PITANJE:
U vojnim krugovima se već par mjeseci govori o tome famoznom povećanju plaća vojnicima od 18% - 25%.
Problem je u tome što se ne govori o tome da će se ukinuti gardijski dodatak (čime će biti najviše pogođene gardijske brigade koje neće zbog toga ni osjetit povišenje plaće) i minuli rad.
Ja sam pripadnik bivše 4. GBR, sadašnje Gardijsko motorizirane brigade, te me zbog toga najviše zanima hoće li se nekako regulirat to da gardisti ne budu zakinuti na plaći jer je dobro poznato u kakvim katastrofalnim uvjetima rade gardijske brigade (to je već jedna opširnija tematika) za razliku od drugih postrojbi koje rade u tako reći gospodskim uvjetima.
ODGOVOR:
Hrvatski obrambeni sustav danas načelno ima dvije osnovne kategorije zaposlenih – djelatne vojne osobe i civile (državni službenici i namještenici).
Ministar obrane Branko Vukelić posljednjih je dana za jesen ove godine najavio uvođenje još jedne kategorije osoblja – dobrovoljnih ročnika, koji će najvjerojatnije svoju službu također obavljati naplatno i ugovorno.
O još dvije načelne kategorije osoblja (dobrovoljna rezerva te vojni specijalisti), koje se spominju u planskim dokumentima MORH, još nema konkretnoga spomena.
U odgovoru na postavljeno pitanje pozabavit ćemo se ponešto detaljnije općenitom problematikom plaća za osoblje u kategoriji Djelatne vojne osobe (DVO), budući se ona radikalnije mijenjala u posljednje vrijeme
1. Plaća djelatnih vojnih osoba (DVO)
Pitanje plaća DVO regulira u svome 169. članku Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (ZSOSRH – NN 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 – posljednji put dopunjen u Narodnim novinama 76/07).
Ta je tematika detaljnije regulirana Uredbom vlade RH o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe (NN 46/08) i Pravilnikom ministra obrane o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08).
U članku 169. ZSOSRH, stavku 1, definirano je da se plaća djelatnih vojnih osoba redovito sastoji od osnovne plaće i dodataka.
1.1. Osnovna plaća
Osnovna plaća predstavlja umnožak koeficijenta osobnoga čina (1) i osnovice za obračun plaće (2), uvećan za 0.5 posto po svakoj godini radnoga staža (3). Ovaj je tekst sadržan u odredbi stavka 2, članka 196. ZSOSRH, dok su brojevi u zagradama dodani samo za potrebe ovog izlaganja.
(3) Ovdje je u ZSOSRH izrečen onaj dodatak za dužinu staža, koji se kod civila u MORH definira u Zakonu o državnim službenicima i namještenika (NN 27/01). Ako se taj zakon izmijeni kao što je izgledno (novi Zakon o plaćama državnih službenika je trenutno u saborskoj proceduri, prate ga protestne akcije sindikata te pregovori s Vladom RH), civili će taj dodatak izgubiti. Kasnije ćemo detaljnije promotriti ovaj dodatak i za osoblje u kategoriji DVO.
(2) Osnovica za izračun plaća korisnika državnog proračuna se posljednjih godina odnosi zasebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske. Trenutno je na snazi Odluka od 19. ožujka 2008. godine (NN 34/2008), koja je na snagu stupila 01. travnja 2008. godine. Po njoj, osnovica za izračun plaće iznosi 5.108,84 Kn bruto, što je lagani rast u odnosu na protekla razdoblja (od listopada 2003. pa do siječnja 2006. je bila 4.414,42 Kn bruto; od siječnja 2006. do siječnja 2007. godine 4.546,85 Kn bruto; od siječnja 2007. do siječnja 2008. godine 4.819,66 Kn bruto; od siječnja 2008. godine iznosi rečenih 5.108,84 Kn bruto)
(1) Koeficijente osobnog čina uređuje Vlada RH svojom Uredbom o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe. Nakon uredbe iz 2002. godine (donesena 28. studenog, objavljena u NN 144/2002, a na snagu stupila 01. prosinca 2002. godine), ovog je proljeća iznova regulirana ova materija – Uredbom od 18. travnja 2008. godine (objavljena u NN 46/2008), koja je na snagu stupila 01. svibnja 2008. godine.
Ovaj rast je po prvi put obračunat pri izračunu plaća za mjesec svibanj – koje trebaju biti isplaćene u lipnju ove godine. Pogledajmo detaljnije.
Dakle, nakon više od šest godina, u travnju 2008. je ponovo mijenjana visina koeficijenata plaća. Oni su povećani od 0,2 za vojnike i većinu dočasnika i časnika, pa do maksimalno 0,5 za generale zbora i admirale.
Točnije, osim linearnog povećanja plaća za koeficijent 0,2 – nekim su kategorijama DVO plaće povećane i više (za 0,25; 0,3; 0,35; 0,4 i 0,5).
Konkretno, četiri kategorije DVO su dobile povećanje veće od osnovnih 0,2 – skupina od tri najviša dočasnička čina (nadnarednik, stožerni narednik i časnički namjesnik), skupina početnih časničkih činova (poručnik/poručnik korvete i natporučnik/poručnik fregate), brigadir/kapetan bojnoga broda te dva najviša generalska čina (general pukovnik/viceadmiral i general zbora/admiral).
No, ne samo da su općenito povećavane plaće izmjenom koeficijenata, već su mijenjani i odnosi plaća između pojedinih činova. Tri najviša dočasnička čina jasnije su odvojena od nižih dočasničkih činova. Prva tri časnička čina su ujednačena, budući su smanjene njihove međusobne razlike (prijašnji raspon koeficijenta od 0,3, sveden je na ukupnu razliku od 0,1). To je prvenstveno ostvareno rastom koeficijenta za poručnike/poručnike korvete od visokih 0,4, dok je za ostale činove ove kategorije rast bio manji. Brigadiri/kapetani bojnog broda su jasnije odvojeni od ostatka viših časnika (raspon je od 0,5 povećan na 0,6 i to tako da je povećana razlika između pukovnika/kapetana fregate i brigadira/kapetana bojnog broda s 0,3 na 0,4). Prag koji je generalske činove dijelio od ostatka visokih časnika je smanjen za 0,1, ali je raspon koeficijenata u toj kategoriji proširen – od ukupno 1,8 na 2,1.
Unutar kategorije generalskih činova jasnije su istaknuta dva najviša čina – general pukovnik/viceadmiral i general zbora/admiral. Oni su zabilježili i najviše poraste koeficijenta. Plaće general pukovnika/viceadmirala su porasle za 0,4 i (s obzirom na 2002. godinu) odmakle se za dodatnih 0,2 od plaća prvog slijedećeg nižeg čina – general bojnika/kontraadmirala. Plaće generala zbora/admirala porasle su za 0,5 – što je ujedno i najviši pojedinačni porast. Pri tome, i one su se ujedno odvojile od plaća prvog nižeg čina za dodatnih 0,1.
Izraženije povećanje plaća za dočasnike i niže časnike nije sporno. To su velike kategorije osoblja koje čine temelj vojne organizacije. Ako se uzme da brigadiri nose većinu visokih operativnih poslova, i njihovo se povećanje donekle može opravdati. Bitno su spornije razine povećanja plaća vrhu generalske piramide. To su podosta politizirana mjesta, a upravo u tim kategorijama tradicionalno zakazuje i politika izdvajanja osoblja iz obrambenoga sustava. Jasno je da su, kao i ostali DVO, i generali zaslužili linearno povišenje plaća. Sve ostalo (promjene omjera plaća i dodatno povišenje) nije lako racionalno objasniti.
Tablica promjena koeficijenata osobnog čina djelatnih vojnih osoba (DVO)
kliknite za veći prikaz
1.2. Dodaci na osnovnu plaću
Dodaci na osnovnu plaću DVO regulirani su zasebno. Na načelnoj razini, dodaci na plaće djelatnih vojnih osoba utemeljeni su na odredbi članka 170. Zakona o službi u oružanim snagama RH (ZSOSRH) – koji ih definira kao postotak od ranije promatrane Osnovne plaće DVO. Ipak, osnovni dio ove problematike sadržan je u zasebnome aktu – Pravilniku o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 6/03, 175/03, 34/05 te zaključno 50/08).
Prva verzija ovoga pravilnika (donesena 08. siječnja 2003. godine, objavljena u NN 6/2003, na snazi od 01. prosinca 2002. godine), relativno je radikalno izmijenila dotadašnje stanje problematike dodataka na plaće DVO i državnih službenika te namještenika u obrambenome sustavu RH. Pravilnik iz 2003. godine definirao je 8 osnovnih dodataka na plaće te jedan dodatni (zapovjedni dodatak), koji se mogao dublirati s ostalima. Tom je prilikom uvedena načelna klasifikacija dodataka na plaće koja s proširenjima te promjenama važi za DVO i danas.
Ovaj je pravilnik kasnije dopunjavan u dva navrata. U listopadu 2003. godine (NN 175/03), dodane su odredbe o dnevnim pirotehničkim dodacima i određen je dodatak za rad u središnjicama elektroničkog izviđanja. U ožujku 2005. godine (NN 34/05) uslijedila je nešto veća izmjena i dopuna. Dodan je zaseban "dodatak za doktore medicine i doktore stomatologije", koji postaje deveti po redu zasebni dodatak. Ponovo je širen i opseg kategorija osoblja koje u određenim uvjetima ostvaruju pravo na pirotehnički dodatak.
Pri tome, državni službenici i namještenici su tom prilikom izdvojeni iz kruga osoba za koje se ovaj pravilnik primjenjuje. Time je ovaj pravilnik nakon 2005. godine ostao na snazi samo za DVO, dok se spomenute kategorije civila postupno počinju uklapati u status službenika i namještenika u ostalim dijelovima hrvatske državne uprave. To je možda bila i najveća promjena koju su ove izmjene te dopune donijele.
Opisano stanje je ponovo radikalno promijenjeno u travnju ove godine. Novi je Pravilnik o dodatku na plaće i načinu isplate plaća donesen 24. travnja 2008. (Narodne novine 50/08), da bi stupio na snagu 1. svibnja 2008. godine. Radi se o dokumentu koji je donekle pratio smjer zadan 2003. godine, donoseći pri tome i brojne novosti.
Njime se proširuje ukupni broj dodataka za DVO – od prijašnjih devet i jedan (koji se mogao pribrajati ostalima), na jedanaest i dva (kumulativna). Tom su prilikom samostalno dodani: Roniteljski dodatak, Nastavnički/instruktorski dodatak te Dodatak za deficitarne struke i specijalnosti. Pridodan je i Dodatak za akademski stupanj, koji se također može zbrajati s osnovnih 11 dodataka – jednako kao i Zapovjedni/voditeljski dodatak. Ukinut je Vojnički dodatak o kojem detaljnije govorimo kasnije.
Osim toga, za veliku većinu postojećih dodataka su ujedno povećani i koeficijenti – ali ne svima jednako. Neki od dodataka povećani su i relativno radikalno, dok ih je većina podignuta za koeficijent 0,1. Izgleda bitno i činjenica kako je izbačena odredba iz 2003. godine, po kojoj ukupan zbroj koeficijenata dobivenih dodacima može ići i iznad 1 (dakle, iznad dodatnog punog iznosa bruto osnovice).
Ukupno gledano, pokušava se poticati načelna specijalizacija i obrazovanje ljudstva, kao i pribavljanje osoblja te rad na deficitarnim područjima. Ipak, nije jasno kako se tu misli poticati odlazak u misije ili pravi rad na terenu. Iako ove promjene još treba detaljnije promotriti u praksi, one na prvi pogled djeluju promišljeno.
2. Neki sporni dodaci na plaće DVO
2.1. Dodatak za minuli rad
Dodatak za djelatne vojne osobe, inače poznat i kao "minuli rad", reguliran je u 2 stavku 169. članka Zakona o službi u oružanim snagama RH (ZSOSRH) i iznosi po 0.5 posto od umnoška osnovice te koeficijenta osobnoga čina za svaku godinu navršenog radnog staža.
Budući da je on izrijekom definiran u važećem ZSOSRH, i nije mijenjan pri posljednjim promjenama ovoga zakona (u srpnju 2007. godine), treba pretpostaviti da se ovaj dodatak još neko vrijeme ni neće mijenjati ili ukidati. U najmanju ruku, on se neće mijenjati odmah čim dođe do njegova ukidanja za kategoriju državnih službenika i namještenika (donošenjem novog Zakona o plaćama državnih službenika, o kojem se aktivno raspravlja posljednjih mjeseci).
Ipak, čisto općenito, za pretpostaviti je da ni taj dodatak na plaće neće potrajati još dugo. On stavlja naglasak na trajanje staža, a ne na sam rad i njegov konkretni učinak. Uz poneku specifičnu iznimku (recimo, vojni specijalisti – kojima se planira ograničiti maksimalno napredovanje u službi i činu), to nema smisla za većinu kategorija DVO – zanimanja koje će pretežito biti ugovorno – podložno produljenju, ali ipak u načelu privremeno.
U vojno se zanimanje misli privlačiti mlade ljude, koji nemaju staža ili ga barem nemaju mnogo. Pretpostavlja se da će nakon nekoliko godina u obrambenome sustavu ti ljudi iz njega izaći, osim malobrojnih izuzetaka, i nastaviti svoj radni vijek u civilnome sektoru.
U budućnosti je zamislivo da i oni koji preostanu u sustavu, napredujući stalno po ljestvici činova, ipak budu čitavo to vrijeme vezani serijom nekakvih ugovora – umjesto da budu u stalnom radnom odnosu. Time onda ni takvi dodaci na plaću, koji potiču samu trajnost službe, zapravo u našoj budućoj vojsci nemaju puno smisla.
2.2. Gardijski dodatak
Donošenjem Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, u siječnju 2003. godine, ukinut je i dotadašnji Gardijski dodatak.
To je dovelo do burnih negodovanja, budući su pripadnici gardijskih postrojbi podnijeli relativan pad plaća koji novi pravilnik nije do kraja nadomjestio.
Doduše, novi je propis tu uveo Vojnički dodatak, koji se moglo propisati vojnicima po ugovoru. Njega se krenulo ustanovljavati posebnom odlukom Ministra obrane, čije se važenje produljivalo svakih šest mjeseci.
Posljednja takva Odluka o posebnom doplatku donesena je 28. prosinca 2007. godine (klasa: 023-03/07-03/1, urbroj: 512-01-07-1088) – i prestala je važiti 01. svibnja 2008. godine, stupanjem na snagu novog Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08). Time je ukinut i zadnji trag spomenutog Gardijskog dodatka, kako se kolokvijalno i dalje zvalo novouvedeni Vojnički dodatak.
U trenutku njegova ukidanja, on je iznosio koeficijent 0,1 – odnosno, 10 posto bruto iznosa osnovne plaće DVO.
Čisto teorijski gledano, tzv. Gardijski dodatak je uveden u trenutku kad je Hrvatska bila u ratu i imala nekoliko strukturno različitih kategorija djelatnih vojnih osoba. Njime se honoriralo veću izloženost pripadnika Gardijskih postrojbi i bitno viši stupanj rizika s kojim su se oni u radu susretali – budući su bili profesionalci, na ugovoru, i korišteni kao udarna snaga u operacijama višeg intenziteta.
Posljednjih godina, promjenama razine ugroza te strukture obrambenoga sustava RH, ove se razlike postupno gube – bez obzira na činjenicu da je za pojedine postrojbe zadržan naziv Gardijska. Time nastaje i idejna osnova za ukidanje te posebne stimulacijske mjere. Promijenjene okolnosti, koje su dovele do ukidanja ovog dodatka, postaju posebno uočljive tijekom 2007. te početkom ove godine.
Kao prvo, do daljnjeg je zamrznuto (praktički ukinuto) ročno služenje vojne obveze. Time je Hrvatska izgubila jednu tradicionalnu kategoriju vojnog osoblja. Nova će kategorija Dobrovoljnih ročnika biti ugovorna kategorija, jednako kao i negdašnji Gardisti ili Vojnici na ugovoru, o kojima općenito govori pravilnik iz 2003. godine.
Pri tome, i pitanje rezerve je ostalo otvoreno te praktično nesređeno – iako ni u prošlosti ona nije dizana ni iole redovito uvježbavana. U planskim dokumentima donesenim posljednjih godina, rezerva je bila smanjivana, a planira se i njen preustroj u dobrovoljačku organizaciju.
Vjerojatno će i njeni pripadnici svoju službu obavljati naplatno, ugovorno te vremenski ograničeno. Tim razvojem, Hrvatska se kreće ka praktičnom ujedinjavanju statusa većine vrsta djelatnih pripadnika vojnih postrojbi. Izgledno je da će uskoro, prema statusu osoblja i bez obzira na osobni čin pojedinca, temeljnu kategoriju ljudstva načelno sačinjavati razne vrste vojnika po ugovoru.
Osim njih, obrambeni će sustav obuhvaćati i još nekoliko kategorija profesionalaca na ugovoru (kadeti, stipendisti, dobrovoljni ročnici, dobrovoljna rezerva). Nastavkom ovih promjena, smisao gube svi posebni dodaci zasnovani na samoj činjenici postojanja ugovora. Profesionalci na ugovoru tu su pravilo u ukupnome kadru oružanih snaga Republike Hrvatske.
Kao drugo, iako se podosta čulo o nezadovoljstvu ljudstva koje je prvenstveno primalo samo Vojnički dodatak, treba smoći snage i pogledati istini u oči.
Ljudstvo bez posebnih vještina, akademskog stupnja, deficitarnih znanja ili posebnih osobina vođe – uz uvažavanje svih nedostataka službe u Oružanim snagama RH – nije deficitarno. Upravo tu leži i ključ ukidanja ove posebne stimulacije.
To konkretno znači da se pri raspisivanju periodičnih natječaja za popunu Oružanih snaga još uvijek javlja dovoljno ljudi za održanje planirane veličine kategorije Vojnik s osnovnim koeficijentom osobnoga čina od 1,2. Za razliku od ljudstva te kategorije, obrazovani i specijalisti kronično nedostaju u OS RH.
3. Zaključak
Brojne su promjene u strukturi hrvatskog obrambenog sustava provođene posljednjih godina našle svoj odraz i na politici plaća djelatnih vojnih osoba. Pri tome, ta se politika pokušava koristiti i kao aktivno sredstvo pri daljnjem oblikovanju nove strukture hrvatske obrane. Naravno, ta činjenica izaziva i brojna nezadovoljstva, posebno u kategorijama osoblja koje nisu na dobitku, ili nisu bitnije na dobitku.
Povišenje plaća, provedeno u svibnju 2008. godine, provedeno je kroz dva odvojena sredstva – mijenjani su osobni koeficijenti čina te dodaci na koje ostvaruju prava pojedine kategorije vojnoga ljudstva.
To povećanje nije provedeno linearno – svima jednako – već je ujedno iskorišteno i za dublje modificiranje čitavog sustava omjera i vrijednosti koje se traže od pripadnika kategorije DVO za vrijeme što dolazi.
Kod većine profesionalnih vojnika, pripadnika one osnovne kategorije ljudstva (koeficijent osobnog čina 1,2) – ova je složena promjena u konačnici smanjila ukupan iznos najavljenog povećanja plaća.
Umjesto ukupnih dvadeset posto povišenja, kod pripadnika bivših gardijskih postrojbi (primatelja Vojničkog dodatka), plaća će u pravilu porasti samo za oko pola tog iznosa – dakle, za oko 10 posto, ako nema primjene i nekih drugih dodataka.
Pri tome, ne zaboravljajući ni na trenutak loše uvjete života i rada tih ljudi na terenu, treba priznati da im je plaća ipak ozbiljnije porasla – po prvi put u nekoliko posljednjih godina.
Pri tome, smisao ovih posljednjih povećanja plaća (osim davanja više novca svima), bio je i u poticanju pribavljanja novoga ljudstva. Upravo su zato nekim ključnim, a deficitarnim činovima unutar DVO, koeficijenti plaća povišeni i više od osnovnih 20 posto.
Ako je i to osoblje izgubilo rečeni Vojnički dodatak – plaća im je, zahvaljujući novim stimulacijama, ipak porasla i više od one redovitih vojnika. Zato s tih strana i nema bitnijih primjedbi na navodnu nepravednost novih promjena u sustava plaća.
Naravno, u dobroj hrvatskoj tradiciji, neke su kategorije djelatnog vojnog osoblja iskoristile priliku i izborile rast koji se nikako ne može opravdati.
Ova pojava – a ne mali porast plaća nižih kategorija ljudstva – zapravo dovodi u pitanje srž provedenih promjena. To je velik problem i tema za buduća detaljnija promišljanja.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
