Sindrom infektivne mononukleoze javlja se najčešće u dobi od 15. do 24. godine života. U većini slučajeva uzrokuje je Epstein-Barrov virus (EBV), koji spada u skupinu herpes-virusa, a samo u 5% slučajeva Citomegalo virus (CMV), koji također spada u herpes-viruse.
Prvi simptomi počinju se javljati između 4. i 8. tjedna od inficiranja, a očituju se kao umor i iznemoglost, blago povišena tjelesna temperatura, bol u području orofarinksa, te nerijetko blaga bol u području abdomena i povećani limfni čvorovi, najčešće vrata.
U hematološkom nalazu prisutan je znatno povećan broj jetrenih enzima, limfocita i hetreofilnih antitijela, koji su posljedica razgradnje većeg broja leukocita, a koji nastaju kada virus napadne B-limfocite Waldeyerovog kruga u epitelnim stanicama orofarinksa.
EBV se prenosi isključivo slinom, dok se CMV prenosi seksualnim kontaktom budući da se virus zadržava u cervikalnoj sluzi i sjemenoj tekućini i češći je kod žena. Incidencija mononukleoze je obično 45 novooboljelih na 100.000 stanovnika godišnje. U Hrvatskoj je registrirano 95% ljudi koji su preboljeli mononukleozu.
Danas su gotovo sve osobe do 30 godina imale infekciju EBV virusom, dok se infekcija CMV virusom javlja u razdoblju od 20. do 50. godine života, i specifična je po tome jer se javlja samo upala grla i povišena tjelesna temperatura.
Koliko je mononukleoza uistinu opasna ako se ne miruje svjedoče primjeri mnogih posljedica što ih infekcija uzrokuje, poput prsnuća jetre ili slezene, tako da u nekim slučajevima mononukleoza može završiti kobno. Opasnost nastaje ako bolesnici imaju spolno (x) vezani limfoproliferacijski sindrom (XLP) ili Duncanov sindrom, koji se javlja u muških osoba, kada 40% muškaraca zahvaćenih ovim stanjem umire nakon EBV infekcije.
Preporuča se umjerena ili nikakva fizička aktivnost, mnogo voća u prehrani, što manje masnoća i gaziranih napitaka. Savjetuje se i uzimanje lijekova koji snižavaju tjelesnu temperaturu, te pastila ili bombona koji povećavaju lučenje sline. Postoje i neki lijekovi koji se koriste u rjeđim slučajevima. To su acikloviri, koji sprečavaju širenje virusa u grlu, zatim alfa-interferoni, koji imaju antivirusno djelovanje te kortikosterodi, koji se daju veoma rijetko i samo u slučajevima opstrukcije dišnih putova i anemije.
MojDoktor
|