Slom tržišta nekretnina u metropoli vodi dobar dio investitora u bankrot. Spas je u ublažavanju uvjeta za stambene kredite po kojima se građani najčešće mogu zadužiti do 100.000 eura.
Zagrebačko tržište nekretnina, koje je bilo najveće i najdinamičnije u zemlji, doživjelo je krah i već mjesecima se stanovi gotovo uopće ne prodaju, piše Slobodna Dalmacija.
Prema neslužbenoj procjeni dobivenoj na osnovi objava oglasa, na području Zagreba na prodaju se nudi između šest i 10 tisuća nekretnina, od čega su najveći dio novoizgrađeni stanovi.
Milan Mlakar, direktor Colosseuma, procjenjuje da takva situacija većinu investitora vodi u siguran bankrot.
U Zagrebu se gradilo od šest do osam tisuća stanova godišnje. Stanovi su se prodavali još dok je zgrada bila u temeljima, što je investitorima omogućilo da gradnju financiraju uglavnom sredstvima kupaca, a danas i sami najčešće posežu za kreditima. Mlakar ocjenjuje da će preživjeti samo oni s manjim kreditnim zaduženjima.
"Prema ugovoru s bankama investitori najčešće imaju 18-mjesečni rok odgode početka povratka kreditnih sredstava u ratama. Ako u to vrijeme investitor završi gradnju i proda bar dio stanova, problema nema. Ako posao ne ide tim tijekom, nastaju veliki problemi", objašnjava Mlakar.
Prodaja je stala, ali spuštanje cijena kvadratima događa se samo kada su u pitanju stanovi velike površine.
Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu je 2060 eura, a stanovi na elitnim lokacijama, koji su nekada dostizali cijene od 4550 do 5000 eura, ne prelaze cijenu od 3000 eura. I na najboljoj lokaciji stan se može prodati za "samo" 2500 eura.
Mlakar kaže da investitori nemaju previše izbora. Cijena od 2000 eura po kvadratu profit čini upitnim, a spuštanje ispod 1700 eura vodi u "crveno". U razgovoru za Slobodnu zaključuje da bi nepovoljna situacija mogla potrajati između dvije do tri godine, a spas vidi u povoljnijim uvjetima stambenog kreditiranja za građane, koje je postroženo početkom ove godine.