Plan budžeta Ministarstva obrane Republike Hrvatske izložen je u dugoročnom planu razvoja oružanih snaga Republike Hrvatske 2006.-2015. (DPR) a njegove glavne stavke i kretanje od 2007. do 2010. iznosimo u nastavku teksta i u 1. tablici.
Iz prikazanih podataka slijedi da će se planirani obrambeni proračun od 2007. do 2010. godine povećati 28,83% realno (dakle od 4.214 mil. kn na 5.429 mil. kn).
Realno znači da je od tih brojki već odbijena stopa inflacije, budući da se one prikazuju u stalnim cijenama iz 2004.
Također je vidljivo da će se udio obrambenog budžeta (proračuna) u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) povećati s 1,753% na 2,000% (na 2% bi se, prema gore spomenutom dokumentu, trebao zadržati sve do 2015. godine do kada seže ovaj plan).
Međutim da bismo zaključili o visini troškova koje ćemo, kao državljanke i državljani Republike Hrvatske, odvajati za budžet MORH, nije dovoljno sagledati samo donju tablicu.
U obzir treba uzeti i dva dokumenta koja spominje Igor Tabak u svom nedavnom članku (Koliko će nas zapravo stajati NATO? – Simulacija troškova individualne obrane iz 2006. i 2007.)
Počevši od "fantomskih troškova" do ogromnih dispariteta između iznosa za obrambeni budžet kojima se barata jasno je jedino da nam ne može biti potpuno jasno koliko i na što ćemo to idućih godina, valjda, trošiti.
Vrijedi ponoviti rečenicu sa stranice 7. DPR: "Vjerojatnost konvencionalnog napada na Republiku Hrvatsku je vrlo mala te će na strukturiranje i dimenzioniranje OS RH, osim osnovne misije zaštite suvereniteta i obrane Republike Hrvatske, utjecati i sve ostale misije."
Potonju rečenicu valja kontrastirati s tvrdnjom da će se nastaviti "…proces prilagodbe obrambenog sustava povećanjem ukupnih sposobnosti OS RH za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama." (str. 65).
A na str. 85. istog dokumenta slijedi nimalo suptilna izjava da "RH zajedno s drugim državama, u skladu sa svojim interesima i mogućnostima, pridonosi mirovnim operacijama, djelujući u okviru međunarodnih organizacija kojih je član (UN, NATO, EU, OESS i druge)."
Članica NATO-a?! Zanimljivo – pa ovaj dokument je iz lipnja 2006. a Hrvatska još uvijek nije članica NATO-a.
Tabela 1: Planirani MORH budžet (u mil. kn) i njegov udio u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske (u mil. kn)
| agregatne veličine / godine |
2007. |
2008. |
2009. |
2010. |
| BDP u stalnim cijenama iz 2004. |
240.380 |
250.717 |
260.996 |
271.436 |
| Obrambeni proračun u stalnim cijenama iz 2004. |
4.214 |
4.513 |
4.828 |
5.429 |
| Udio obrambenog proračuna u BDP-u |
1,753% |
1,800% |
1,850% |
2,000% |
Izvor: MORH (2006), Dugoročni plan razvoja oružanih snaga Republike Hrvatske 2006.-2015. Zagreb: MORH: 68. Raspoloživo na (pristupljeno 23. ožujka 2008.)
Ako i pretpostavimo da će ovo biti stvarni troškovi naše obrane (ili napada!?) onda ih moramo komparirati s troškovima nekih zemalja s kojima se Hrvatska obično uspoređuje – post-socijalističkih zemalja članica NATO-a.
To su Češka, Mađarska i Poljska (koje su NATO savezu pristupile 1999.) te Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija (NATO savezu su pristupile 2004.).
Slika 1: Udjeli obrambenih budžeta Češke, Mađarske i Poljske u nacionalnom BDP-u
kliknite za veći prikaz
Izvor: NATO (2007), NATO-Russia compendium of financial and economic data relating to defence. NATO – information for the press, 20 December 2007. Rapoloživo na (pristupljeno 23. ožujka 2008.): 7; vlastiti prikaz.
Slika 2: Udjeli obrambenih budžeta Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije u nacionalnom BDP-u
kliknite za veći prikaz
Izvor: NATO (2007), NATO-Russia compendium of financial and economic data relating to defence. NATO – information for the press, 20 December 2007. Rapoloživo na (pristupljeno 23. ožujka 2008.): 7; vlastiti prikaz.
Kao što zorno prikazuju oba grafikona, MORH je u DPR-u za svoje potrebe isplanirao troškove koji znatno nadilaze budžete svih zemalja (uz iznimku Bugarske u svim i Rumunjske u 2006. i 2007.).
Napominjemo da uspoređujemo samo nama dostupne podatke – od 2007. do 2010. godine za Hrvatsku te od 2004. do 2007. godine za ostale zemlje.
Međutim to je vrlo korisna usporedba, jer obuhvaća prve 4 godine članstva u NATO savezu za zemlje koje su mu se priključile 2004. te 6., 7. i 8. godinu za zemlje članice od 1999. Ukoliko se Hrvatska priključi u narednim godinama, upravo to su podaci koje treba uspoređivati.
Zaključno možemo reći da se ne zna točno koliko ćemo u bliskoj budućnosti trošiti za tzv. obrambeni budžet (proračun) a kamoli tek za što točno.
Spomenuti dugoročni plan razvoja oružanih snaga RH daje naznake da će se udio obrambenog budžeta u BDP-u nakon 2010. ustabiliti na 2% ukupnog BDP-a.
Sudeći prema prezentiranim podacima, to će biti više od izdvajanja bilo koje post-socijalističke članice NATO-a osim Bugarske (i eventualno Rumunjske). Ali zašto?
Vladimir Cvijanović – ovaj članak predstavlja stav njegovog autora i ne odražava nužno službena stajališta Ekonomskog fakulteta Zagreb gdje autor radi.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
