|
| Mala škola astrologije - Mundana astrologija |
|
 |
|
| Povremeno se mogu čuti priče o mundanoj astrologiji, no rijetko se može naći dovoljno podataka na hrvatskom jeziku na internetu ili u mjesečnicima o ovoj grani astrologije. |
|
Riječ Mundus na latinskom znači svijet. Stoga bi mundana astrologija bila astrologija svijeta. Kako se zna često reći da je astrologija majka svih znanosti, tako je zapravo i mundana astrologija jedna od prvih astrologija koja se prakticirala. Razvijala se na samim počecima naše civilizacije u Mezopotamiji, gdje su astrolozi promatrali nebo, bilježili kretanje planeta i zvijezda, uočavajući određene predznake...
Ako se upitamo jesu li u to vrijeme samog rođenja astrologije astrolozi radili natalne karte, odgovor je ne. Jedino tko je mogao dobiti izračun natalne karte je bio vladar zemlje ili kralj. Iz ovoga je vidljivo kako je astrologija imala primarni cilj promatrati kretanja na nebu te povezivanje istih sa događanjima u društvu, državi ali se uzimalo u obzir i karta vladara ili kralja, jer je on bio vođa tog istog društva ili države. U tim ranim počecima astrologije, mundana astrologija je obuhvaćala sve one grane koje danas tvore podjelu astrologije na grane: astro-meteorologija, financijska, poslovna, zdravstvena, obiteljska ... Ne zaboravimo kako je tek pred nekih 50 godina natalna astrologija postala dostupna široj javnosti, te su astrolozi imali primarno zahtjeve za rad sa natalnom astrologijom. Do tada, astrolozi su uglavnom imali sasvim drugu ulogu. Onu skrivenu, gdje su u izoliranosti, s ponekom iznimkom, radili za kraljeve, vladare, moćnike željne znanja o tome što im budućnost donosi. Javnosti takva mogućnost nije bila dostupna.
Mundana astrologija se može definirati kao grana astrologije koja se bavi kartama država u smislu globalnih trendova i događanja, sudbina naroda te se analize takvih predviđanja temelje na ingresnim kartama (karta koja označava dolazak Sunca na 0 stupnjeva Ovna), lunacijama, ciklusima vanjskih planeta i to naročito konjunkcijama, te kartama vladara, kraljeva ili predsjednika. Nerijetko se uzima i datum proglašenja neke države, što su uvijek zapravo upitni podaci.
PODJELA MUNDANE ASTROLOGIJE
Kao što smo već ukazali na povezanost mundane astrologije s drugim granama astrologije, tako se i sama mundana astrologija profilira na:
Astro-meteorologija – dio mundane astrologije koji se bavi promatranjem klime, vremena i svih drugih prirodnih fenomena, naročito vremenskih nepogoda kao što su poplave, potresi i vulkanske erupcije.
Financijska astrologija – dio mundane astrologije koji se bavi promatranjem financijskih tržišta, burzama pojedinih država ili organizacija. Također, ukoliko je poznat datum kada je prvi puta određena dionica puštena u prodaju na tržištu, može se koristiti ova metoda za uvid kretanja dionica.
Politička astrologija – dio mundane astrologije koji se bavi promatranjem političkih tijekova, događanja, političara, političkih grupa ili grupa ljudi koji su na vlasti.
SVRHA MUNDANE ASTROLOGIJE
Koja bi svrha mundane astrologije bila danas? Iako smo danas u visokom stupnju tehnološkog razvoja koji se na mjesečnoj bazi ubrzava, pitamo se da li astrologija ima uopće smisla i vjerodostojnosti. Nekada je situacija bila takva da s današnje pozicije promatranja prošlosti možemo zaključiti kako su prije ljudi bili primitivni i nisu imali drugog izbora nego gledati u nebo, obožavati svoja božanstva i u strahu za svoj opstanak prinositi bogovima žrtve ne bi li ih umilostivili. Svakodnevno se otkrivaju novi dokazi kako oni 'primitivci' i nisu bili baš toliko primitivni ... gradeći opservatorije, promatrajući vremenske cikluse, prenoseći znanje sa koljena na koljeno, jednostavno su pokušavali osigurati opstanak svog naroda, te svojim potomcima omogućiti bolju budućnost.
ASTRO-METEOROLOGIJA
Zamislite na trenutak da ste kralj, da imate državu, da imate vojsku, ali i nemoguće susjede koji stalno upadaju na vaš teritorij, kradu vam stoku, ljetinu, ubijaju radnu snagu i siluju žene. Zamislite da želite riješiti taj problem jednom zauvijek. A da bi to učinili morate im pokazati zube ili drugim riječima pregaziti preko njihovog teritorija, od njih napraviti svoju radnu snagu (robove), a od njihove državne blagajne napuniti svoju i povećati teritorij, te tako dobiti i izlaz na more – da bi naravno mogli trgovati i još više zlata napuniti u svoju blagajnu. Svaki pametan kralj bi pitao svog astrologa kada da poduzme takav vojni poduhvat.
Nemojmo zaboraviti povijest jer nam ona ukazuje na ponovljene greške kao i na ponovljene uspjehe. Drugim riječima, ne bi bilo pametno krenuti u rat kada znate da će ljeto biti sušno, što ujedno znači i smanjene prinose ljetine, jer to znači i manje hrane za vojsku. No, ne bi bilo pametno ni krenuti u rat ukoliko ne znate kada bi zima mogla doći i kakva bi ta zima bila – blaga ili oštra. Prisjetimo se pohoda koji su pokušali Napoleon i Hitler na Rusiju. Znamo da su obje vojske umrle od gladi, hladnoće u blatu i ledu.
Možemo se opravdavati kako meteorologija kao znanost tada nije postojala pa onda nisu mogli dobiti dobru vremensku prognozu. Iskreno rečeno, niti danas je ne možete dobiti, unatoč svoj sili satelita, računala te modela vremenskog ponašanja. Na žalost, naša današnja tehnologija može dati vremensku prognozu s relativnom sigurnošću nekih 15 dana unaprijed. Ali dva, šest ili dvanaest mjeseci – to vam nitko neće dati bez obzira koliko novca mu nudite. Ne može jer ne zna kako bi to izračunao. Nešto se pomalo danas obaziru na Sunce i promjene koje su nastupile u ovom novom ciklusu sunčevih pjega.
Bilo bi dobro spomenuti prvi pisani rad na temu meteorologije, koji se zasniva na razmatranju ciklusa planeta i zvijezda, iz doba Grčke, djelo koje se bavi vremenom, klimom, oblacima, te ostalim meteorološkim pojavama, Meteorologica, napisao je Aristotel (384 – 322 B.C.). Njegov učenik Theophrastus je nadogradio i proširio ovo prvo izdanje i to u dvije knjige: O vjetrovima i O znacima kiše, vjetra, oluja i dobrog vremena. Ove knjige su bile gotovo jedini autoritet do početka 17. st. Tek 1686. godine je J. Goad izdao knjigu Astro – meteorologica, koja je okupila na jednom mjestu njegovo 39 - godišnje promatranje, istraživanje i statističko praćenje vremenskih prilika, kao i uzročno posljedičnih vremenskih obilježja.
Ovdje ćemo spomenuti i Keplera, iako danas znanstvenici ne vole kada ga astrolozi spominju, no činjenica je kako je Kepler vodio dnevnik promatrajući kretanje planeta i klimu, i to u periodu od 28.06.1617. do 09.08.1629. godine. Kroz tu knjigu vidljive su teorijske postavke koje je Kepler postavio za područje astro-meteorologije, jer je dao povezanost između planeta i atmosferskih promjena. Spomenimo još i to, kako je Kepler svoju veliku slavu stekao prije svoja TRI Keplerova zakona, upravo područjem astro-meteorologije – sa svojim nevjerojatno točnim vremenskim prognozama koje su obuhvaćale dugotrajne prognoze, tj. prognoze za mjesece i godine unaprijed.
Neki današnji znanstvenici i nisu bili baš sretni ovim Keplerovim radovima koji ukazuju na povezanost astrologije i meteorologije. Slijedom uobičajenih događanja, kako to i ide, pokušalo se sada ispočetka provjeriti Keplerove radove – pretpostavljam u svrhu odbacivanja astrologije. No, kao i uvijek, prilikom istraživanja knjige MYSTERIUM COSMOGRAPHICUM (1602-1629) koje je ukazivalo na točnost Keplerovog sistema za dugotrajne prognoze, ostali su razočarani shvativši kako ovaj astro – meteorološki rad ima svoju težinu i točnost. Ono što je Kepler uveo, a to su aspekti od 30, 45, 135 i 150 stupnjeva – aspekti koje danas koristimo u astrologiji, on je dokazao kako su odnosi među planetima u tim aspektima perfektno sinkronizirani s reakcijama klime na Zemlji.
Pa tako možemo reći kako koristeći mundanu astrologiju i njenu granu astro-meteorologije možemo znati kakvo nas vrijeme očekuje iduću godinu ili 10 ili 100 godina – ovisno za kada računamo kartu. Štoviše, karte su lokalne, dakle za zemljopisnu širinu i dužinu na kojoj živimo, ili ako želimo raditi prognozu za Ameriku ili Australiju, koristimo te zemljopisne širine i dužine i uvijek uzimamo u obzir lokalnu klimu i konfiguraciju terena.
Ako se sjetimo 2006. godine, te cijele ove dosadašnje godine, sa sušama i tučama, u Hrvatskoj, te stalnim poplavama u susjedstvu, ne bi li bilo dobro znati kakvo nas vrijeme očekuje ove zime i idućeg proljeća 2008. godine. Možda bi se tako bolje pripremili? Možda tada ne bi imali takve gubitke u ljetini, pa bi i cijena hrane bila niža. A narod bi bio sretniji jer ima pametne ministre i vladu. I državna blagajna bi se napunila.
Sljedeća stranica
|
|
| Net.hr |
| 18.10.2007. |
|
 |
|
|
| |
|
 |
najzabavnije |
 |
|
|
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
