Koliko vrijede naše njive, šume, vode, ribe, mineralna i rudna bogatstva? Tko je to i na koji način procijenio? Imamo svega, ali ne previše. Dovoljno da svi građani žive dobro. Piše: Ljubo Jurčić.
Hrvatska je lijepa i bogata zemlja. Imamo i ravnice, i oranice, i šume, i planine, i more, i vode, i močvare, i malo pustinje imamo, i rudnog i mineralnog bogatstva… svega imamo… ne previše, ali imamo... Imamo dovoljno da svi građani Hrvatske žive dobro, da žive puno bolje nego danas.
Imamo i dobar zemljopisni položaj. Mnogi putovi vode u Hrvatsku ili preko Hrvatske, od turističkih do energetskih. Imamo povijesno, kulturno i gospodarsko naslijeđe od naših predaka. Sve to spada u nacionalno bogatstvo ili kapital Hrvatske.
Sve to znamo, ali ne znamo koliko to bogatstvo uistinu vrijedi. To nacionalno bogatstvo nemamo popisano na jednom mjestu. Nemamo popisano niti po njegovu obliku niti njegovu vrijednost. Koliko vrijede naše njive, šume, vode, ribe, mineralna i rudna bogatstva, koliko vrijedi naš položaj, kolika je položajna renta našeg turističkog položaja? Kad nešto prodajemo ili dajemo u koncesiju znamo li uistinu koliko to vrijedi? Tko je to i na koji način procijenio?
Zadatak politike je da upravlja tim bogatstvom i da ga povećava kako bi sadašnje i naše buduće generacije imale bolji život. Međutim, Hrvatska još nema račun nacionalnog bogatstva.
Slično kao kod poduzeća, i suvremene države imaju svoje računovodstvo, odnosno nacionalne račune. Sustav nacionalnih računa daje podatke kreatorima ekonomske politike o glavnim područjima gospodarstva.
Postoje četiri osnovne grupe ovih računa: račun domaćeg proizvoda, račun financijskih transakcija, input-output tablice i račun nacionalnog bogatstva, odnosno, račun kapitala.
Hrvatska za sada izrađuje samo račune domaćeg proizvoda. Informacije o višku akumulacije, štednje i kretanju novca između poduzeća, kućanstava, države i banaka, koje daje račun financijskih transakcija Hrvatska još nema. Bez ovog računa teško je voditi efikasnu nacionalnu financijsku politiku.
Isto tako u Hrvatskoj ne postoje podaci o kretanju sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda između pojedinih djelatnosti, kao i izmjena dobara sa svijetom. Ovi podaci nalaze se u input-output tablicama (međusektorskim tablicama).
Teško je uspješno voditi razvojnu politiku gospodarstva ako ne postoje kvalitetnih podaci o postojećoj strukturi gospodarstva i međusobnoj ovisnosti pojedinih sektora. Isto kao ni račun nacionalnog bogatstva ni račun financijskih transakcija u Hrvatskoj još nisu izrađene input-output tablice. Za uspješnu razvojnu gospodarsku politiku nužna je izrada ovih računa.