www.net.hr
    trosjed trosjed   gamebox gamebox   chat chat   forum forum   freemail freemail   registracija korisnika registracija korisnika  
net.hr | infocentar | webcafe  

marshall mcluhan
RAZUMIJEVANJE MEDIJA
f. william engdahl
STOLJEĆE RATA 2 - TAJNI GEOPOLITIČKI PLAN AMERIČKE VLADE
marija vojnović
PRIRUČNIK O UGOVORIMA I NATJEČAJNIM PROCEDURAMA EUROPSKE KOMISIJE
anna s. politkovskaja
PUTINSKA RUSIJA
petar šimunović, franjo maletić
HRVATSKI PREZIMENIK 1-3
Razvijati djelatnosti s visokom dodanom vrijednošću
Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. On dugoročno nije održiv, a to znači da neće dovesti do povećanja standarda hrvatskih građana Piše: dr. Ljubo Jurčić.

U utorak smo u središnjici SDP-a predstavili regionalnu politiku, a prošloga tjedna na Sljemenu industrijsku. Tako smo zaokružili predstavljanje SDP-ovih razvojnih politika, započeto u ožujku ove godine.

Zašto je industrijska politika važna za Hrvatsku. Zašto je bitna i više nego što traži EU? Zato što u Hrvatskoj treba ulagati u proizvodnju, treba je povećavati, treba u tom smislu rasteretiti poduzetnike i stvoriti uvjete za povećanje plaća i mirovina. To su osnove za povećanje standarda građana.

Industrijska politika nije politika industrijalizacije, kako se to obično pokušava reći. Industrijska politika je politika gospodarskog rasta koji je temelj svih ostalih politika, odnosno i temelj povećanja standarda hrvatskih građana. Ona je ujedno i strukturna politika, jer se ne može voditi bez poznavanja strukture gospodarstva, ako ne znate kakvu strukturu želite imati za 5, 10 ili 15 godina.

Naravno da mi znamo kakvu strukturu gospodarstva želimo imati za 5, 10 ili 15 godina, to je struktura gospodarstva koja će rezultirati većom dodanom vrijednošću, kako ćemo kasnije vidjeti i koja će omogućiti sve ono što su politički ciljevi, a to je veći standard hrvatskih građana putem većih plaća, mirovina i dividendi.

Zašto naglašavamo industrijsku politiku već nekoliko godina? Zato što se proizvodnja u Hrvatskoj sve više smanjuje, a potrošnja sve više raste. To je dugoročno neodrživo. I danas imamo situacije da sada već u ovo predizborno vrijeme kada mnoge međunarodne institucije žele ostati po strani, ne miješati se i ne priklanjati se nijednoj stranci, već polako naglašavaju da bi Hrvatska uskoro mogla zapasti u financijsku krizu zbog načina na koji se trenutno razvijaju gospodarstvo i društvo u cjelini.

Hrvatska država ide u pogrešnom smjeru, o tome govore svi relevantni podaci. Taj smjer dugoročno nije održiv, a to znači da neće dovesti do povećanja standarda hrvatskih građana.

Evo samo nekoliko pokazatelja: postojeća potrošnja raste brže od postojeće proizvodnje, što rezultira deficitom u trgovini s inozemstvom. Taj deficit svake se godine pretvara u vanjski dug koji stalno raste, a istodobno kako nema povećanja domaće proizvodnje nema ni povećanja plaća i zaduženost građana raste.

Oni svoj standard održavaju ili eventualno povećavaju ne na temelju dohotka nego zaduženja kod banaka. U Hrvatskoj je evidentna vrlo niska efikasnost investicija i nepovoljna struktura domaćih investicija. Previše ulažemo u neproduktivnu, a premalo u produktivnu imovinu.

Naša industrijska politika ima kratkoročne i dugoročne ciljeve. U kratkom roku, u dvije, tri godine, provodit ćemo politike i akcije u kojima ćemo pripremati postojeća poduzeća za integriranje u jedinstveno europsko tržište. Nije dovoljno samo prepisivati direktive i zakone iz Europe nego prilagođavati i pripremati naša poduzeća za europsko tržište.

Treba također otklanjati prepreke povećanju proizvodnje u postojećim poduzećima. To su zapravo dva konkretna cilja koja moramo napraviti u kratkom roku i u skladu s njima definirat ćemo naše instrumente, mjere, politike, modernizaciju državne uprave, strukturiranje fiskalnog sustava itd.

Odmah ćemo fiskalno rasteretiti radnike i poduzetnike. Reinvestiranu dobit nećemo oporezivati. Smanjivat ćemo doprinose, prije svega zdravstvene, i tako smanjivati jedinični trošak rada. Naš cilj je razvijati djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost, i to od najmanje 120 tisuća kuna po radniku godišnje.


Prethodni članci:
Upravljat ćemo pošteno i odgovorno (24.10.2007.)

Lijepa bez računa (17.10.2007.)

Nema oporezivanja kamata na štednju (10.10.2007.)

Nema poreza do 50 tisuća kuna (03.10.2007.)

Bolji život građana je briga vlade (19.09.2007.)

Nema boljeg života bez više rada (26.09.2007.)


Net.hr
31.10.2007.
isprintaj pošalji prijatelju komentiraj
DIP: Do 16 sati glasalo 770 birača
DIP: Slab odaziv na ponovljene izbore
Ponovljeni izbori u Hrvatskoj
Drugi krug konzultacija u nedjelju
Odustala Ruža
Friščić: Vlada je na potezu
Tanković pohodio Milanovića
HSU će se prikloniti sastavljačima vlade
'Sanaderova jamstva nisu najsigurnija'
Sanader: Imat ćemo više od 80 zastupnika
Pregovori ruše Vojkovića?
Sanaderov tim bez većih promjena?
I posrnuli će 'raditi nešto'
Milanović: Sastavit ćemo vladu
Ustavni sud odbio žalbu SDP-a
Jurčić: Odlučio sam samo ja
Žuto-zeleni pregovaraju s HDZ-om
Dubrovački HSS za SDP
'Mesić je mandat trebao dati HDZ-u'
Ne bude li premijer, Milanović 'leti'
'Sanader nije dostojan voditi Vladu'
'Ne može gubitnik postati pobjednik'
Izdani drugovi i birači
'Imamo veću podršku nego što se zna'
Ponovo na izbore u Murskom Središću i Batini
Ivaniš ponudio ostavku
'SDP-u više zastupničkih glasova'
Bago se izgubio
Jurčićeva smjena odlučuje o premijeru?
Milanović postao kandidat za premijera
Žuto-zeleni kod predsjednika
Borzan bježi od Glavaša na porodiljni
Ruža Tomašić nova predsjednica HSP-a?
HSU skloniji HDZ-u
'IDS je mogao i bolje proći'
Đurđa Adlešić
Vesna Pusić
Zoran Milanović
Ljubo Jurčić
Josip Friščić
Radimir Čačić
anketa

Mandat za sastavljanje nove vlade dobit će:

anketa

Jeste li zadovoljni rezultatima izbora?

Stranke
Čelnici
Horoskop Hrvatske
Analiza predsjednika stranaka
Sretni brojevi pobjeđuju, zar ne?
Bioritam predsjednika stranaka
 
(c) 2000-2008 Adriatic Media Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja. Marketing. Impresum.