Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) smatra da se u procesu deregulacije ljekarništva, do kojega dolazi radi poticanja tržišta i konkurencije te smanjenja cijena, ne bi smjelo ukinuti neke dobra rješenja koja jamče kvalitetu usluge.
To znači da bi pravo osnivanja ljekarni i dalje trebali imati ljekarnici a ne privatni lanci koji preuzimaju ljekarne, najmanja udaljenost između ljekarni i dalje bi trebala biti 500 metara, a demografski uvjet 4.000 stanovnika na području gdje se ljekarna osniva.
Predsjednik HLJK-a Mate Portolan ističe da su iskustva pojedinih zemalja EU, koje su liberalizirale tržište lijekovima, pokazala da povećanje konkurencije nije ispunilo očekivanja jer je ljekarništvo postalo više usmjereno prema trgovini nego zdravlju, a distribucija i prodaja ostale su bez nadzora.
HLJK smatra da treba liberalizirati hrvatsko tržište lijekovima ali pritom treba paziti da se ne izgubi osnovna uloga ljekarništva, pa će na tome inzistirati i prilikom izrade novog modela privatizacije i organizacije struke, rekao je Portolan.
Komora smatra i da treba privatizirati preostalih 15 posto ljekarni koje su uglavnom u vlasništvu županija, ali prema postojećem modelu zakupa, što znači da pravo zakupa imaju djelatnici koji u njima rade, a ne da županije te ljekarne prodaju na tržištu.
Prodaja ljekarni na tržištu suprotna je važećem modelu privatizacije u zdravstvu, gdje se svrstava i ljekarništvo, pa će odredba o zabrani prodaje uskoro ući i u izmjene Zakona o ljekarništvu koji je u saborskoj proceduri, rekao je Portolan.
U Hrvatskoj trenutno ima oko 1000 ljekarni koje se sreću s nizom problema, od premalih marži koje dovode do toga da ljekarne žive od izvanrednih prihoda a ne od prodaje lijekova, pa do nedostatka 300 farmaceuta za rad u ljekarnama.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
