju inteligenciju. Einsteinov mozak nije bio ništa veći od prosječnog.
Međutim, inteligencija je, čini se, ovisna o tome kada su stvorene sinapse mozga. One se formiraju tijekom djetinjstva i tinejdžerskih godina, a način na koji se to zbiva može utjecati na inteligenciju.
Mozak prolazi kroz niz razvojnih promjena. Tek nakon rođenja iskustvo počinje više nego li tijekom trudnoće utjecati na razvoj mozga (ipak, određena iskustva utječu na razvoj mozga tijekom trudnoće, kao što su: majčino zdravlje i stres, uzimanje droga i/ili alkohola i kvaliteta majčine prehrane).
Mit: Mozak odraslog čovjeka ne proizvodi nove živčane stanice
"Desetljećima se uzimalo kao zdravo za gotovo ideju da se ljudi rađaju sa svim moždanim stanicama koje će ikad imati", piše The New York Times. Premda su još 1965. eksperimenti provedeni na nekim životinjama pokazali da njihov mozak stvara nove živčane stanice, mnogi su neurolozi smatrali da kod ljudi to nije slučaj. Međutim, tijekom prošlog desetljeća prikupljeno je mnogo dokaza koji pokazuju da mozak ipak proizvodi nove živčane stanice i da je moguće da se konstantno obnavlja. Prošle godine istraživači su otkrili da se nove stanice formiraju u dijelu čovjekovog mozga koji je povezan s kratkotrajnim pamćenjem. Neki znanstvenici sada vjeruju da je "moguće da se mozak stalno obnavlja".
Činjenica: Tjelesna vježba održava vaš mozak u formi.
Zaboravite križaljke jer tjelovježba je ono što vaš mozak održava zdravim. Kako vaše tijelo stari, tako teže dovodi kisik do mozga. Tjelesna aktivnost, poput brzog hodanja najmanje 30 minuta po nekoliko puta na tjedan, poboljšat će vaš krvotok.
Starenjem krvožilnog sustava dotok krvi neuronima, tj. stanicama mozga se smanjuje. One trebaju kisik i glukozu, a starenje ih izgladnjuje.
Redovita tjelovježba povećava dotok krvi, tj. kisika i glukoze.
No, da bi bila djelotvorna, tjelovježba treba trajati više od 30 minuta, ponoviti se nekoliko puta tijekom tjedna i ubrzati rad srca, no ne mora biti iznimno naporna. Brzo hodanje vrlo je efikasno.
Činjenica: Mozak troši manje elektriciteta od lampe u hladnjaku
Poruke između stanica mozga i ostalih dijelova tijela prenose se putem elektriciteta, no sasvim male količine.
Mozak koristi tek 12 vata. Pa ipak treba silnu energiju. Naime, iako teži tek 3 posto tjelesne mase, troši jednu šestinu totalne energije.
Energija potrošena na mozganje je zanemariva, najveći dio odlazi na svakodnevno održavanje sustava.
Na što se troši ta silna energija?
Usporedbe bi nam trebale pomoći da razumijemo složenost našeg mozga, no one ponekad dovode do zabluda. Primjerice, sredinom 18. stoljeća bilo je popularno uspoređivati mozak sa strojem. Kasnije, kad su telefonske centrale postale simbol napretka, ljudi su uspoređivali mozak s centralom na kojoj radi telefonist koji prima mnoštvo poziva i donosi odluke. Danas, kada kompjutori izvršavaju složene zadatke, neki uspoređuju mozak s kompjutorom. Objašnjava li ta usporedba u potpunosti rad mozga?
Između mozga i kompjutora postoje značajne temeljne razlike. Mozak je u osnovi kemijski, a ne električni sustav. U svakoj njegovoj stanici odvijaju se brojne kemijske reakcije, a to je nešto potpuno drugačije od principa rada jednog kompjutora. Osim toga, prema zapažanju dr. Susan Greenfield, "mozak uopće nitko ne programira: to je organ koji sam predviđa i unaprijed rješava probleme te radi sam od sebe", za razliku od kompjutora koji netko mora programirati.
Neuroni međusobno komuniciraju na kompleksan način. Mnogi neuroni reagiraju na 1000 ili više sinaptičkih podražaja. Da bismo shvatili što to znači, osvrnimo se na istraživanje jednog neurobiologa. Želeći otkriti kako prepoznajemo mirise, proučavao je jedno područje u donjem dijelu mozga koje se nalazi malo iznad unutarnjeg dijela nosne šupljine.
"Čak i u tom naizgled jednostavnom zadatku — koji djeluje kao dječja igra u usporedbi s dokazivanjem nekog geometrijskog teorema ili s razumijevanjem neke Beethovenove skladbe za gudački kvartet — sudjeluje otprilike šest milijuna neurona, s tim da svaki neuron prima od drugih neurona možda čak 10.000 podražaja", kaže.
Međutim, mozak nije samo puka nakupina neurona. Na svaki neuron dolazi po nekoliko glija-stanica. Osim što povezuju mozak u jednu cjelinu, one pružaju neuronima električnu izolaciju, suzbijaju infekcije te se udružuju tvoreći zaštitnu barijeru krv-mozak. Istraživači smatraju da glija-stanice možda imaju i neke druge funkcije koje još nisu otkrivene. "Sličnost s kompjutorima, koje je proizveo čovjek i kod kojih se obrađuju elektronske informacije u digitalnom obliku, možda je toliko neprimjerena da čak navodi na krivi zaključak, rezimira časopis Economist.
Mit: Slušanje Mozarta razvija inteligenciju kod beba
Za ovu izjavu ne postoje nikakvi znanstveni dokazi. Jedino istraživanje izvedeno je na studentima 1993. Znanstveni časopis Nature iznio je podatke da je 10-minutno slušanje Mozarta studentima naknadno poboljšalo rezultate na testu.
Činjenica: Sviranje instrumenta poboljšava inteligenciju
Djeca koja uče svirati neki glazbeni instrument imaju bolje moždane sposobnosti. Centar za matematiku smješten je u dijelu mozga koji se pri tome naročito aktivira.
Činjenica: Glupe melodije teško zaboravljamo
Kad vam se glupi pjesmuljak počne iznova i iznova vrtjeti po glavi okrivite sposobnost vašeg mozga da pamti sekvence.
Ista sposobnost omogućava pamćenje pokreta za potpis vlastitog imena, spravljanja kave ili korigiranja rute na putu kući.
Kako razbiti iritantni zvuk? Pronađite drugu pjesmu.
Izvor: dailymail.co.uk
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
