Miris je možda najvažniji osjet kad je u pitanju kušanje vina i ocjena vinskog karaktera.
Lagani pokret ruke kojim "zaokružite" sadržaj čaše pojačat će miris vina. Unesite se nosom u čašu i uhvatite esenciju koja hlapi, sve ostalo preuzet će na sebe završeci živaca koji će podražaj prenijeti do mozga. Odaslani podražaj pobudit će sjećanje na neki već memorirani miris i usporediti ga s istim.
Vino sadržava više od 200 različitih kemijskih komponenti od kojih su mnoge identične s onima voća, povrća, začina, bilja ili drugih substancija.
Upravo zbog postojanja kemijske korelacije ovog kompleksnog procesa, vinski znalci koriste bogat jezik metafora koji se koristi u opisu vinskih senzorskih karakteristika.
Miris vina u prvom redu razlikuje se s obzirom na vrstu grožđa koje je glavna okosnica arome vina, potom se može uočiti karakterističan miris uzrokovan fermentacijom u hrastovim bačvama ili starenjem u boci, a pomiješan s voćnom podlogom čini vinski bouquet.
Postoje i mirisi koji upozoravaju na nekvalitetu ili čak "kvarljivu" robu.
Kiselkast miris uzrokovan je octenom kiselinom, acetonska aroma dolazi od etilena; miris gume, pokvarenog jajeta ili češnjaka uzrokovan je biokemijskim reakcijama koje proizvode sulfidi.
Loša začepljenost vina također može izazvati tešku ili vlažnu aromu. Dok aromu pokvarenog mlijeka proizvode bakterije lactobacillus. Drugim riječima, miris će na vrijeme reći sve.