Upravo kad su jenjali sukobi između Izraelaca i Palestinaca, kad su, barem za neko vrijeme, utihnuli sukobi između Fatah al-Islama i libanonske vojske na sjeveru Libanona, da ne bude dosadno pobrinuli su se Hamas i Fatah.
Sukobi su tinjali nakon poraza PLO-a i Fataha na izborima za parlament Palestinske samouprave, a u svoj su silini izbili zadnjih dana. Odlazak PLO-a (poglavito Fatahovih ljudi) s položaja uzdrmao je ionako krhku strukturu vlasti na Zapadnoj obali, a posebno u pojasu Gaze. Dolazak na vlast Hamasa koji, između ostalog, ne priznaje Izraelu ni pravo na postojanje, izraelska je vlast dočekala uvođenjem sankcija. Zaustavljanje protoka dolara dodatno je pojačalo gospodarsku i socijalnu krizu, koja praktički traje oduvijek, a novi val osiromašivanja samo je ubrzao stvaranje preduvjeta za žestoki sukob oko vlasti između sekularnog Fataha i vjerskog Hamasa.
Odnos snaga bitno je različit na Zapadnoj obali i u Gazi. Hamas je u pojasu Gaze otprilike dva i pol puta vojno, logistički, infrastrukturno i politički jači od Fataha. Na Zapadnoj obali je Fatah jači. No, bez obzira na snagu tih frakcija, stanje je za same Palestince - katastrofalno.
Zadnji sukobi krenuli su nakon, kako se činilo, uspješnih pregovora Fataha i Hamasa pod pokroviteljstvom Saudijske Arabije. Ključna mjesta oko kojih su se sporili bila su ministarstva financija, vanjskih poslova i, naravno, unutarnjih poslova. Sva su tri bitna, ali je za sukobljene pokrete presudno mjesto ministra unutarnjih poslova. Ta pozicija omogućava kontrolu nad sigurnosnim sustavom, čega se ni Hamas ni Fatah ne žele odreći, jer jedan drugome ne vjeruju. Isto onoliko koliko, s druge strane, ne vjeruju Izraelu, SAD-u ili svojoj arapskoj i muslimanskoj subraći, koji se palestinskog pitanja sjećaju uglavnom prigodničarski.
Početak pregovora Izraela i Sirije mogao bi bitno oslabiti poziciju Hamasa i Islamskog džihada, čiji se čelnici tu i tamo mogu vidjeti u Damasku. Oslabljena pozicija Hamasa mogla bi pomoći otpočinjanju ozbiljnih pregovora s Fatahom.
*kliknute za veću sliku
Vojni sraz Hamasa i Fataha doveo je do povlačenja Fatahovih boraca u ilegalu. Uvođenju izvanrednog stanja prethodilo je raspuštanje koalicijske vlade, u kojoj su sjedili i hamasovci i fatahovci, kao zakašnjeli potez predsjednika Palestinske samouprave Mahmuda Abasa.
Proglašenje izvanrednog stanja i hapšenje mnogih utjecajnijih članova Hamasa na Zapadnoj obali ima smisla ako je to pokušaj za prekid oružanih sukoba i otpočinjanje pregovora. No, poznavajući sukobljene strane i njihov mentalitet, uvođenje izvanrednog stanja može samo produbiti podjele i sukobe dignuti na višu potenciju. U trenutačnom odnosu snaga može doći i do podjele na "Hamasov pojas Gaze" i "Fatahovu Zapadnu obalu", što će dodatno zakomplicirati odnose i s Izraelom i s arapskim i muslimanskim zemljama. Najveći gubitnici, ako se takav scenarij ostvari, bit će upravo Palestinci.
Unatoč lošim prognozama, scenarij za mogući dogovor bilo bi raspisivanje novih izbora, gdje bi se iskristalizirao novi odnos snaga u Palestinskoj samoupravi, ali i u samom Izraelu. Garniture koje budu izabrane na predstojećim izborima, trebale bi, uz pomoć međunarodne zajednice, poglavito SAD-a i arapskih zemalja, inzistirati na mirovnim pregovorima Izraela sa Sirijom i Libanonom. Završni korak bilo bi definiranje i razgraničenje između Izraela i Palestine, uz jamstva Sjedinjenih Država, Rusije, Europske unije i arapskih i muslimanskih zemalja. Parcijalna riješenja na Bliskom istoku dosad nisu dala prihvatljive rezultate.
|
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
