Najbolje je da čaša vina u vašoj ruci pronađe bijelu pozadinu (stoljnjak ili zid) kako bi što bolje ocijenili boju i bistrinu vina.
Boja, bez obzira na vino kojem pripada, nikako ne bi trebala biti mutna, tmasta i nejasna. "Zdrava" boja je jasna i uvijek sukladna tipu i starosti vina.
Spektar boja mladih bijelih stolnih vina proteže se od zagasite, pepeljaste i svijetle boje slame, ponekad prošarane zelenim pigmentom, do boje bogatog, punog jantara.
Boja vina ovisi o vrsti grožđa, zrelosti grozdova u vrijeme berbe, načinu na koji se vino fermetiralo, načinu na koji je starilo (bijelo vino koje fermentira i/ili stari u bačvama bit će tamnije od onog koje kroz taj proces prolazi u spremištima od nerđajućeg čelika).
Isto tako na boju utječe i izloženost vina kisiku u vrijeme sazrijevanja i buteljiranja. Kako stare, bijela vina su sve tamnija, dobivaju sve dublju zlatnu boju, a s vremenom mogu čak dobiti i smeđu nijansu. Međutim treba razlikovati mlado bijelo vino koje ima tragove smeđe boje i koje zbog toga gubi na kvaliteti.
Kod crnih vina situacija je obrnuta; uz starenje boja im postaje svjetlija. Mlada crna vina propuštaju svjetlo ali nisu prozirna a njihova boja rasteže se u spektru od boje trešnje do tamne boje rubina, ponekad s purpurnom tinkturom. Starija crna vina imat će ciglastu nijansu po rubovima, dok je kod mlađih crvenih vina takav rub znak prerane oksidacije.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
