Gazprom oteže s potpisivanjem novog ugovora o opskrbi plinom pa Ina traži pomoć Vlade, a u Hrvatsku krajem ovog mjeseca stiže i ruski ministar za izvanredna stanja.
Hrvatska od Gazproma kupuje 1,1 milijardu prostornih metara plina, što je oko 40 posto njezinih godišnjih potreba. U slučaju da Rusi Hrvatskoj obustave isporuku plina u problemima bi se našli i građani i gospodarstvo
U nastojanju da i nakon 2010. godine Hrvatskoj osigura 40 posto potrebnih količina plina iz uvoza koji kupuje od ruske kompanije Gazprom, Ina je morala potražiti pomoć hrvatske Vlade.
Sadašnji ugovor Ine i Gazproma o kupnji nešto više od 1,1 milijarde prostornih metra plina godišnje istječe krajem 2010. godine, a pregovori oko produženja tog ugovora zapeli su i Ina je posljednjih mjeseci u nekoliko navrata zatražila da se i Vlada uključi u rješavanje tog problema, potvrdili su nam naši izvori iz Ine i Vlade.
Novi list doznaje i da je u cijeli slučaj uključen i sam premijer Ivo Sanader, a hrvatska strana očekuje da će krajem ovog mjeseca biti bliže rješenju jer bi u Hrvatsku trebao doći i ruski ministar za izvanredna stanja Sergej Šoigu, koji je član hrvatsko-ruske međuvladine komisije za gospodarsku suradnju koja će tom prilikom održati sastanak.
Taktiziranje ruske strane, odnosno kompanije koja je u većinskom vlasništvu države, neki sugovornici Novog lista tumače kao određeni pritisak Rusije na Hrvatsku da se u rusko-gruzijskom ratu ne postavlja na stranu Gruzije.
Velike rezerve plina i ovisnost cijele Europe o ruskim rezervama koje se izvoze preko Gazproma jaki su adut te zemlje u političkim odnosima s Europskom unijom, pa bi tako moglo biti i u slučaju Hrvatske.
Iz Vlade ističu da Hrvatska svakako mora voditi računa o svojim odnosima s Rusijom, između ostaloga i zbog opskrbe plinom, ali su uvjereni da nitko od Hrvatske neće tražiti da bira stranu.
Ipak ne bježe od toga da bi svojevrsna "neutralnost" bila nagrađena. Iz krugova bliskih predsjedniku poručuju da je Hrvatska kad je u pitanju Gruzija zauzela načelno stajalište i da drukčije nije ni moglo biti, te da se od Hrvatske drukčije nije moglo ni očekivati.
Ističu da je to na tragu stava predsjednika Stjepana Mesića da je jedino oružje malih nacija strogo pridržavanje načela.
Nekoliko izvora iz Vlade napominje da će se nakon zastoja pregovora Ine i Gazproma, odnosno uključivanja Vlade u te pregovore, osim većih cijena uvoznog plina na stolu naći i eventualni ruski zahtjevi koji se tiču energetike, pogotovu energetske infrastrukture.
Napominju da je to, kad je Hrvatska u pitanju, za Rusiju puno značajnije pitanje od našeg stava u slučaju rusko-gruzijskog rata.
Odnosi Hrvatske i Rusije zahladili su nakon što je zapeo projekt naftovoda Družba Adria, kojim se do Omišlja trebala transportirati ruska nafta.
Najglasniji protivnik tog projekta je, uz ekološke udruge, bio vladajući HDZ, a premijer Sanader nedavno je objavio da Vlada ipak razmišlja o ponovnom aktiviranju Družbe Adrije.
Govorilo se o alternativnom pravcu, odnosno o tome da naftovod umjesto prema Omišlju ide prema slovenskoj granici i Trstu.
Možda i više od Družbe Adrije Rusi su trenutno zainteresirani za plinovod Južni potok koji je važna karika u njihovim planovima da bez posrednika plin dovedu do krajnjih potrošača u Zapadnoj Europi.
Taj plinovod bi preko Srbije i Mađarske trebao ići do Austrije, a Hrvatska se nikada nije izjasnila o mogućnosti da on prolazi i preko njezinog teritorija.
Tek se govorilo o spajanju hrvatskih i mađarskih plinovoda u Donjem Miholjcu, čime bi Hrvatska dobila pristup i plinu koji će se transportirati Južnim potokom.
No Rusi su, otkriva izvor Novog lista, zainteresirani i da plinovod jednim svojim krakom prolazi i kroz Hrvatsku, te da preko Slovenije završi u Italiji. Tako bi osnažili svoju prisutnost i u ovom dijelu Europe.
Rusija zahvaljujući rezervama nafte i plina postaje sve važniji igrač u svjetskom gospodarstvu i bez obzira na veličinu Hrvatske želi biti prisutnija i u našoj zemlji.
Hrvatska je do sada u najvažnijim gospodarskim granama za razliku od susjednih zemalja odolijevala ruskom kapitalu, a nužnost obnove ugovora za opskrbu plinom svakako je prilika ruskoj strani da pokuša promijeniti tu situaciju i da se njezin, barem gospodarski utjecaj, osjeti i u Hrvatskoj.
S obzirom na to da je Hrvatskoj nužna obnova ugovora zahvaljujući kojem osigurava 40 posto svojih potreba za plinom, a da je Gazprom do sada bio najpovoljniji opskrbljivač, vjerojatno je da će Rusi ispuniti neku od svojih želja, napominje izvor iz Vlade dodajući da su i puno veće zemlje morale barem malo popustiti.
Kako se u cijeli slučaj uključila i Vlada, u Ini su uvjereni da će ugovor na kraju biti potpisan, te da se za dvije godine građani i gospodarstvo neće suočiti s neodstatkom plina ili njegovom astronomskom cijenom.
trosjed 
gamebox 
chat 
forum 
freemail 
registracija korisnika 
Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja.
Marketing.
Impresum.
