Prosječna godišnja stopa inflacije u 2008. mogla bi dosegnuti 4,7 posto, a na nju najviše utječu rast cijena hrane i energenata, upozorio je Rohatinski. Usporava rast kredita poduzećima, ali i stanovništvu.
Godišnja stopa inflacije u listopadu mogla bi premašiti 4 posto, a u prosincu iznositi oko 5 posto, što će se odraziti i na prosječnu godišnju stopu inflacije koja bi mogla iznositi 2,8 posto, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski .
To će se, zbog visokog prijenosa cijena iz ove u iduću godinu od oko 2,5 posto, odraziti i na prosječnu stopu inflacije u 2008. i ona bi mogla biti viša od 4 posto (4,7 posto). To će biti najviša stopa inflacije od 2000. godine, rekao je Rohatinski.
'Nema razloga za paniku'
Procjena HNB-a o kretanju stope inflacije u idućoj godini nije alarmantna i nema razloga za paniku, izjavio je ministar financija Ivan Šuker. Ocijenio je da se guvernerova procjena temelji na kretanju cijene nafte na svjetskom tržištu.
Podsjetio je da je barel nafte prije četiri godine koštao 40 američkih dolara, da sada košta gotovo 100 dolara, a da cijena derivata u Hrvatskoj "ni izbliza nije pratila takav porast". Zasluge za tu činjenicu pripisao je Vladi.
Kad je riječ o poskupljenju hrane, ocijenio je da nema razloga za rast cijena hrane u idućim mjesecima.
Objasnio je da je rast inflacije dominantno određen rastom cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu te rastom cijena hrane na domaćem tržištu.
Na konferenciji za novinare Rohatinski je osvrnuo na aktualna gospodarska kretanja i procjene za 2008. te najavio mjere središnje banke za iduću godinu koje predviđaju daljnje restrikcije vezano za obvezne blagajničke zapise, te promjene vezano za adekvatnost kapitala.
Procjena je HNB-a da će se stopa rasta BDP-a sa 4,8 posto u prošloj u ovoj godini ubrzati na 5,9 posto, a u 2008. predviđa se rast od oko 5 posto. Želja da se ubrza gospodarski rast podrazumijeva da on mora biti zasnovan na sasvim drugim osnovama nego do sada, kazao je.
Deficit tekućeg računa platne bilance sa 7,7 posto BDP-a u prošloj u ovoj će se godini povećati na 8,6 posto, dok se u 2008. predviđa lagano smanjenje na 8,2 posto BDP-a.
Ukupni inozemni dug krajem listopada ove godine iznosio je 30,9 milijardi eura, a njegova stopa godišnjeg rasta 10 posto, što je stopa koju Rohatinski očekuje i za cijelu 2007. (2006. iznosila je 13,3 posto). Očekuje također da će udio inozemnog duga u BDP-u u 2007. iznositi 85,5 posto, te se u 2008. stabilizirati na 85 posto.
Iako su, kaže Rohatinski, krediti u rujnu i listopadu rasli po stopi od 1 posto mjesečno, od lipnja je vidljiva tendencija njihova usporavanja, a u deset mjeseci ukupan je rast iznosio 11,4 posto, što je za trećinu sporije nego u prošloj godini.
Godišnja stopa rasta kredita sa 22,9 posto u prošloj u ovoj će pasti na oko 13,5 posto, a za oko 14 posto rast će i osnovni monetarni agregati.
Očekivane promjene zamjetne su pak u strukturi kredita, brže se usporava rast kredita poduzećima nego stanovništvu, a poduzeća to supstituiraju rastom svog inozemnog duga (u deset mjeseci za 2,1 milijardu eura, ili za 29 posto). Banke su pak smanjile svoj ino dug za 1,6 milijardi (15,5 posto), a to su supstituirale dokapitalizacijom i poticanjem domaćih izvora, kazao je Rohatinski upozoravajući i na pritisak na rast kamatnih stopa na kredite.
To utječe na smanjenje učinkovitosti mjere o obveznim blagajničkim zapisima, a dodatno će učinkovitost u 2008. smanjiti i povrat u ovoj godini upisanih blagajničkih zapisa, pa je Rohatinski najavio da će se Savjetu HNB-a predložiti da se stopa obveznog upisa poveća sa 50 posto na 75 posto za prekoračenja u rastu plasmana.
Istodobno bi se kamatna stopa na obvezne blagajničke zapise smanjila sa 0,75 na 0,25 posto, a nema selektivne stope.
Zbog povećanog rizika na tržištu kredita, te kako bi se ograničila "isplativost" supstitucije inozemnog duga dokapitalizacijom banaka kao izvora sredstava za rast plasmana iznad dozvoljenog, promjene je najavio i vezano za adekvatnost kapitala.
Ideja je da se za brži rast plasmana traži veća stopa adekvatnosti kapitala, kaže Rohatinski, najavljujući i povećanje pondera za valutno inducirani rizik.
Operacije na otvorenom tržištu središnja će banka provoditi prema potrebi, najavio je poručujući da "to neće biti samoposluga ili izvor likvidnosti na koji banke mogu stalno računati".
Savjetu HNB-a bit će predloženo i da se kamatna stopa na lombardne kredite HNB-a poveća sa 7,5 na 9 posto.
Na pitanje o procjenama za tržište nekretnina, Rohatinski je ponovio da odavno tvrde da su "nekretnine i vrijednosnice u našim uvjetima čisti balon".
"To je, u krajnjoj liniji, pokušaj alternativne štednje s visokim prinosom, ali i rizikom. Ne bih se iznenadio da se ti baloni počnu lagano ispuhivati", rekao je.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
