Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas (u sredini) i vođa Hamasa Kaled Mešal (u sredini iza njega) tijekom Umre, manjeg hodočašća u sveti muslimanski grad Meku
SAD-u treba zahvaliti na velikom pomirenju Fataha i Hamasa, koji je ušao u PLO i tako priznao Državi Izrael pravo na postojanje i pregovore s njom. Iz Jeruzalema piše Pavle Kalinić.
Uspješno završeni pregovori između dviju izrazito suprotstavljenih palestinskih frakcija, sekularnog Fataha i religioznog Hamasa, rezultat su pojačanih napora SAD-a da bliskoistočni proces pokrene s mrtve točke. Mirovni proces je pokrenut nedavnim posjetom Condoleezze Rice Bliskom istoku.
Unatoč žestokom oružanom sukobu Fataha i Hamasa u pojasu Gaze, koji je iza sebe ostavio više od devedeset mrtvih i tko zna koliko ranjenih, Palestinci su, pod pokroviteljstvom saudijskog kralja Abdulaha, privedeni pregovorima u Meki. Trajanje – dok se ne postigne dogovor. Samo mjesto održavanja pregovora pokazuje da su u stranu gurnuti i Egipat i Sirija, pa i Jordan. Sve ono što se dogovori u Meki ne mora ići na potvrdu u Washington, što bi moralo da su pregovori vođeni u Kairu, Damasku ili Amanu.
Dolazak lidera Hamasa Kaleda Mešala iz Damaska, gdje već godinama živi u izbjeglištvu, ojačalo je posredno poziciju sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, no ujedno pokazalo i snagu kralja Abdulaha. U Meku su došli i predsjednik Palestinske samouprave i vođa Fataha Mahmud Abas i palestinski premijer, hamasovac Ismail Hanija.
U nastojanju da se formira vlada nacionalnog jedinstva, ključni je prijepor bio za tri mjesta: ministra vanjskih poslova, ministra financija i ministra unutarnjih poslova. Prvog dana pregovora postignuta je suglasnost da ministar financija postane Salam Fajad, bivši član Fataha, sada nezavisni političar, školovan u SAD-u. Dogovoreno je i da ministar vanjskih poslova postane također nezavisni političar Zijad Abu Amar. Ministarstvo vanjskih poslova vrlo je važno, jer u njemu i dalje dominiraju kadrovi koje je postavljao pokojni Jaser Arafat. On je ta mjesta popunjavao uglavnom po modelu poznatom i u Hrvatskoj – po babi i po stričevima.
Treće mjesto, ministarstvo unutarnjih poslova, ključno je zbog odnosa među suprotstavljenim frakcijama i odnosa s Izraelom. Dosad se nije točno znalo tko kontrolira sigurnosni sustav – ministar unutarnjih poslova ili premijer. Kako sada stvari stoje, kontrolirat će ga novi ministar Hamud Džarvan. Predstoji mu težak posao pomirenja Arafatovih kadrova s borbenim jedinicama koje je prije godinu dana Hamas osnovao unatoč izričitoj zabrani predsjednika Abasa.
Tijekom pregovora u Meki Kaled Mašal je zatražio da mu se osigura druga pozicija u PLO-u, čime bi, praktički, Hamas ušao pod kišobran Palestinske oslobodilačke organizacije.
Ulaskom Hamasa u koalicijsku vladu s Fatahom te tako i u PLO, te postavljanjem Kaleda Mašala na mjesto potpredsjednika PLO-a, Hamas je priznao platformu PLO-a, koju je još osamdesetih definirao Arafat. Upravo na osnovi te platforme su potpisani i svi daljnji ugovori između PLO-a i Izraela, uključujući Oslo I. i Oslo II. To znači da Hamas indirektno priznaje i pravo Državi Izrael na postojanje.
Postizanje dogovora za Fatah znači da Hamas prihvaća političku platformu nove vlade utemeljenu na dokumentu Arapske lige iz 2002., tj. prihvaćanje pregovora s Izraelom na osnovi priznavanja granica iz 1967. godine, statusa Jeruzalema kao podijeljenog grada i prava izbjeglica na povratak. S druge strane, Hamas nakon ulaska u vladu očekuje da će međunarodna zajednica odustati od uvjeta zbog kojih je za Palestinsku samoupravu uveden financijski embargo: od priznanja Države Izrael (što je postignuto indirektno, ulaskom Hamasa pod okrilje PLO-a), odustajanja od terorizma (jer terorizma uglavnom neće biti dok s vode pregovori) i priznanja svih dokumenata između Države Izrael i PLO-a, što je riješeno opet indirektno, ulaskom Hamasa pod kišobran PLO-a.
Dogovorom dviju palestinskih frakcija učinjen je velik iskorak. To je preduvjet otpočinjanja dugotrajnih pregovora PLO-a i Države Izrael. Daleko veći posao treba odraditi, kako bi se napokon potpisao obostrano prihvatljiv mir i osnovala država Palestina.