Jedino rješenje za Dinamov stadion je da se obnovi kako je izgledao prije dogradnje. Novi treba graditi izvan grada, uz autocestu. Treba li nam dvorana za 15.500 ljudi dok škole rade u tri smjene? Piše P. Kalinić.
Ako želimo da Zagreb dobije fizionomiju srednjoeuropskog grada u 21. stoljeću, neophodno je osmisliti kako će se i u kojem pravcu razvijati. Nisu dovoljne samo zgrade, ceste i ostala infrastruktura, neophodni su školovani ljudi, koji će biti u stanju nositi se s problemima koje će nažalost naslijediti, kao i onima koje će biti prisiljeni rješavati u hodu.
Kako bi se mogli riješiti osnovni problemi s kojima se suočava sadašnja generacija, prioritet je (u cijeloj Hrvatskoj) uvesti učenje jednog stranog jezika od prvog razreda osnovne škole. Od petog razreda učenje drugog. U srednjoj školi trećeg, a na fakultetu (bilo po bolonjskom ili bilo kojem programu) četvrtog stranog jezika.
Poželjno je, naravno, da značajan postotak mladih ode na školovanje vani i tamo stekne znanja, vrati se i prenese ih drugima. Ne u negativnom smislu, kako se to dogodilo časnicima koji su završili prestižne strane vojne akademije. Povratkom u zemlju dobili su odgovorne poslove kopiranja i prevođenja, dok su im prave zapovjedne pozicije ostale nedostupne jer su popunjene podobnima, u pravilu bez završene ikakve škole, kamoli vojne. No negativni se primjeri s vremenom mogu riješiti, pogotovo kad sazrije vrijeme za donošenje političkih odluka koje nisu demagoški skrojene u funkciji predizbornih floskula za pridobivanje glasača.
Riješiti se provincijalnog duha najteže je u cijeloj priči. Prvi korak bi mogao biti odbijanje raznoraznih prvenstava koji puno koštaju, a dugoročno ne donose napredak i razvoj sporta, nego samo nove gubitke i nova opterećenja za proračun.
Hrvatska, a i Zagreb već sad imaju naslijeđenih problema koji se ne mogu riješiti nikako drukčije već samo i jedino mačem. Jedan od gorućih problema - za koji nema dobrog rješenja, već samo nekoliko loših - je i Dinamov stadion. Nedostatak novca doveo je do zaustavljanja rekonstrukcije i nadogradnje s kraja devedesetih, projekta koji je i onda već bio zastario i, danas je to više nego očito, potpuno na krivom mjestu.
Za posljednje nogometno prvenstvo u Njemačkoj izgrađeno je desetak novih stadiona - na križanjima autocesta, a nikako ne u centru grada, kako se to nekad pokušalo riješiti u Zagrebu. Ta je lokacija u svakom slučaju neadekvatna, ako ni zbog čega drugog, onda iz prometnih razloga. Već sada, dok je stadion u optimalnoj funkciji samo par puta godišnje, prometnice su preopterećene više nego li su projektanti mogli i zamisliti. Ta je lokacija poglavito neadekvatna kad se uzme u obzir da ima i ozbiljnih nagovještaja izgradnje Rukometnog doma s pet tisuća mjesta na Sveticama, što bi dodatno opteretilo prometnu infrastrukturu. O broju neophodnih parkirališnih mjesta se ne govori. Predlaže se i obnova i natkrivanje bazena na Sveticama.
Izgradnja ovako velikih sportskih objekata dovela bi do potpune prometne blokade tog dijela grada i praktički odsjekla Dubravu i Sesvete od centra grada. Kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje istočnog dijela grada, neophodno je da se Rukometni dom gradi na nekoj primjerenijoj lokaciji, što bliže autocesti. Uz to, pitanje je treba li Zagrebu dvorana od 15.500 mjesta dok istovremeno imamo škole koje rade u tri smjene?
Nažalost, jedino optimalno rješenje za Dinamov stadion je da se obnovi kako je izgledao prije nego li je krenula rekonstrukcija i dogradnja, a da se novi, veliki stadion gradi na lokaciji koja je prometno riješena, kako su to napravili ostali europski gradovi.
Veliku rukometnu dvoranu od petnaest tisuća mjesta treba izgraditi samo pod uvjetom da se zna što s njom nakon prvenstva. Poglavito se mora paziti da, osim petnaest tisuća mjesta, uz dvoranu bude isto toliko i parkirališnih mjesta. Lokacija, osim uz prometnice velike propusne moći, mora biti dalje od ostalih velikih objekata, kako im dvorana ne bi narušavala normalno funcioniranje. Nikako ne smije biti, naprimjer, uz bolnicu, sveučilišni kompleks, veliki stambeni blok ili uz kakav elektroenergetski izvor. Pametno, racionalno pozicionirnje u svakom će slučaju spriječiti nove i veće troškove u budućnosti.