'Ne možemo zanemariti još svježe rane od tri bankarske krize kroz koje je prošla Hrvatska, a narodna poslovica kaže da se onaj koga su zmije klale i guštera boji', rekao je Šuker.
Sabor je na prijedlog Vlade jednoglasno izmijenio Zakon o osiguranju depozita čime je, među ostalim, visina osiguranih depozita građana s dosadašnjih sto podignuta na 400 tisuća kuna.
Rok od 3 do 6 mjeseci
Ukoliko banka u kojoj građani imaju štednju ne bude mogla isplatiti novac, to će učiniti država u roku od tri do šest mjeseci.
Zakonom je utvrđeno da će se od 1. siječnja 2010. proširiti i obuhvat osiguranih depozita, pa će država uz štedne uloge građana jamčiti i za depozite malih poduzetnika.
Ranije je ministar financija Ivan Šuker je od saborskih zastupnika zatražio da podrže Vladin prijedlog da se osigurani depoziti građana podignu sa sadašnjih sto na 400 tisuća kuna, ističući da će takva odluka otkloniti uznemirenost građana zbog svjetske financijske krize.
"Ne možemo zanemariti još svježe rane od tri bankarske krize kroz koje je prošla Hrvatska, a narodna poslovica dobro kaže da se onaj koga su zmije klale i guštera boji", rekao je Šuker.
Građanima je poručio da će država osiguravati sve depozite te da nisu točna tumačenja da se zbrajaju depoziti građana po različitim bankama.
Zakon osigurava sve depozite, u svim bankama štednim bankama i štedionicama, rekao je Šuker, navodeći da će novim mjerama biti osigurano više od 90 posto ukupnih depozita građana.
"Vlada i Hrvatska narodna banka svojom su fiskalnom i monetarnom politikom stvorili preduvjete da možemo pravovremeno reagirati i spriječiti krizu kakvu su doživjele mnoge europske zemlje", naglasio je Šuker.
Vlada je od Sabora tražila i ovlast da u slučaju potrebe uredbom dodatno povisi osigurane depozite, a Šuker je objasnio kako se time stvaraju pretpostavke za brzu reakciju Vlade na eventualne nove poremećaje na svjetskom tržištu.
Da povećanje osiguranih depozita ne bi dodatno opteretilo banke i dovelo do podizanja kamata, Vlada predlaže smanjenje godišnjih premijskih stopa sa 0,4 na 0,5 posto.
Šuker je naglasio kako Hrvatska ne smije računati na to da se ništa neće dogoditi, nego uzeti u obzir sve segmente svjetske financijske krize.
Upozorio je da su dvije zemlje u okruženju došle u stanje kad više ne mogu reprogramirati svoje dugove pa su se prisiljene zadužiti iz MMF-ovih fondova.
"Moramo paziti i na to kako će gospodarstvo iduće godine doći do sredstava, u uvjetima povećane cijene kapitala, ali to nije nešto što muči samo Hrvatsku, nego i cijeli svijet", rekao je Šuker, ističući ispravnost Vladine odluke da ide na smanjenje proračunskog deficita.